BRANKO GRČIĆ: ‘Čekaju nas teški dani jer se Vladina politika pretvorila u politiku nekontroliranog rizika’

Bivši potpredsjednik Vlade Zorana Milanovića i svojedobni dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu Branko Grčić govori zašto misli da Vlada RH loše upravlja krizom te da se zaletjela tijekom lockdowna kada je poduzetnicima podijelila između 6 i 7 milijardi kuna bez jasnog kriterija

S Brankom Grčićem, 56-godišnjim članom SDP-a, potpredsjednikom i ministrom regionalnog razvoja i europskih fondova u Milanovićevoj vladi, svojedobno i dekanom Ekonomskog fakulteta u Splitu, razgovarali smo neposredno nakon što je objelodanjena vijest da je predsjednik Zoran Milanović prošli tjedan osnovao Ekonomski savjet.

NACIONAL: Predsjednik Milanović prošlog tjedna osnovao je Ekonomski savjet na čelu sa savjetnikom Veliborom Mačkićem, a u njemu je i Boris Cota, profesor s istog Ekonomskog fakulteta koji je sličan savjet vodio u uredu bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Sastav savjeta pohvalio je i Zdravko Marić, ministar financija. Izjavio je čak da će se odazvati pozivu s Pantovčaka ako ga dobije. Kako to tumačite u kontekstu aktualne javne polemike između predsjednika Milanovića i premijera Andreja Plenkovića?

Čuo sam da se ministar Marić ponudio posjetiti Pantovčak. No Ekonomski savjet predsjednika kvalitetno je probran, a njegov šef Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu već se pokazao i dokazao kao relevantan ekonomist. Za ljude koje znam u tom savjetu iz znanstvenih krugova mogu reći da su jako dobri. Odlikuje ih to da su mladi, kvalificirani i da obećavaju. To sudim i prema ljudima izabranima s mog Ekonomskog fakulteta u Splitu. To je pun pogodak.

NACIONAL: Kažete da je to pun pogodak, ali što oni realno mogu učiniti s obzirom na predsjednikove ovlasti? Mogu li pomoći u vođenju ekonomske politike u Hrvatskoj?

Nažalost, mogu učiniti jako malo. Ne želim reći da su samo ukras u vođenju ekonomske politike, ali s obzirom na predsjednikove ovlasti njihov direktni utjecaj na ekonomsku politiku je mali. Predsjednik može razmotriti ključne ekonomske teme i poslati poruke javnosti, ali u konačnici ekonomsku politiku vode Vlada i HNB.

NACIONAL: Jedno općenito pitanje: kako da građani izvuku živu glavu u ovoj zdravstvenoj i pratećoj ekonomskoj krizi? Korona-kriza smatra se i najvećom ekonomskom krizom poslije Drugog svjetskog rata.

Vrijeme je teško, a pad ekonomije bit će ogroman. Za Hrvatsku kao siromašnu zemlju s ruba Europske unije zbog dugogodišnje loše politike upravljanja ekonomijom ovaj šok je dodatni udarac. Već se odrazio, a još će se više odraziti na pozicije naših građana. Od toga nas ne može spasiti ni cjepivo, ma koliko ono djelotvorno bilo. Građani će biti pogođeni prije svega zdravstveno, psihološki i ekonomski. Pokazalo se da je Plenkovićeva vlada izuzetno loše upravljala i upravlja ovom krizom.

NACIONAL: Imate li argumente za tu vašu ocjenu da „Vlada izuzetno loše upravlja krizom“?

Na samom početku krize, kada još nismo znali kakva je ta nova bolest, kada su brojke zaraženih bile relativno male, Vlada se zaletjela u lockdown i potrošila ogroman novac, između 6 i 7 milijardi kuna. Dijelila je novac šakom i kapom bez kriterija. Podsjetit ću, na primjer, da su najveće potpore među 90.000 poduzeća dobile čak i dvije kladionice, a one su 2019. zajedno ostvarile preko 700 milijuna kuna dobiti. To je čisti dokaz i pokazatelj koliko se Vlada tada zaletjela, a danas kada pandemija u Hrvatskoj doslovno divlja, nema dovoljno novca za tu svrhu. Pri tome ne isključujem pretpostavku da je to učinila planirajući izbore početkom ljeta, na kraju prvog vala pandemije.

