Nakon što je, poslije napada iz susjednih zemalja, odustao od uredbe o strožim, odnosno skupljim kontrolama uvoznog voća i povrća, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić o tom se pitanju više ne oglašava.

Podsjetimo, Ministarstvo je krajem srpnja donijelo novi pravilnik kojim se trebao uvesti pojačani fitosanitarni nadzor na uvoz voća i povrća iz tzv. trećih zemalja (onih koje nisu članice EU-a, op.a.) i značajno povećati naknade za inspekcijski nadzor, i to s 90 na 2000 kuna, javlja N1 televizija.

Susjedi su se pošteno razgalamili. Imali su i konkretnog motiva, s njihovih polja i plantaža na policama hrvatskih trgovina završi golem dio proizvodnje.

Srbija je još veći izvoznik povrća u Hrvatsku. S tog je tržišta na naše police pristiglo 1700 tona crvenog luka i jednako toliko mrkve, 1500 tona slatkih paprika, 1400 tona graha, 1200 tona graška, 699 tona mahunastog povrća…

Konkretne količine uvoza iz trećih zemalja (dakle, bez zemalja članica EU):

TOP 5 uvoza voća iz trećih zemalja u 2016. godini:

1) Banane (Ekvador) – 22.612 tona
2) Limun (Turska) – 1559 tona
3) Šljive (Srbija) – 1480 tona
4) Grejp (Turska) – 1559 tona
5) Zamrznuto voće i orašasti plodovi (Srbija) – 1577 tona

TOP 5 uvoza povrća iz trećih zemalja u 2016. godini:

1) Mladi krumpir (Egipat) – 4456 tona
2) Slatke paprike (Makedonija) – 3318 tona
3) Obični grah (Kina) – 2180 tona
4) Crveni luk (Srbija) – 1783 tone
5) Mrkva i repa (Srbija) – 1735 tona

Komentiraj