Božinović: “Hrvatska je jedna od najotvorenijih članica EU-a, a cilj nam je da što više toga funkcionira”

Autor:

15.02.2021.,Zagreb - Redovna konferencija za medije Nacionalnog stozera civilne zastite.
Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Davorin Visnjic/PIXSELL

Nacionalni stožer civilne zaštite od 11 sati održava konferenciju za novinare, a tema obraćanja je uz aktualno stanje koronavirusa i popuštanje mjera od prvog ožujka.

Popuštanje mjera su, pod uvjetom da se nastavi pad odnosno stagnacija korona-brojki, prošlog tjedna najavili i premijer Plenković te Marija Bubaš, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka.

O Aktualnoj epidemiološkoj situaciji

“Danas smo imali 72 novoevidentirana slučaja. U usporedbi s prošlim tjednima, nastavlja nam se blagi početak platoa odnosno vrlo blagi porast u odnosu na prošle tjedne, imamo 2% više nego prošlog tjedna. Trenutna incidencija prosječna za RH je 111.2, najnižu incidenciju ima Istra 30.2. 14-dnevna stopa incidencija, kad gledamo zemlje EU, Hrvatska je na 3. mjestu. Nižu incidenciju imaju samo Danska i Finska. Trenutno najvišu incidenciju ima Češka”, rekao je Krunoslav Capak.

“Do danas je od početka cijepljenja HALMED zaprimio 927 sumnji na nuspojave”, dodao je.

O kašnjenju Moderninih cjepiva

“Moderna je najavila da će 25.2. isporučiti 16.800 doza cjepiva. Što se tiče ostalih, imamo najave i za ožujak osim od Moderne. Samo su najavili da će u 3. mjesecu isporučiti 55.000 doza. To znači da bi do kraja ožujka trebali primiti još 508.630 doza cjepiva”, rekao je Capak.

“Ono što mogu reći da smo nešto naučili na osnovi proljetnog vala i da smo prilagodili zdravstveni sustav novom načinu funkcioniranja. Svugdje u svijetu je jasno da su zdravstveni kapaciteti usmjereni prema rješavanju covid problematike. Cijelu jednu zdravstvenu ustanovu u Zagrebu smo morali preusmjeriti na covid, to je bio način da rasteretimo i druge zdravstvene ustanove. Formirali smo i pozivni centar nakon što je Dubrava pretvorena u covid bolnicu, da se riješe narudžbe koje su bile usmjerene prema Dubravi”, rekao je Beroš o manjem broju pregleda i operacija u zdravstvenom sustavu.

“Pozivamo pacijente da se odazivaju na preventivne preglede. O tome moramo razmišljati i na temelju naših iskustava utemeljenih na proljetnom valu smo tako utemeljili zdravstveni sustav da on pruža i drugu zdravstvenu zaštitu”, rekao je Beroš.

O trenutnoj situaciji sa cjepivima 

“Došlo je nešto više od 210.000 doza dosada, dakle ukupno do kraja ožujka bi trebalo doći više od 700 tisuća doza. Nama se kontinuirano događa da nas farmaceutska industrija obavještava ili o kašnjenju doza ili o smanjenju broja doza koja će isporučiti. Sad imamo čvrsta obećanja za ožujak, iako nemamo još točan broj doza i alokacije u drugom kvartalu, mi smo naručili više od 6 milijuna doza. Treba računati da je to za ogroman broj ljudi, više nego što nam treba. Nadamo se da ćemo do početka sezone cijepiti 50% populacije”, rekao je Capak.

O AstraZeneci i nošenju maski

“Stjecanje imuniteta koje štiti našu sluznicu od virusa, da on ne može obitavati tamo, je drugačiji tip imuniteta od onog koji se razvija cijepljenjem mRNA cjepivom. Nitko to u početku nije smatrao važnim od proizvođača cjepiva. Prvo takvo ispitivanje je objavila AstraZeneca i utvrdili su da njihovo cjepivo širi i od transmisije virusa. Da li će drugi proizvođači provesti takve studije, to ne znamo, vjerojatno će pokrenuti, kad će biti objavljene – vidjet ćemo. Mi u ovom trenutku ne bi rekli nikome da ne nosi masku, učinkovitost cjepiva nije 100% nijednog, pa tako ni ovih. Dok se nama značajno ne smanji transmisija virusa, dotle je svima preporuka da nose maske”, rekao je Capak.

