Vodstva braniteljskih udruga iz Domovinskog rata u četvrtak su na zajedničkoj konferenciji za novinare u Splitu osudili napise Nacionala da je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević prijavljen za ratni zločin nad civilima u BiH 1995., optužujući taj tjednik da širi laži i unosi nemir među branitelje, a državne institucije pozivaju da zaštite vrijednosti Domovinskog rata.

“Ponovo kreću napadi na Domovinski rat od onih koji ne vole Hrvatsku i nikad je nisu željeli, te pozivamo institucije Republike Hrvatske da zaštite Domovinski rat i njegove vrijednosti”, istaknuo je predsjednik Udruge veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Dražimir Jukić. Po njegovim riječima, napadima su izvrgnuti najčasniji sinovi hrvatskog naroda – prvi predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak, generali Ante Gotovima i Mladen Markač, a sada i general Krstičević. “Pitamo se tko je sljedeći na redu”, poručio je Jukić.

Hrvatskoj akademskoj zajednici zamjerio je da šuti i ne staje u obranu Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. “Žalosno je da se nakon ovakvih javnih napada do sada nijedan akademik, niti pripadnik tzv. intelektualne elite nije oglasio i zaštitio Domovinski rat i hrvatske branitelje”, kazao je.

Suvalj: Dokumenti spominju ubojstva civila u akciji Maestral, ali brigada je u to vrijeme bila u Splitu

Načelnik Stožera 4. gardijske brigade u završnim operacijama Domovinskog rata Čedo Suvalj je pisanje Nacionala nazvao “direktnom laži”. Naveo je kako postoji “nepobitan dokaz”, evidentiran u monografiji 4. gardijske brigade te u knjizi o Anti Gotovini i dokumentima o završnim operacijama, gdje se “spominje ubojstvo i zločin nad 32 srpskih civila na području Jajca i Mrkonjić Grada” u operaciji Maestral. No, naglasio je, u to je vrijeme 4. gardijska brigada bila u Splitu, a ne na toj bojišnici.

“Operacija Maestral trajala je od 8. do 15. rujna ’95 godine, a 4. gardijska brigada bila je uključena u tu operaciju od 8. do 11. rujna ’95. godine. Zločin kojeg se spominje dogodio se 13. rujna ’95. godine, ali tog dana 4. gardijska brigada je bila u Splitu”, ustvrdio je Suvalj. Pojasnio je kako je “smjer zločina” bio udaljen najmanje 15 do 20 kilometara od smjera djelovanja 4. gardijske brigade, što je i nepobitan dokaz da ta brigada HV-a nije sudjelovala “na tom smjeru”, već da je “tada bila 300 kilometara udaljena od mjesta događaja”.

Zadro: DORH u Šibeniku na obavijesne razgovore zvao zapovjednike bojni 4. gardijske brigade

Božo Zadro, predsjednik Udruge veterana 4. gardijske brigade kojom je tijekom Domovinskog rata jedno vrijeme zapovijedao general Krstičević, istaknuo je kako se zbog takvih napada na Krstičevića uvukao nemir u bivše pripadnike te brigade. Rekao je kako su po nalogu DORH-a Šibensko-kninske županije dva dana uoči 25. obljetnice zločina u Vukovaru i Škabrnji na obavijesne razgovore pozvani zapovjednici bojni te gardijske brigade “o nekim navodnim ratnim zločinima” u vojno-redarstvenoj akciji Oluji.

“Zašto sada napadi na generala Damira Krstičevića i pripadnike 4. gardijske brigade? Možda zato što je legenda Domovinskog rata, kao i ljudi koje je je vodio. Možda zato što je bio zapovjednik u završnim operacijama, uz generala Koradea koji je mrtav. Je li zato što je general Gotovina oslobođen u Haagu, pa se na Damira (Krstičevića) prebacuje težište te ga se pokušava diskreditirati, a time i obezvrijediti našu pobjedu i Domovinski rat. Možda zato što smo spriječili genocid i u BIhaću i spriječili stvaranje ‘Velike Srbije’. Možda je razlog i izrada Strategije za nacionalnu sigurnost koju zagovara kao potpredsjednik Vlade RH, a svi znamo da mu je to uža specijalnost. Možemo nagađati, ali 20 godina iza rata i velike pobjede hrvatskog naroda, nemir se uvukao među pripadnike 4. gardijske brigade i njihove obitelji”, poručio Zadro.

Vukasović: S još trojicom zapovjednika bio sam na razgovoru u šibenskom DORH-u

Ratni zapovjednik 1. pješačke bojne u 4. gardijskoj brigadi Marko Vukasović naveo je kako je nedavno po nalogu šibenskog Županijskog državnog odvjetništva bio pozvan na obavijesni razgovor, zajedno s još trojicom zapovjednika iz te brigade: Ivicom Vučebrkom, Nenom Žurom i Tončijem Karamanom.

“Predmet njihova interesa bila su događanja vezana za vojno-redarstvenu operaciju Oluju, odnosno navodni ratni zločini koji su se dogodili u okolici Knina te prema Golubiću i Strmici. Nitko od ovih mojih kolega nije počinio nikakav ratni zločin, niti smo zapovijedali nekome da počini ratni zločin. Niti smo sudjelovali, niti smo vidjeli da je na tim prostorima počinjen bilo kakav zločin u to vrijeme”, naglasio je Vukasović.