BOŽO PETROV: ‘Živimo u žabokrečini koju Plenković promovira kao stabilnost. Za mene je to ravno kaznenom djelu’

Predsjednik Mosta Božo Petrov objašnjava zašto u njegovoj stranci smatraju da su prijevremeni izbori u Hrvatskoj nužni te žestoko kritizira premijera Andreja Plenkovića i rad aktualne vlade za koju kaže da totalno nespremna dočekuje energetsku krizu ove jeseni

U manje od deset godina metkovski psihijatar Božo Petrov prevalio je politički put od kandidata za gradonačelnika Metkovića do političara nacionalnog formata s iskustvom rada na čelnim mjestima u Vladi i Hrvatskom saboru. Rođen je u Metkoviću 1979. U Sinju je završio Franjevačku klasičnu gimnaziju, a diplomirao je te magistrirao i doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Psihijatriju je specijalizirao u Kliničkoj bolnici Vrapče u Zagrebu, a potom radio kao psihijatar u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru. Kao političar postao je poznat kada je 2013. trijumfalno pobijedio tadašnjeg “vječnog” i kontroverznog gradonačelnika Metkovića Stipu Gabrića Jambu. Probivši se s Mostom nezavisnih lista na nacionalnu političku scenu, postao je potpredsjednik vlade Tihomira Oreškovića, a u rujnu 2016. i predsjednik Hrvatskog sabora, što je ostao do ostavke, u svibnju 2017. Danas je istaknuti opozicijski političar i jedan od ključnih ljudi u Mostu, koji je postao relevantnom političkom snagom u Hrvatskoj premda su mu uoči prošlih parlamentarnih izbora mnogi predviđali propast. U intervjuu za Nacional Petrov je objasnio zašto u Mostu smatraju da su izvanredni izbori nužni.

NACIONAL: Bili ste u Kninu, na proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Svjedočili ste nesporazumima i uzajamnome bojkotu vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske i predsjednika Vlade. Jeste li zabrinuti za homogenost i čvrstoću HV-a te obrambenu sposobnost zemlje?

Da ovisimo o njima dvojici, obrambenu sposobnost ne bismo ni imali. Ironiziram, naravno. Uopće nema potrebe komentirati njihove svađe. To je kao da me pitate za „Santa Barbaru“. Njihova je svađa potpuno nebitna. Boli me što su na tako bitne obljetnice protokoli odvojeni, da se ministri ne odazivaju predsjedniku države… Postoji nešto vrjednije od osoba predsjednika i premijera. Svi smo mi na tim mjestima prolazni, ali ostaju država, sloboda i sjećanje na pobjedu. To mora biti veće od svih nas, naših taština i našeg ega. Jedan od razloga zbog kojih je na proslavi svake godine sve manje ljudi, upravo su takve stvari.

NACIONAL: Od tih simboličkih riječi i gesta važniji je vojni zapovjedni lanac: ako Vlada i Vrhovni zapovjednik ne surađuju, može li doći do blokada u zapovjednom sustavu?

Ne vjerujem da bi dopustili da zbog svojih taština ugroze sigurnost države i njezinih građana. Ako su na to spremni, onda cijela Hrvatska ima problem. Vjerujem da sumanuto ponašanje nema nijedan od njih.

NACIONAL: Već smo imali situaciju u kojoj je zapovjednik Glavnog stožera, admiral Robert Hranj, bio u neugodnoj situaciji da se mora javno opredjeljivati između predsjednika Republike i ministra obrane. U funkcionirajućim demokracijama takve se stvari ne događaju.

Tako je. Kažem, to je neprimjereno i nezrelo, ali tome svjedočimo već godinu dana. Međutim, u tom lancu ima zrelih i odgovornih ljudi poput admirala Hranja i vjerujem da zbog takvih ljudi u HV-u sigurnost Hrvatske neće biti dovedena u pitanje. Časnici drugih zemalja rado dolaze na učenje u HV jer biraju pobjedničku vojsku. Volio bih da se o tome više govori. A od političara ne očekujem previše.

‘Koliko je realno da ćete u stabilnoj demokraciji doživjeti toliko afera najviših političkih dužnosnika, da sjede u zatvorima i pritvorima, a da ta vlada i dalje upravlja državom?’