 

‘Pad ekonomije bit će ogroman. Za Hrvatsku kao siromašnu zemlju s ruba EU-a, zbog dugogodišnje loše politike upravljanja ekonomijom, ovaj šok je dodatni udarac. Od toga nas ni cjepivo ne može spasiti’

 

NACIONAL: Je li to vi sumnjate da je Vlada još u travnju i svibnju planirala izbore pa je zato i dijelila taj veliki novac?

Budimo posve jasni, potpore su bile nužne jer je Vlada svojim odlukama o „zatvaranju“ direktno onemogućila određene subjekte da posluju. Ali dopustite da iz današnje perspektive možemo posumnjati da je izostanak jasnijih i primjerenijih kriterija mogao biti i politički motiviran. Barem je nalikovalo tome. Paralelno s tim bila je proglašena i pobjeda nad pandemijom. Bilo je rečeno: „pobijedili smo virus“. Pokazalo se da to nije bila istina. Poslije smo polako ulazili u drugi val pandemije zbog vrlo liberalnog pristupa u cilju spašavanja turističke sezone. U redu, taj se dio može i razumjeti. Međutim, u zadnja dva mjeseca svjedočimo potpunom nesnalaženju Stožera i Vlade. Ta politika, koju je premijer Plenković nazvao „politikom kontroliranog rizika“, nastavila se i na jesen i doživjela je svoj potpuni krah. Stavljanje ekonomskih ciljeva ispred zdravstvenih pokazalo se pogrešnim, a tako se direktno naštetilo i ekonomiji. Hoću reći da je odgađanje strožih mjera naštetilo, a ne pomoglo ekonomiji. Umjesto da „odradimo“ mjere u studenome i uđemo u za ekonomiju izuzetno važan prosinac s puno boljim brojkama, mi smo svjedoci ovog ograničenog zatvaranja koje se nametnulo kao nezaobilazno, ali s velikim posljedicama za tu ekonomiju.

NACIONAL: Kako ocjenjujete trenutnu situaciju?

Vladina politika „kontroliranog rizika“ pretvorila se u „politiku nekontroliranog rizika“. Situacija je izmakla kontroli. Vlada se uporno trudila ne uvoditi strože mjere poput onih koje su na vrijeme uvele neke zemlje u Europskoj uniji. Osjećao se veliki strah i kod ljudi iz Vlade i ispolitiziranog Stožera da u javni prostor slučajno ne spomenu uvođenje strožih mjera, a sve u cilju opravdavanja teze o upravljanju krizom na bazi „kontroliranog rizika“. Pokazalo se da takva politika nije polučila pozitivan rezultat. Danas imamo gotovo najveću brzinu širenja zaraze, ali i rast umrlih među svim zemljama u Europi. Izostala je ta nužna solidarnost i empatija prema starijim i bolesnim ljudima koji su najveće žrtve krize. Meni je to neshvatljivo.

NACIONAL: Možete li pobliže definirati što vam je neshvatljivo u mjerama Vlade?

Neshvatljivo mi je, na primjer, da nitko nije jasno definirao ili barem nije pokušao sve do sada, da je najveća razlika između proljeća i jeseni to što su škole i fakulteti zadnja dva mjeseca radili direktno u učionicama. Da je to ogroman rizik asimptomatskih slučajeva za širenja zaraze od mladih prema starijim članovima obitelji. To pokazuju i brojke koje su u svim krajevima Hrvatske gotovo proporcionalne broju stanovnika i ukazuju na sustavno širenje virusa, dok smo u ranijem valu imali u većoj mjeri ekscesno širenje. Sve to, kako sam rekao, imat će posljedično novi udar i na ekonomiju. U tim okolnostima ljudi gube povjerenje u Stožer, ali i u Vladu. Ušli smo u kaotično razdoblje. Kapaciteti u zdravstvenom sustavu su preopterećeni. Liječnici i medicinske sestre su na izmaku snaga. Ogroman broj izoliranih građana predstavljaju veliki potencijal za nastavak širenja epidemije. Čekaju nas vrlo teški naredni tjedni.

