Ekskluzivna reportaža s Brijunskog otočja, jedinog Nacionalnog parka u Istarskoj županiji koja se s hrvatskom državom ne uspijeva dogovoriti kako istovremeno sačuvati Nacionalni park i razvijati elitni turizam, a pitanje je hoće li hoteli i luksuzne vile ostati u vlasništvu države

Brijunsko otočje, kako kaže turistički promotivni materijal, jedan je od istinskih istarskih dragulja, koji se nalazi na samom sjeverozapadnom izlazu iz pulske luke. Skupinu čine dva veća otoka, Veli i Mali Brijun, te još 12 otoka, otočića i hridi. Od istarske obale ih dijeli tek tri kilometra širok Fažanski kanal. Naseljeni još u prapovijesno doba, posebno su smatrani za izvanredan prostor u rimsko doba, kada su, kao i u cijeloj južnoj Istri, nicala uglavnom velika ladanjska imanja s luksuznim vilama.

NAJRASKOŠNIJI JE KOMPLEKS ladanjskoga dvorca u zaljevu Verige izgrađen u 1. stoljeću poslije Krista, čiji se ostaci pružaju na površini od oko pet hektara. Život na Brijunima trajao je i u srednjem vijeku, kao i za mletačke uprave, a onda je zbog malarije u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća potpuno zamro. Preselivši glavnu ratnu luku carske mornarice iz Venecije u Pulu, Austrija je u drugoj polovici 19. stoljeća na Brijunima sagradila sedam jakih utvrda, od kojih je najveća bila utvrda Tagetthoff na brežuljku Vela straža na Velikom Brijunu. U vrijeme gradnje bila je jedna od najjačih utvrda na Sredozemlju. Godine 1893. Brijunsko otočje je kupio austrijski industrijalac Paul Kupelweiser i do Prvog svjetskog rata ovo zapušteno područje na kojem je vladala malarija pretvorio u jedno od tada najmodernijih i najatraktivnijih ljetovališta. Legenda kaže da se, kada je prvi put došao na otok, tamo nalazilo svega nekoliko zgrada, hrpe kamenja iz kamenoloma, a od raslinja tek čempres, lovor i nekoliko stabala maslina i duda. Dvadeset godina kasnije u luci je niknulo hotelsko naselje s pet hotela i prvi bazen na Jadranu s grijanom morskom vodom, kao i svi popratni sadržaji. Provedena je asanacija, uređeni su parkovi, šume, arheološki lokaliteti, zoološki vrt i farma nojeva. Zanimljivo je da postojao noćni vlak iz Beča do Pule, koji je dovozio goste do mola na kojem ih je čekao brijunski brod. Početkom 20. stoljeća Brijuni su postali stjecište europske i svjetske aristokratske, kulturne, znanstvene i industrijske elite, a njihov dolazak popraćen je i u otočkim novinama koje su izlazile od 1910 do 1914…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

Komentiraj