– Britanci u četvrtak 23. lipnja glasaju na referendumu o budućnosti svoje zemlje u Europskoj uniji.

Premijer David Cameron rekao je da će rezultat biti obvezujući i da neće biti drugog referenduma. Neki su drugi političari, međutim, naznačili da bi mogli tražiti još jedan plebiscit nakon nekoliko godina ako rezultat u četvrtak bude tijesan.

Oko 45 milijuna ljudi ima pravo glasa na “Referendumu o budućnosti Ujedinjenoj Kraljevstva u Europskoj uniji”.

Oko tri milijuna stanovnika Britanije, ili pet posto stanovništva, rođeno je u drugim EU zemljama.

Državljani Irske, Malte i Cipra s prebivalištem u Britaniji imaju pravo glasa na referendumu, a državljani ostalih zemalja EU nemaju. Irska i Britanija imaju više od 30 godina star bilateralan sporazum koji državljanima jedne zemlje s prebivalištem u drugoj omogućuje da u njoj participiraju na izborima. Ciprani i Maltežani imaju to pravo kao državljani Commonwealtha.

Očekuje se da će odaziv biti između 60 i 80 posto, što znači da će između 27 i 36 milijuna ljudi izaći na birališta.

Referendumsko pitanje glasi: “Bi li Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo ostati članicom Europske unije ili napustiti Europsku uniju?”.

Britanci su zadnji referendum o svojim odnosima s EU-om održali 1975. kada je 67 posto birača odlučilo da želi ostati u tadašnjem zajedničkom tržištu.

Oko 41 tisuće birališta diljem zemlje bit će otvoreno od 7 do 22 sata po srednjoeuropskom vremenu.

Brojanje glasova počinje odmah nakon zatvaranja birališta. Prvi rezultati mogući su oko ponoći. Prve indikacije o tome hoće li Britanija ostati ili napustiti EU moguće su oko 3.30 sati ujutro u petak.

Rezultate će prikupljati 12 regionalnih izbornih povjerenstava i slati ih u središnjicu u Manchester. Objava službenih rezultata bit će u tamošnjoj gradskoj vijećnici, vjerojatno u petak ujutro.

Argumenti za i protiv Brexita

Imigracija, gospodarstvo i politički suverenitet neki su od glavnih argumenata pobornika izlaska Velike Britanije iz EU-a, tzv. Brexita, kao i onih žele ostati u EU-u, prenosi France Presse.

Imigracija

Za Brexit: Pobornici izlaska Velike Britanije iz EU-a smatraju da bi zemlja trebala povratiti kontrolu nad svojim granicama kako bi mogla ograničiti useljavanje iz EU-a, u cilju smanjenja troškova za socijalna davanja, rasterećenja javnih usluga i očuvanja radnih mjesta za Britance. Zemlja je 2015. zabilježila rekordan priljev imigranata, čak 336.000, od čega ih je 180.000 bilo iz drugih država članica EU-a. U razdoblju od 2004. do 2015. u Veliku Britaniju uselilo je tri milijuna ljudi, po Opservatoriju za migracije. To je povezano s ulaskom Poljske, Rumunjske i Mađarske u EU, kao i s gospodarskom krizom u Italiji i Španjolskoj koja je primorala njihove građane da potraže sreću na britanskim obalama. Ministar pravosuđa Michael Gove, pobornik Brexita, smatra da bi u zemlju za 15 godina moglo useliti još više od pet milijuna ljudi ako ostane u Europskoj uniji i ona se proširi na nove članice.

Za EU: Pobornici ostanka Velike Britanije u EU-u ističu, dokazujući to istraživanjima, da imigranti više pridonose zemlji u poreznom smislu nego što je stoje, ponajprije zato što je riječ o mladoj populaciji. Migranti iz drugih država članica EU-a uplaćuju tako 34 posto više u proračun nego što iz njega dobivaju, po istraživanju Centra za istraživanja i analize migracija iz 2013. godine.

Gospodarstvo i trgovina

Za Brexit: Izlazak iz EU-a značio bi da Velika Britanija više ne mora uplaćivati u europski proračun. Velika Britanija treći je neto uplatitelj u EU proračun nakon Njemačke i Francuske. U razdoblju od 2010. do 2014. svake je godine u europsku blagajnu uplaćivala prosječno 9,23 milijarda eura više nego je primala. No, s druge strane ima pravo na rabat, koji je 1984. izborila Margaret Thatcher. Bez tog povrata, London bi 2015., umjesto 12,9 milijarda funti koliko je uplatio u europski proračun, morao uplatiti 17,8 milijarda, po procjenama britanskog parlamenta. Zauzvrat je pak dobio gotovo šest milijarda funti subvencija. Brexit bi omogućio povećanje britanskog BDP-a od 0,6 do 1,6 posto do 2030., po najoptimističnijim prognozama instituta Open Europe. Velika Britanija mogla bi sačuvati svoje trgovačke odnose s EU-om putem sporazuma o slobodnoj trgovini, poput Švicarske i Norveške.

Za EU: EU je prvi gospodarski partner Velike Britanije s kojim je 2015. ostvarila 44 posto svojeg izvoza i 53 posto uvoza. Po Centru za europsku reformu, pristup EU-u povećao je britanski izvoz za 55 posto. Vlada ističe da je tri milijuna radnih mjesta povezano s trgovinom s EU-om. Po institutu Open Europe, Brexit bi mogao izazvati pad BDP-a od 0,8 do 2,2 posto. Bez pristupa zajedničkom europskom tržištu, Velika Britanija izgubila bi dio izravnih stranih ulaganja, koja velikim dijelom (48 posto) dolaze iz EU-a (496 milijardi funti 2014.). A da bi sačuvala pristup zajedničkom tržištu, pod istim uvjetima kao Švicarska i Norveška, Velika Britanija morala bi pridonositi financiranju različitih europskih programa.

Propisi

Za Brexit: Bruxelles nameće previše propisa i birokracije, što gospodarstvo puno košta. Po istraživanju instituta Open Europe, trošak 100 najproblematičnijih propisa iznosi 33,3 milijarda funti na godinu.

Za EU: Budući da bi joj EU i dalje bio glavni ekonomski partner, Velika Britanija morala bi nastaviti poštivati europske propise, a ne bi imala pravo sudjelovati u procesu donošenju odluka.

Suverenitet

Za Brexit: Velika Britanija ostala bi utjecajna zemlja, nuklearna sila, članica NATO-a i Vijeća sigurnosti UN-a.

Za EU: Zbog izlaska iz EU-a Velika Britanija izgubila bi utjecaj u svijetu, a povećali bi se i izgledi za novi referendum o neovisnosti u Škotskoj, koja želi ostati u EU-u.