NACIONAL: Još početkom prošlog mjeseca Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izjavljivao je da u sljedeća dva tjedna slijedi vrhunac epidemije, a poslije toga očekujemo pad novih zaraza. To se, međutim, nije dogodilo.

U svemu što je tvrdio Capak je pogriješio. Sjetite se samo priče iz Stožera o tome da strože mjere u drugim zemljama Europske unije ne daju rezultate, pa da je to razlog da mi u Hrvatskoj nećemo ići u istom smjeru. Danas, dok u Hrvatskoj brojke i dalje nezaustavljivo rastu, u tim europskim zemljama dnevni broj oboljelih pada, a neke od njih počele su polako otvarati trgovine i restorane. Iskreno, volio bih da se Stožer barem jedanput u ovoj krizi „posvađao“ s Vladom i pokazao da ima stav različit od vladajućih. Danas bismo vjerojatno bili u boljoj situaciji, ali to se očekivano nije dogodilo.

HDZ-ova vlada u poreznim reformama ostaje dosljedna pristupu da ‘masnoj guski maže vrat’, odnosno da mjere usmjerava u korist boljestojećih ljudi u državi’, kaže Branko Grčić. PHOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

 

NACIONAL: Je li izvjesno da će pad BDP-a u ovoj godini ipak biti dvocifren, veći od 10%. U trećem tromjesečju bio je veći od 10%, a u drugom pad BDP-a bio je čak 15%. Na čemu ministar financija Zdravko Marić onda gradi svoj optimizam da će na godišnjoj razini taj pad BDP-a biti manji od 10%?

U prvom tromjesečju je bio minimalni rast BDP-a. To je razlog da se uz ovaj veliki pad u drugom i trećem kvartalu stopa na godišnjoj razini u ovom trenutku kreće na oko minus 8,8%. Ostaje vidjeti koliki će pad biti u četvrtom kvartalu, a ovaj ograničeni lockdown sigurno će utjecati da taj minus bude veći nego što je to Vlada u svojim projekcijama očekivala. Dakle, bliži sam procjeni Europske komisije koja predviđa godišnji pad od 9,6%, nego Vladinoj projekciji o padu od 8%.

NACIONAL: Vlada, međutim, tvrdi da lockdowna nema.

Da se razumijemo, radi se o ograničenom lockdownu neovisno o tvrdnjama Vlade. Pogledajte ulice, kafiće, restorane. Nigdje nema čovjeka. Čak u javnom prijevozu u Zagrebu nema više gužve. Dakle, imamo ograničeni lockdown. Turizma de facto nemamo, a adventi se u gradovima neće dogoditi. Sada se spominje i moguće zatvaranje šoping centara. Valjda je svima jasno da će to sigurno utjecati i na ekonomske rezultate u zadnjem kvartalu ove godine.

NACIONAL: Prijedlog Nacionalne razvojne strategije do 2030., važnog dokumenta za povlačenje sredstava iz Europske unije za oporavak gospodarstva, vaš kolega Ivo Bićanić, umirovljeni profesor ekonomije, nazvao je papazjanijom i šlamperajem. Međutim, ta strategija plaćena 32 milijuna kuna puštena je u javnu raspravu. Slažete li se s Bićanićem?

Pa mogu se složiti s većinom ocjena profesora Bićanića. Žao mi je što takvi stručnjaci poput njega nisu pozvani da i oni daju konkretan doprinos u nuđenju rješenja, kako u ovoj aktualnoj krizi tako i u razdoblju nakon krize. Ukratko, cijeli proces oko Strategije kasni, poprilično je netransparentan, ne znamo tko stvarno stoji iza izrade tog dokumenta, niti je jasno u što je zapravo utrošeno basnoslovnih 32 milijuna kuna. Međutim, najveći problem je što sadržaj te strategije i dalje ne nudi jasnu sliku što su ključni prioriteti Hrvatske i gdje doista vidimo Hrvatsku za idućih 10 godina. Dojam je da se jako puno improviziralo i da se u konačnici “od šume ne vidi stabla”.