NACIONAL: Gospodine Petrov, čelnik ste važne opozicijske stranke koja ima pretenzije na vlast. Tko je u sporu predsjednika i premijera u krivu, a tko u pravu?

Niti želim biti sudac niti imam sve informacije. To nije ni bitno: kad predstavljate vladu ili državu kao njihov predsjednik, trebate birati kako ćete govoriti, ponašati se ili djelovati. Ne vidim ni smisla niti imam namjeru komentirati taj sukob. Mislim da je svima u Hrvatskoj o tome sve jasno.

NACIONAL: Nije. Jasno nam je samo da se oni svađaju, ali ljudima nije jasno tko je u krivu, a tko u pravu. Njihove su svađe najčešće uzrokovane gotovo minornim stvarima u odnosu na sigurnosni sustav zemlje. Političari bi morali biti sposobni prosuditi tko je u pravu, a tko u krivu: jer ako političari poput vas to ne mogu, kako će moći obični građani?

Nisam rekao da ne mogu, nego da ne želim jer nemam sve informacije. Ne bježim od toga, ali ne mogu prosuditi ako nemam sve informacije. Vidimo galamu zbog gotovo beznačajnih stvari, a potiskuje se sve ono dobro i srozava ugled i vlade i vojske. Kada sam rekao da je građanima jasno, upućivao sam na to da je ljudima jasno da su uzroci tim svađama gotovo beznačajne stvari i da za njih nema razloga. Tragično je kada netko koristi dostupnost medija za dokazivanje vlastitog ega ili taštine – i pritom mislim podjednako i na predsjednika Vlade i na predsjednika države.

NACIONAL: Traži li Most izvanredne izbore?

Ako je moto predsjednika Vlade da apsolutno sve čini stabilnim, reći ću da nam izbori hitno trebaju. Jer jedno je kada efikasan i transparentan sustav pokušavate održati stabilnim na korist svih građana, a drugo je kada od žabokrečine pokušavate učiniti stabilno stanje. To je meni ravno gotovo kaznenom djelu, s obzirom na to koliko je štete ta žabokrečina dugoročno učinila Hrvatskoj, a to je očito ono što pokušavaju. Izbori su, dakle, potrebni.

NACIONAL: Kad kažete “žabokrečina”, na što mislite?

Koliko je realno da ćete u stabilnoj demokraciji doživjeti toliko afera političkih dužnosnika, ne samo onih povezanih s predstavnicima vlade nego onih koji sjede na užim kabinetima, da sjede u zatvorima, u pritvorima, a da ta vlada i dalje upravlja državom? Koliki se broj kaznenih djela dogodio upravo u odnosu na ovu vladu? Koliko funkcionira – odnosno, ne funkcionira – pravosuđe? Postoji li ijedna relevantna strategija za bilo koji sektor za dvije ili tri, a kamoli deset, dvadeset godina, koliko planiraju ozbiljne države? Koliko su nam loše već donesene strategije? Kada sve to uzmete u obzir, mi smo u žabokrečini. Promovirati to kao stabilnost, za mene je ravno gotovo kaznenom djelu.

‘Plenković ima dovoljno ruku da mirno ‘odvesla’ mandat. Uvijek će se naći netko poput Radimira Čačića, Hrvoja Zekanovića i sličnih tko će mu dati potporu i tko će u tome vidjeti svoju korist’

NACIONAL: Mislite li da ćete imati dovoljno političke snage da najesen isprovocirate izvanredne izbore?

To će odlučiti građani. O njihovoj volji ovisi hoće li izvanredni izbori biti ove ili sljedeće godine. Nemam kristalnu kuglu. Mogu govoriti da su izvanredni izbori potrebni. U trenutku kad predsjednik Vlade, u ovako energetski i geopolitički nestabilnoj situaciji, govori da neće za vrijeme lijepih sunčanih mjeseci raspravljati o plinu koji treba nabavljati u listopadu, dok sve ozbiljne države svoje građane pripremaju za ono što dolazi, mislim da su izvanredni izbori nasušno potrebni. Hoće li se dogoditi, to ne ovisi samo o Mostu nego i o tome što će raditi mediji, kao i o građanima.

NACIONAL: Ipak, to najviše ovisi o odnosima u Saboru i parlamentarnoj većini, pa me zanima…

Po tom pitanju, teško da će doći do novih izbora.

NACIONAL: Zašto?

