Eurozastupnica Biljana Borzan (SDP) predstavila je u ponedjeljak rezultate istraživanja stavova i iskustava građana o uvođenju eura, po kojima skoro 75 posto građana smatra da je zbog uvođenja eura došlo do poskupljenja, a Vlada ne radi dovoljno na sprječavanju tih poskupljenja.

Istraživanje iz studenog nastavlja se na istraživanje iz travnja i provedeno je na relevantnom uzorku od 805 sudionika u suradnji s agencijom Hendal. Ispitivani su stavovi građana o ključnim Vladinim mjerama oko postupka uvođenja eura – informacijsku kampanju, dvojno iskazivanje cijena, etički kodeks i tajne kupce.

Da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura smatralo je u travnju 45,5 posto ispitanika, a taj je postotak u studenom pao na 38 posto. Također, u travnju je preko 87 posto ispitanika smatralo da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećavanje cijena, dok u studenom njih skoro 75 posto smatra da se to dogodilo.

Samo oko 37 posto ispitanika smatra da je Hrvatska spremna za uvođenje eura, što pokazuje da je zabrinutost građana i dalje visoka, ističe Borzan.

Preko 70 posto građana smatralo je u travnju da je informacijska kampanja o uvođenju eura trebala početi odavno. Kod nas je kampanja počela tri mjeseca prije uvođenja eura, što je kasno u usporedbi s drugim državama koje su prošle isti proces, dodaje eurozastupnica.

O važnosti informiranja govori i to što 56 posto građana ne zna kome prijaviti nepravilnosti u dvojnom iskazivanju cijena, koje je i dalje zbunjujuće za 40,6 posto ispitanika.

Slovenija je kontrolirala cijene godinu dana prije ulaska u eurozonu

“Nismo slijedili dobre prakse Slovenije, koja je kontrolirala cijene godinu dana prije ulaska u eurozonu i radila crne liste objavljujući sve trgovce koji su pokušali profitirati prevođenjem lokalne valute u euro”, ustvrdila je Borzan.

Vlada je u suradnji s potrošačkim udrugama provela natječaj za tajne kupce koji će kontrolirati cijene, ali problem je što su proizvodi koji će se kontrolirati bili unaprijed određeni.

Ne treba nadzirati samo jesu li cijene dobro preračunate, nego i jesu li povećane – smatra preko 87 posto građana, a 86 posto smatra da subjekte koji varaju na konverziji eura treba javno obznaniti.

Najproblematičnije je što u zakonu nije predviđena nikakva sankcija za prevođenje eura u nečiju korist, naglašava Borzan.

Komentirala je i uvođenje Etičkog kodeksa, za koji smatra kako nije dovoljno prepoznat u javnosti, ustvrdivši kako “samo četvrtina građana misli da su subjekti koji su pristupili tom kodeksu kvalitetno kontrolirani”.