NACIONAL: Bićanić tvrdi da bi za toliki novac i nobelovci Hrvatskoj napisali strategiju.

I to je točno.

NACIONAL: Tko je pisao Strategiju? Tko je uzeo tih 32 milijuna kuna?

To zapravo ni dan danas nije jasno. Nije jasno što je bio posao Svjetske banke za tih 32 milijuna kuna. Prema javno dostupnim informacijama, Svjetska banka je bila zadužena za proces savjetovanja. Međutim, tko je stvarno odradio podloge za Strategiju, jesu li to radili državni resori: ministarstva i agencije. Nigdje nisam vidio potpisane autore. Neslužbeno su spominjana razna imena: ekonomski analitičar Velimir Šonje, bivša ministrica Martina Dalić, ali na kraju nemate potpisanog nikog osim Ministarstva regionalnog razvoja. Jesu li to bili eksperti Svjetske banke ili je riječ o nekim podizvođačima iz Hrvatske, mi u to nemamo uvida. Zanimljivo bi bilo vidjeti kome je Svjetska banka to delegirala i koliko je platila za izradu pojedinih dijelova te strategije. Cijeli je proces bio, kako sam već rekao, jako netransparentan.

NACIONAL: No iz ureda Elisabette Campanelli, direktorice ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, stigla je poruka da Svjetska banka nije mogla recenzirati tu strategiju jer direktorica ne govori hrvatski. Kako to tumačite?

Doista ne znam. Mislim da to u konačnici i nije posao direktorice, već eksperata koje Svjetska banka sigurno ima na raspolaganju ili ih je mogla angažirati uz tako izdašan budžet za izradu Strategije.

NACIONAL: Vaš kolega Bićanić je strategiju ocijenio sadržajno lošom. Slažete li se s njegovom ocjenom?

Kolega Bićanić je ukazao na mnogo mana, nedosljednosti pa čak i početničkih pogrešaka. No ja bih išao korak naprijed. Ako mene pitate o budućnosti Hrvatske, izdvojio bih tri ključna prioriteta za idućih 10 godina. Prvo, rekonstrukcija i jačanje sustava za upravljanje i provedbu EU programa i projekata. Ako postoji ogroman potencijal koji leži u EU fondovima, a realno postoji, onda to treba i adekvatno iskoristiti. To treba biti apsolutni prioritet i zato treba sve svoje ljudske i materijalne kapacitete upregnuti u taj strateški cilj. To znači u idućih 4, 7 odnosno 10 godina stvarno iskoristiti između 85 i 95 posto od 22 milijarde eura koliko će nam, ako sve bude prema planu, biti na raspolaganju. Nažalost, danas smo, 7 godina nakon početka tekuće financijske perspektive 2014.-2020., tek na 40 posto iskorištenosti te smo zadnji u cijeloj Europskoj uniji. Drugo, cijeli javni sektor treba reformirati kako bi se povećala efikasnost, osobito kritičnih sektora kao što su zdravstvo i mirovinski sustav koji vidljivim i nevidljivim deficitima snažno opterećuju upravljanje financijama i trajni su izvor nestabilnosti. Ne možete vi ići u ozbiljno porezno rasterećenje bez da se pozabavite rashodnom stranom proračuna i svim izvorima neefikasnosti i rasipanja novca poreznih platiša.

 

‘Kapaciteti u zdravstvenom sustavu su preopterećeni. Liječnici i medicinske sestre su na izmaku snaga. Ogroman broj izoliranih građana predstavljaju veliki potencijal za nastavak širenja epidemije’

 

NACIONAL: Što je s tom stopom rasta BDP-a od samo 3% koju Strategija predviđa za idućih 10 godina?

