Britanski Vrhovni sud održao je u utorak prvo saslušanje o zakonitosti odluke britanskog premijera Borisa Johnsona da suspendira rad parlamenta, a presuda, koja se ne očekuje prije petka, konačna je i po riječima nekih aktivista važnija i od samog Brexita.

Velika Britanija treba izaći iz Europske unije 31. listopada. Parlament, u kojem Johnson nema većinu, i dalje je podijeljen treba li razdruživanje od Europske unije provesti sa sporazumom ili bez njega.

Johnsonu je kraljica Elizabeta odobrila suspenziju parlamenta na pet tjedana, sve do 14. listopada. Protivnici suspenzije smatraju da je razlog takve Johnsonove odluke spriječiti zastupnike da se usprotive njegovim planovima o Brexitu do 31. listopada pa i po cijenu neuređenog izlaska iz EU.

Dva odvojena pravna slučaja u vezi tog pitanja, o kojima su odlučivali niži sudovi, rezultirala su suprotnim presudama koje sada razmatra Vrhovni sud.

Vrhovni škotski sud prošlog je tjedna presudio da je odluka premijera Johnsona o suspenziji rada parlamenta u većem dijelu vremena do izlaska Britanije iz EU-a 31. listopada bila nezakonita i predstavljala je “zapanjujući” pokušaj podrivanja parlamenta, dok je drugi sud – Visoki sud Engleske i Walesa odbacio predmet s objašnjenjem da je to političko, a ne pravosudno pitanje.

O oba slučaja sada odlučuje Vrhovni sud, najviše pravno tijelo u Ujedinjenom Kraljevstvu. Argumente će iznositi timovi koji su pokrenuli odvojene tužbe u Engleskoj i Škotskoj.

Jedanaest sudaca odlučit će koliko britanski ustav ograničava premijerovu moć i je li Johnsonov savjet kraljici o suspenziji parlamenta bio nezakonit.

Presuda Vrhovnog suda je konačna.

Sljedeće saslušanje zakazano je za srijedu u 10.30, a treće u četvrrtak. Presuda se ne očekuje prije petka.

Vrhovni sud presudio je protiv tadašnje vlade u sličnom ustavnom sporu 2017. godine kada je zaključio da ministri nisu mogli početi službeni dvogodišnji proces izlaska Britanije iz EU-a bez odobrenja parlamenta.

Posljedice 

Johnson je odbio pozive da ponovno sazove parlament ustrajavši na tome da nije prevario britansku kraljicu Elizabetu kad je od nje zatražio odobrenje za suspenziju rada parlamenta.

Od kraljice je Johnson 28. kolovoza zatražio petotjednu suspenziju rada parlamenta do 14. listopada, odnosno dva tjedna prije izlaska zemlje iz EU-a. Tvrdi da je takav prekid rada parlamenta zatražio kako bi mogao iznijeti svoje planove poboljšanja zdravstvene zaštite, policije i drugih “prioriteta za narod” u novom zasjedanju parlamenta.

Aktivistica Gina Miller koja se bori protiv izlaska Britanije iz EU kaže da je ono o čemu Vrhovni sud treba odlučiti “važnije i od samog Brexita”.

“Radi se o tome kako se upravlja zemljom, radi se o očuvanju naših drevnih demokratskih sloboda i pokušaju da se pod svaku cijenu zaustavi stvaranje opasnog presedana koji prijeti time da nas sve osiromaši i ustavno i politički i ekonomski”, napisala je Miller u ponedjeljak za list Independent.

Ako 11 sudaca presudi da je suspenzija nezakonita Johnson bi trebao ponovno sazvati parlament i bio bi izložen snažnom političkom pritisku da objasni “savjet” koji je dao kraljici kad je tražio suspenziju parlamenta.

Johnson je u video snimci koja je objavljena u ponedjeljak na Twitteru kazao da neki zastupnici “misle da je suspenzija antidemokratska iako smo im dva puta ponudili izbore koje su odbili pokazujući da nemaju kralježnicu”.

“Ti ljudi su imali tri godine da razmisle o Brexitu”, rekao je Johnson.

Johnsonovi kritičari smatraju da, ako Vrhovni sud prihvati argumente protivnika britanskog premijera, Johnson mora podnijeti ostavku zbog toga što je kraljicu doveo u zabludu.