Zato što Plenković ima dovoljno ruku da mirno “odvesla” mandat. Uvijek će se naći netko poput Radimira Čačića, Hrvoja Zekanovića i sličnih, tko će mu dati potporu i tko će u tome vidjeti svoju korist. Najlošiji scenarij koji se može dogoditi jest da se prijevremeni izbori ne održe. Afere niču kao gljive poslije kiše, a ništa se ne čini da se to promijeni. Postojeći saziv Sabora, međutim, ne nudi optimizam. Plenković će uvijek naći nekoga kome izbori ne odgovaraju. Ja sam financijski neovisan i svejedno mi je hoću li biti u politici. Ali kako će živjeti onaj koji nakon ovog saziva Sabora ostaje bez primanja i kojemu sva bitnost prestaje u trenutku kad prestane biti saborski zastupnik? To su motivi zbog koji bi neki zastupnici pošto-poto ostali zastupnici. Takvima interes države nije na prvome mjestu.

NACIONAL: Radimir Čačić, na primjer, nije među ovima koje ste opisali. Branitelj je, dragovoljac 1991., financijski itekako neovisan, kao i političar mnogo duže od vas, pa je ipak podržavao Plenkovića.

Definirate li uspješnost brojem godina koje je netko u politici? Kriterij je uspješnosti kada netko nešto kvalitetno napravi, a ne kada se proda kao žetončić.

NACIONAL: Čačić je napravio mnogo toga dobrog. Vodio je, između ostalog, izgradnju autoceste Zagreb-Ploče.

Ja mislim da je napravio mnogo toga lošeg i da je velika štetočina u politici posljednjih deset, petnaest godina. Nije mu bilo teško prebacivati se iz stranke u stranku, ovisno o tome gdje je vidio svoju sreću. To ne može opravdati nikakvom brigom za interes države. Kriterij godina u politici uopće nije kriterij. To znači da ako se prodam i trajem sljedećih dvadeset godina, uspješan sam političar. Ne, ja sam onda političar koji je izgubio obraz. Političar može biti kvalitetan i da je samo dvije godine u politici ako je napravio velike stvari za državu.

‘Most će izaći sam na izbore jer je to pošteno prema građanima. A onda, nakon izbora, vidjet ćemo kome su građani dali povjerenje i tko uopće može sastavljati vladu’, kaže Božo Petrov. FOTO: Marin Veraja

NACIONAL: Mislite li da bi se moglo dogoditi nešto što Most i opozicija koja traži izbore ne očekuju: da ih raspiše sam Plenković i da uvjerljivo pobijedi? Ne vidim, naime, opoziciju koja bi građanima ulijevala dovoljno povjerenja da izađu i sruše sadašnju vladu.

Svaki put kad mediji progovore o neuvjerljivoj oporbi, plješću Andreju Plenkoviću. I kad se to unese kao mantra, to će biti dodatni faktor da bi Plenković možda mogao nastaviti biti predsjednik Vlade, premda u to ne vjerujem. Treba biti oprezan prema onome što govorimo. O tome tko će biti premijer, odlučit će građani. Renomirane agencije, mjesec dana prije izbora, predviđale su Ivi Josipoviću uvjerljivu pobjedu, govoreći da ima dvadeset posto više nego što mu je trebalo pa nije izabran. Na stranu prognoze. Ključan element su građani – i dan izbora. Hoće li građani imati „ratio“? Nadam se da hoće, da će dobro procijeniti i imati hrabrosti shvatiti kako ovo stvarno nikamo ne vodi, da njihova djeca odlaze iz države, a ne djeca onih kojima daju glas. Postoji mogućnost da odluče ne izaći na izbore. Moje pitanje takvima jest: zar ne shvaćate da ste time dali glas onima čiji rad ocjenjujete lošim? Neizlaskom na izbore poslali ste svoje dijete izvan Hrvatske. Dan izbora je mogućnost koju vam sustav daje na raspolaganje i taj je alat u vašim rukama. Budite toga svjesni i odgovorni. Čak su vam i referendum uskratili. Proglasili su vas poslovno nesposobnima, osobama koje ne znaju razumjeti pet rečenica. Nikada vas se ne pita, nego jednom u svake četiri godine. I vi, nakon četiri godine, odlučite preskočiti taj dan. OK, preskočite ga, ali se nemojte žaliti. Budite hrabri, izađite i napravite promjenu.