To je treća stvar koju želim komentirati. Ova slabašna, niskodohodovna hrvatska ekonomija došla je već do svojih limita. Zato imamo niske stope rasta, a HDZ se miri s tim i projicira nam da se ništa bitno neće dogoditi ni u idućih 10 godina. Zato treba strateški postaviti cilj postupne, ali i temeljite transformacije gospodarstva. Transformacije prema modernoj strukturi, uključivo i zelenu ekonomiju, digitalnu i digitaliziranu ekonomiju. Ako već nemamo dovoljne fizičke resurse, između ostalog i zbog sve niže razine investiranja u gospodarstvu te negativnih demografskih trendova kada govorimo o ljudskim potencijalima, više nego ikad treba nam ulaganje u kvalitetu, a ne samo kvantitetu. Umjesto u zidove i nekretnine ulažimo u ljude, ulažimo stvarno u znanje i tehnologiju. A ne samo proklamativno govoriti o 3 posto od BDP-a investicija u R&D, a stvarno ne učiniti ništa. Ne možete vjerovati da je od nekih 6 milijardi kuna iz EU fondova za tu namjenu u zadnjih 7 godina iskorišteno tek nešto više od 10 posto, a udjel tih ulaganja u BDP-u još uvijek nam ne prelazi 1%. Izuzetno mali broj uspješnih novih tvrtki poput Mate Rimca ili Infobipa zaista su izuzetak, a ne pravilo. A mi trebamo na desetke i stotine takvih da bismo postigli tu nužnu transformaciju i uhvatili korak s razvijenom Europom. Bez toga ostat ćemo mala siromašna zemlja na rubu EU-a koja nastavlja tonuti u svojoj ispodprosječnosti.

NACIONAL: Jesmo li doista na dnu ljestvice europskih zemalja?

To je prava istina. A ova vlada, unatoč velikoj potpori na zadnjim izborima, nema tu snagu za zaokret, ali što je još żalosnije nema ni ideju, već je sve prepušteno stihiji po principu stvari će se dogoditi i ovako i onako, i s Vladom i bez vlade. Pa kada se nešto pozitivno dogodi oni su za to „zaslužni“ i puni samohvale, a kada stvari krenu po zlu kriv je netko drugi – virus, oporba ili čak cijeli narod. A tako to ne može dalje, osobito u srazu s našim konkurentima u okruženju. Vlada je tu da vlada i upravlja procesima, a ne da beznadno trči za njima.

NACIONAL: Nije li ta, kako tvrdi Bićanić, „loša strategija“, koju je na kraju brusio i sam premijer Plenković ispravljajući u njoj greške, važna i za novac iz Europske unije koji bi se trebao povući za oporavak gospodarstva u Hrvatskoj? Baš na tom novcu kao podlozi Vlada je definirala i svoj cilj o rastu BDP-a od 5 posto u sljedećoj godini.

To jeste važan dokument koji ima Slovenija, Mađarska, Poljska kao i svaka druga članica Europske unije. On bi trebao biti podloga za izradu operativnih programa vezanih za povlačenje novca iz Europske unije. Usporedite li ovaj dokument s Partnerskim sporazumom, kako se zvala slična strategija, koju je moj tim radio 2014., vidjet ćete koliko je taj dokument bio konkretniji, detaljniji u smislu provedbenih mjera vezanih za prioritete Hrvatske i Europske unije.

NACIONAL: Pretpostavljam da ćete reći da je taj dokument bio i jeftiniji.

Ne samo da je bio bezgranično jeftiniji, nego je bio izrađen s puno više pažnje i transparentnosti.

NACIONAL: Koliko je bilo manje novca utrošeno?

Podloge za taj dokument radila je domaća, hrvatska pamet, preciznije Ekonomski institut iz Zagreba za neusporedivo manji novac, nekih 800.000 kuna. Dokument su iznjedrili sudionici mnogobrojnih radionica u okviru tzv. participativnog procesa izrade. Na njemu su radili stručnjaci iz različitih područja s naših fakulteta, instituta, sindikata, kompanija. Posao su nosile javne institucije, ali u okviru njihove nadležnosti bez ikakvih dodatnih troškova. Nismo angažirali Svjetsku banku da nam to radi, nego smo angažirali stotine hrvatskih stručnjaka koji su to uglavnom pro bono odradili.

