Oporbeni saborski zastupnici u četvrtak su u višesatnoj raspravi o poreznoj reformi imali brojne primjedbe na prijedlog zakona o doprinosima i zakon o dohotku, ocijenivši da idu u korist najbogatijima.

“Prikazivati 0,7 posto kao veliko rasterećenje je smiješno i veća uvreda, neozbiljno”, ustvrdio je Peđa Grbin (SDP) koji drži da će porezno rasterećenje ići u korist samo 0,5 posto najbogatijih građana Hrvatske.

Kritizirao je i porez na dohodak kojim, tvrdi, smanjit će se prihodi jedinicama lokalne samouprave za otprilike 200 milijuna kuna a potom taj novac uzeti od malih iznajmljivača. “Ovo nije rasterećenje nego prelijevanje koje će stvoriti nove probleme”, smatra Grbin.

“Sa 17,2 posto doprinosa na plaću smanjuje se na 16,5 posto uz rezultat fiskalnog efekta od 900 milijuna kuna”, kazao je ministar financija Zdravko Marić dodavši da bi se navedeno trebalo reflektirati u povećanoj zaposlenosti i povećanje plaća, te da će za zdravstvo značiti 1,3 milijarde kuna više godišnje.

Prijedlog da jedinice lokalne samouprave (JLS) odlučuju o upravljaju visinom paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, pri čemu taj paušalni porez ne bi mogao biti manji od 150 niti veći od 1.500 kuna ministar Marić pravdao je pak zastarjelim sadašnjim sustavom oporezivanja privatnih iznajmljivača.

Branimir Bunjac (Živi zid) upitao je na što će se potrošiti dodatnih 1,3 milijarde kuna za zdravstvo, te zaključio kako je svrha cijele porezne reforme pokrivanje dugova u zdravstvu bez garancije da se oni neće ponovno generirati.

Trošenje sredstava u zdravstvu brine i Silvana Hrelju (HSU) koji je podržao saniranje zdravstva “ali jednom zauvijek”. Podršku zakonima uvjetovao je i rješavanjem pitanja 35 tisuća umirovljenika koji jedini u Hrvatskoj plaćaju 3 posto dodatnog zdravstvenog doprinosa.

Ivana Ninčević Lesandrić (Most) najviše primjedbi imala je na propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa za male poduzetnike ocijenivši da će to posebno naštetiti poduzetnicima početnicima. “Što je s poduzetnicima početnicima koji moraju po punom radnom vremenu uplatiti doprinose od 1900 kuna, što ako je cijeli mjesec zaradio 100 kuna ili nema prihod i to ne može platiti”, upitala je ministra financija.

Za one koji su prijavljeni na nepuno radno vrijeme osnovica se stavlja na koeficijent 0,65 kao da su prijavljeni na puno radno vrijeme, odgovorio je Marić naglasivši kako je riječ o društvenoj pravednosti jer nije normalno da za jedan sat tjedno, 12 minuta dnevno, odnosno 48 kuna mjesečno imate pravo na puno zdravstveno osiguranje mirovinski staž.

Branko Hrg (HDS, HSLS i HDSSB) kazao je da nema ništa protiv da se zakonom o porezu na dohodak proširi godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24 posto s 17500 na 30.000 kuna mjesečno, ali je i apelirao da se do drugog čitanja nađe riješenje kako pomoći onima koji imaju plaće do 5000 kuna.

“Uz sve dobro što se nudi, treća faza porezne reforme neće ostaviti osjećaj pozitive, već osjećaj gorčine zbog tih slojeva građana”, kazao je.

“Prijedlozima zakona se građanima i poduzetnicima ostavlja 2,2 milijarde kuna, to je jedina istina i činjenica”, istaknuo je Ivan Šuker (HDZ).

Stjepan Čuraj (HNS) uvjeren je pak da će porezna reforma doprinijeti kvalitetnijem životu građana i konkurentnijem gospodarstvu.

Zastupnici su u raspravi jedinstveno pozdravili izmjene koje propisuu da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti, stipendije bez obzira tko je isplatitelj i nagrade za izvrsnost učenika.

U večernjem dijelu sjednice Hrvatski sabor je raspravljao objedinjeno o izmjenama zakona o porezu na dobit, zakona o porezu na dohodak, zakona o doprinosima, zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, općeg poreznog zakona i zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.

Sabor sjednicu nastavlja u petak.

Komentiraj