NACIONAL: Nije li neobično da opozicijski političar daje packe medijima i upute građanima što da rade, umjesto da govori o programu kojim će srušiti sadašnju vlast?

Niste me pitali za program.

NACIONAL: Sad pitam, svakako.

Odmah ću vam odgovoriti, ali ja sam vrlo direktan i nemam namjeru nikome ništa prešutjeti. Ako meni, u zadnje tri godine, netko kroz pitanje uporno pokušava servirati neku konstataciju, onda ću ja uzvratiti istom mjerom. Po čemu su to, molim vas, premijer i ova vlada uspješni, a oporba neuspješna? Ne kritiziram medije, ali previše se konstatacija uporno ponavlja pa ih mnogi počinju smatrati samorazumljivima. Ako uporno ponavljamo da je Vlada, eto, takva kakva jest, a da samo oporba može biti uspješna ili neuspješna, pa da je još često neuspješna, kome to ide u prilog? Ne kažem da je stanje u oporbi fenomenalno, ali isto tako ne vidim da je stanje među vladajućima dobro. Pa u oporbi barem ne možete naći ministre koji su završili u zatvoru ili pritvoru. Toga barem nema! Je li to uspješnost Plenkovića i njegove vlade?

NACIONAL: Vratimo se na program Mosta.

Apsolutno, u svakoj prigodi, kao što je sada, na primjer, energetika: ne da izlazimo tada, nego mjesecima prije. Što se stručne podloge tiče, trenutno u Hrvatskoj nema stranke kakva je Most. Evo primjera inflacije, o kojoj se govori zadnja dva ili tri mjeseca. Most je u studenome prošle godine od guvernera HNB-a tražio da dođe u Hrvatski sabor, jer smo smatrali da je inflacija počela vrlo snažno rasti i da će to imati vrlo štetne multiplikativne učinke na gospodarstvo i građane. Nisu htjeli. Tada smo prikupili potpise drugih zastupnika i tako natjerali guvernera da dođe u Sabor. Govorili smo o inflaciji koja će se pretvoriti u galopirajuću, a on, koji ima plaću četrdeset i više tisuća kuna, tada nam se smijao i govorio da bulaznimo. Par mjeseci kasnije, nu čuda, Most je bio u pravu. Već tada smo davali prijedloge za inflaciju.

‘Ako uporno ponavljamo da je Vlada takva kakva jest, a da samo oporba može biti neuspješna, kome to ide u prilog? Ne kažem da je oporba fenomenalna, ali isto tako ne vidim da je stanje među vladajućima dobro’

NACIONAL: Podsjetite nas na te prijedloge.

Inflaciju uvijek plate siromašni. Za nas u Mostu na prvom mjestu treba biti čovjek. Ako tako postavite stvar, onda država umjesto da povećava svoje prihode – kao što ih je na osnovi PDV-a i inflacije u zadnjih pola godina povećala za 20 i nešto milijardi – treba taj novac vratiti poduzetnicima tako da spusti porez na dohodak, da poduzetnici mogu povećati plaće. Vlada treba pomoći onima s najnižim mirovinama, jer ti ljudi danas nemaju od čega živjeti. Te se mirovine moraju indeksirati prema inflaciji, barem ovoj službenoj. Cijelo vrijeme upozoravamo Vladu da ne prikriva istinu, jer je stvarna inflacija puno viša od ove službene ako promatrate nužne i vitalne namirnice, poput brašna, ulja, kruha, šećera, mlijeka, koje nisu narasle deset, nego mnogo više posto. Neki od tih proizvoda narasli su i 20, 30 i 40 posto. Službena inflacija je deset posto samo zato što su u nju uračunali sve, pa i luksuzne proizvode, čija cijena ne raste jer ih ljudi ne mogu kupovati. Ali upitajte građane s minimalnim primanjima koliko im je rasla potrošačka košarica. Deset posto? E nije, nego puno više. Od čega će ti ljudi živjeti? Koliko su im narasle komunalije? Nekima i sto i dvjesto posto, a mirovine su im ostale gotovo iste. Predsjednik Vlade rekao je da će mirovine podići za petsto kuna. Pa evo, predlažem i molim članove Vlade da sa svojom obitelji mjesec dana žive s tolikom mirovinom i minimalnom plaćom, pa neka se nakon tih mjesec dana hvale kako su puno napravili i kako naša država pliva u blagostanju. Jer kada padne noć, ti ljudi obilaze kontejnere, a neki prodaju jedine nekretnine. Potrošačka košarica već godinama nije izračunata. Državni zavod za statistiku je 2018., prije covida i inflacije, rekao da 18 posto građana živi ili u siromaštvu ili na njegovu rubu. Što mislite, kako je danas? I zato cijelo vrijeme govorimo: morate smanjiti porez na dohodak i povisiti minimalne mirovine. Morate učiniti sustav dječjih doplataka pravednim i fiksnim.