O popuštanju mjera od ponedjeljka i otvaranju terasa kafića

“Razgovori su već počeli ovaj tjedan, ključni razgovori u vladu idu sredinom tjedna. Sve ovisi o situaciji koja je dobra unatoč blagom porastu. Hrvatska je u samom vrhu zemalja EU kad govorimo o incidenciji, od nas su trenutno bolje samo dvije zemlje, to govori o povoljnoj situaciji. Naravno da moramo nastaviti pratiti sve što se događa i u Hrvatskoj i oko nje i u tom smislu ćemo razgovarati sa i resornim ministrima i cilj nam je da se što više toga normalizira, da se što više ekonomskih aktivnosti pokrene. Sigurno da mi 1. ožujka nećemo otvoriti sve kao što je bilo prije, ali ako ovakvi trendovi se nastave razvijati, da ono što jesmo najavljivali, a to je mogućnost popuštanja, to postoji. Sad nije trenutak da budem konkretniji, bar ne prije ovih sastanaka koji nam slijede”, rekao je Božinović.

“Pratimo i lokalne situacije, ono što je bitno kad govorimo o lokalnim ili regionalnim zahtjevima stožera, uvijek je to na kraju odluka nacionalnog Stožera. Za svaku konkretni zahtjev lokalnih stožera odluku donosi nacionalni Stožer”, rekao je Božinović.

O blagom rastu i utjecaju na popuštanje mjera

“Četiri dana je premalo da govorimo o trendu, imamo blagi porast. Mi sad u ovom trenutku možemo misliti da je to neka oscilacija odnosno o stagnaciji pada. Vidjet ćemo kroz idućih nekoliko dana. Jedino se možemo nadati da je to jedna blaga oscilacija nakon koje će brojke nastaviti padati”, rekao je Capak.

O cijepljenju preko reda

“Sva izvješća uz zdravstvenih ustanova su došla, većina govori da nije bilo cijepljeno previše mladih osoba bez komorbiditeta. Osim stručnog elementa, postoji i određeni moralna i etička dilema, očekujem da će se i druge organizacije poput HLK uključiti. U Dubrovnik je zbog specifičnosti slučaja upućena zdravstvena inspekcija, ali povjerenstvo će sve utvrditi. U ovom trenutku na osnovu mog uvida u izvješća predominira stav da stručnih pogrešaka pri provedbi cijepljenja nije bilo”, rekao je Beroš.

O masovnom cijepljenju u Zagrebu

“HZJZ je odlučio napraviti akcije cijepljenja na punktovima, sutra ćemo cijepiti na Mihaljevcu, Grad Zagreb će cijepiti u Štamparu, a kod nas u Ksaversku će dolaziti pacijenti s listi liječnika obiteljske medicine. Očekujemo da ćemo cijepiti 900-1000 osoba”, rekao je Capak.

O čemu se razmišlja kad se govori o popuštanju mjera

“Činjenica je da je Hrvatska jedna od najotvorenijih članica EU. Kad govorimo o restrikcijama, barem ja to tako razumijem, postoje restrikcije koje se odnosi na neke djelatnosti koje su već i otvorene. Ono što mi se čini važnim, kad već opet otvaramo pitanje tih mjera, mislim da postaje svima jasno da je taj naš model bio od prvog dana da, kad idemo u zatvaranje, da budemo postupni ali tako i kad se govori o popuštanju, da to stavimo u kontekst ukupne situacije. Cilj je svima isti, da što više toga funkcionira, ali i da je donosimo odluke koje ćemo uskoro nakon toga opet mijenjati. Sad smo pred prvom godišnjicom pojave korone u Hrvatskoj, ovo je trenutak kad bi trebali postići novo, obnovljeno razumijevanje u ovoj pandemiji koja nas je zadesila, razumijevanje između različitih društvenih skupina, mlađih i starijih, svi smo mi pogođeni epidemijom na razne načine i svi trpe. Mislim da solidarnost o kojoj govorimo od prvog dana bi se trebala sve više orijentirati da postanemo svjesni rizika i problema koje epidemija donosi pojedinim dijelovima stanovništva i to ne samo nekima nego svima. Od početka govorimo da su najugroženiji stariji i kronični bolesnici, ali oni sigurno nisu prvi koji traže da se mjere popuste. A kad se mjere popuste, oni su najugroženiji. Svatko bi morao vidjeti što može učiniti da zaštitimo one koji su najugroženiji, da svi vode računa u pridržavanju mjera i da inzistiraju od svih koji im dođu u blizini, pogotovo od mlađih, da drže distancu i nose masku. Želim reći da različite skupine bi trebale i zbog sebe trebali razmišljati o rizicima koje epidemija nosi za druge i ako to postignemo, bit će sve manje restrikcija odnosno sve manje potrebe da se nešto nameće kao ponašanje. Činjenica da je zatvaranje, koje u Hrvatskoj nikad nije bilo, ali taj pristup otvori-zatvori, koji je bio u najvećem broju zemalja, se iscrpljuje i on mora biti krajnje sredstvo. Zato nam postoji konsenzus o tome na što bi određene društvene skupine trebale pristati, pa bi bilo manje pitanja o terasama i sličnom”, rekao je Božinović.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.