NACIONAL: U vladi Zorana Milanovića bili ste potpredsjednik vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Plenkovićeva vlada najveći dio rasta temelji na novcu iz europskih fondova. Koliko je to realno? Kako to realizirati kada Mađari i Poljaci blokiraju dodjelu tog novca za oporavak gospodarstva Europske unije?

Budu li se, unatoč kočnicama iz Poljske i Mađarske, realizirala ta sredstva, dio iz strukturnih i investicijskih ESI-fondova, a dio iz programa „Next Generation EU“ za oporavak članica onda postoji veliki financijski potencijal za Hrvatsku. Govorim namjerno o potencijalu, a ne o nečemu što će se sigurno desiti. A iz perspektive sadašnje iskorištenosti od samo 40 posto raspoloživog novca u vremenu zadnje tri HDZ-ove vlade. Stoga se opravdano postavlja pitanje hoće li biti iskorišten i ovaj potencijal s postojećom vladom.

 

‘Ekonomski savjet predsjednika Milanovića kvalitetno je probran, a njegov šef Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu već se pokazao i dokazao kao relevantan ekonomist. Nažalost, oni mogu učiniti jako malo’

 

NACIONAL: U redu. Ali što biste vi konkretno poduzeli?

Sutra bih pozvao sve stručnjake i konzultante koji rade u Hrvatskoj. Organizirao bih kapacitete iz susjedstva, ljude i konzultantske kuće u Mađarskoj, Sloveniji i okolnim zemljama. Svakoga tko može pomoći da se u što kraćem vremenu pripreme projekti i počnu implementirati. Osigurao bih veći novac za sufinanciranje konzultantskih usluga kao i za sufinanciranje provedbe projekata. Posebno na lokalnoj razini gdje male općine nemaju taj kapacitet. HDZ-ova vlada je ukinula Fond za sufinanciranje koji sam uspostavio 2014. upravo za te potrebe. To je bilo potpuno krivo. Za ovaj novac iz programa „Next generation EU“ imamo samo tri godine za njegovo ugovaranje. Veliki problem je kašnjenje u programiranju i za jedan i za drugi program. Opet zbog kašnjenja krovnog dokumenta Nacionalne razvojne strategije. Vrlo sam skeptičan u odnosu na cijeli taj proces.

NACIONAL: Dosta se pisalo da je dio tog europskog novca namijenjenog poljoprivredi otišao na račune bivšeg HDZ-ovog zastupnika Franje Lucića i njegove obitelji, rođaka i prijatelja. Kako to objašnjavate? Je li novac završio u pravim rukama?

To je još jedan krimen HDZ-ova načina vladanja koji nikako da riješe. Nazvat ću to u najmanju ruku nedopustivim „sukobom interesa“.

NACIONAL: Kako ocjenjujete peti krug porezne reforme koji je upravo objelodanio ministar financija Zdravko Marić?

Kao i u prethodna četiri kruga radi se manjim korekcijama u poreznom sustavu koje su apsolutno smanjile porezni teret, ali relativno nisu. To znači da je danas udjel poreza u BDP-u na istoj razini kao što je bio i prije pet godina. To nije dovoljno. Drugo, HDZ-ova vlada ostaje dosljedna u pristupu da „masnoj guski maže vrat“, odnosno da mjere usmjerava u korist bolje stojećih ljudi u državi. Zadnje izmjene snižavanja poreznih stopa na dohodak s 24% na 20% i s 36% na 30% vode prema tome da će ljudima s manjim plaćama relativno i apsolutno plaće rasti malo, a onima s najvišim plaćama taj će porast plaća biti bitno veći. To se događalo i u prethodnim krugovima porezne reforme.

 

Komentiraj