NACIONAL: Objasnite taj prijedlog o dječjim doplacima.

Sada su oni porezni odbici. Dogodi se situacija da osoba s visokom plaćom, zbog poreznih odbitaka, ima više novca za djecu. To znači da dijete osobe s visokom plaćom vrijedi više od djeteta osobe s nižom, jer osobe s niskom plaćom, koje su izvan poreznih škara, taj odbitak ne mogu ni iskoristiti. Cijelo vrijeme pozivamo Vladu da to učini pravednim, a ujedno će biti i demografska mjera. Sustav treba napraviti tako da se jasno zna fiksan iznos za svako dijete. Tada će svako dijete biti jednako vrijedno, a građanima ćete dati jednaka primanja s kojima će se lakše nositi s krizom. Nije to nikakvo famozno otkriće, nego klasični njemački “kindergelt”. Ne trebamo daleko da bismo vidjeli što normalne države rade da bi sačuvale obitelji.

NACIONAL: Energija je sve veći problem.

Još u rujnu prošle godine upozoravali smo na to. Znate kako nas je tada nazvao ministar Ćorić, onaj koji je “velebno” upravljao Ministarstvom pa dobio nagradu u vidu viceguvernerskog mjesta u HNB-u s više od trideset tisuća kuna mjesečne plaće? Nazvao nas je “dežurnim katastrofičarima”. Isti taj ministar, bez obzira na to što smo upozoravali da to ne čini, donio je odluku da strateške tvrtke ne trebaju na duže od godinu dana nabavljati plin. Danas, ni podzemno skladište plina nije napunjeno sto posto. Po kojoj ćemo ga cijeni puniti? Tko će za tu štetu odgovarati? Jer da je zakon ostao isti, skladište bi bilo davno napunjeno, po nižim cijenama. Tada smo bili u pravu. Ali nismo samo kritizirali: pa mi smo im napravili interpelaciju u Saboru za plin. Mi smo im govorili da trebaju početi što prije puniti podzemno skladište Okoli. Cijelo vrijeme govorimo da ljudima moraju omogućiti lakše postavljanje solara na kućama. Zašto plaćamo mrežarinu HEP-u? U kojoj se to državi plaća? Kojom to direktivom EU traži? Što se energetike tiče, predložili smo i da konačno aktiviraju polja plina koja su kanadske tvrtke prije petnaest godina pronašle u Slavoniji. Ništa se ne radi. Što se radi s geotermalnim izvorima u kontinentalnoj Hrvatskoj? Jesu li stavili nešto u pogon? Zašto smo se doveli u situaciju da LNG-jem, koji je gotovo potpuno financiran iz EU-a i mi iz Mosta smo ga gurali dok smo bili u vladi, da njime danas upravlja MOL? Kako to da Hrvatska u tome nema interesa? Na sve to upozoravamo i za sve dajemo jasne, konkretne i praktične prijedloge. Svojim smo ih pritiskom natjerali da prije tri, četiri godine bar malo olabave zakon o mikrosolarima, ali to nije dovoljno. Jer još uvijek skandinavske zemlje imaju više solara nego naša osunčana zemlja. A to je tragikomično. Tako Most djeluje i zahtijeva od Vlade da bude na korist građanima; a ako to ne znaju biti i ako održavaju žabokrečinu, tada se nadam prijevremenim izborima.

NACIONAL: Kako vidite mogućnost koaliranja? Tko bi mogao biti partner Mostu i kako bi mogla izgledati buduća vlada?

Predložio bih da to pitate one analitičare s kristalnom kuglom koji apsolutno sve znaju godinama unaprijed i koji redovito prosipaju pamet po televizijskim emisijama; sve znaju i u sve se razumiju – a veze nemaju.

‘Predsjednik vlade je ozbiljna i odgovorna pozicija. Most će imati svog kandidata. Ako stranka procijeni da sam to ja, bit ću kandidat; ako procijenimo da je to netko drugi, bit će netko drugi’

NACIONAL: Ali vi biste trebali znati s kim biste bili spremni koalirati – to vas pitam.

Pa znate li uopće koje će stranke izlaziti na izbore? Ne znate čak ni to. Ne zna to nitko, ni ja. Ne izbjegavam odgovor. To naprosto ne znamo. Ali ono što znam jest što će se događati s Mostom, a to preporučujem svakome na političkoj sceni: budite hrabri, jer ako ste vrijedili i radili za dobro građana, oni će vas nagraditi. Izađite sami na izbore, nemojte se skrivati iza skuta nekoga drugoga. Neka vas građani procijene i neka vam daju povjerenje ako ste dobro radili. To nije samo hrabro, nego je i pošteno prema građanima. To će napraviti Most.

NACIONAL: Drugim riječima, idete sami na izbore?

To Most radi na svakim izborima jer je to pošteno prema građanima. A onda, nakon izbora, vidjet ćemo kome su građani dali povjerenje i tko uopće može sastavljati vladu.

NACIONAL: U veljači sam za Nacional radio intervju s gospodinom Grmojom i on vas je spomenuo kao jednoga od političara Mosta koje smatra spremnima da postanu premijerski kandidati. Biste li to prihvatili?

Predsjednik vlade je ozbiljna i odgovorna pozicija. Most će imati svog kandidata. Ako stranka procijeni da sam to ja, bit ću kandidat; ako procijenimo da je to netko drugi, bit će netko drugi. Most od toga ne bježi, ali doživljavamo to vrlo odgovorno. Ne smijete osjećati strah, nego odgovornost. Ali gledam sve ove koji iskaču i olako tvrde da su spremni, a ja nisam siguran da su u stanju biti kućepazitelji u svojoj zgradi, a kamoli predsjednici vlade. Nama nije cilj održati žabokrečinu, nego provjetriti, otvoriti vrata i prozore i počistiti Augijine štale. Za to treba odgovornost i hrabrost, što drugima manjka. Mi ih imamo i mi ćemo to napraviti. Naravno, građani nam trebaju dati povjerenje.

NACIONAL: O situaciji u BiH moglo bi se razgovarati u cijelom jednom intervjuu, ali važna je pa vas pitam, jer i vi o tome često govorite: kako riješiti tamošnju političku krizu?

Zbog Hrvata u BiH o tome je jako važno govoriti. U posljednjih 20, 25 godina, osim velikih riječi, hrvatski političari za Hrvate kao konstitutivni narod nisu napravili gotovo ništa: nisu obranili njihove interese, nisu ih zaštitili. Oni nestaju. Treba nam svaka moguća diplomatska akcija koja nam je na raspolaganju – a ne samo tiha diplomacija kojom se neki diče, a uopće nije urodila plodom – da bismo zaštitili Hrvate kao konstitutivan narod u BiH. Visoki predstavnik u BiH nema što tražiti usuglašavanje. Njegovi prethodnici nikada to nisu tražili kad god su mijenjali izborni zakon. Izborni zakon danas i na dan potpisivanja Daytona nemaju veze jedan s drugim.

Nijedna od tih izmjena nije prošla ni kroz jedan parlament u BiH, nego je nametnuta, što znači da sadašnji Visoki predstavnik jednim potezom pera može ukinuti sve te odluke i može to napraviti svaki tjedan. Ne bi ništa loše napravio, samo bi učinio pravdu i vratio stvari na mjesto kojem pripadaju, po Daytonskom sporazumu. Pozivam ga da to učini, kao i sve hrvatske političare, da učine sve kako bi zaštitili Hrvate kao konstitutivan narod u BiH. Jer kad oni nestanu, neka se samo upitaju: gdje bismo danas bili mi i bi li nam bilo jednako za vrijeme Domovinskog rata da nam oni nisu dali potporu? Da oni nisu, doslovno, dali svoju krv? Ali i da ne vraćate uslugu, jer takvu uslugu ne možete vratiti, nego da razmišljate dugoročno i strateški, treba vam biti u interesu da Hrvati kao konstitutivan narod žive u BiH.

Komentiraj