Nacional je koncem proteklog tjedna dobio uvid u kompleksnu shemu skrivenih poslovnih transakcija, neobičnih međusobnih pozajmica i transfera ruskog kapitala koje povezuju poduzetnike Miodraga Borojevića i Krešimira Filipovića. Radi se o transakcijama koje su pobudile ozbiljnu sumnju Porezne uprave i Državnog odvjetništva u to da su njih dvojica osmislili sustav za izbjegavanje poreza, pranje ruskog kapitala i prikrivanje vlastitog suvlasništva u većem broju projekata u Hrvatskoj.

Izvor koji je Nacionalu omogućio uvid u taj tajni svijet spomenute dvojice poduzetnika navodi kako je to pouzdan znak da su institucije hrvatske države počele dodatno podizati razinu pritiska na poduzetnike Miodraga Borojevića i Krešimira Filipovića, protagoniste kontroverznog pokušaja preuzimanja suvlasničkog udjela Fortenova grupe od ruskog Sberbanka. Otkrio je to Nacionalu izvor blizak Vladi koji o tim zbivanjima ima neposredna saznanja.

U fokusu Porezne uprave nalaze se u najmanju ruku čudne pozajmice koje je Miodrag Borojević tijekom posljednjih nekoliko godina plasirao prema većem broju tvrtki povezanih s njegovim sinom Mateom, ali i drugim pravnim subjektima. Osim toga, posebnu pozornost im je privuklo i to što se Borojević vodi kao osoba koja nema prijavljeno boravište, odnosno ima status tzv. non-rezidenta u Hrvatskoj. Izvor koji o tomu ima neposredna saznanja navodi da je Borojević posljednjih šest godina nominalno prijavljen u Italiji.

Istodobno, u Hrvatskoj je tijekom 2020. samo od Tomislava i Tome Filipovića, brata i oca Krešimira Filipovića, primio 26,5 milijuna kuna pozajmica. Tomislav Filipović Borojeviću je koncem siječnja 2020. pozajmio 1,5 milijuna kuna. Potom mu je u tri odvojene pozajmice novac posuđivao Tomo Filipović. Sredinom ožujka 2 milijuna kuna, koncem travnja dodatnih milijun kuna te koncem srpnja 2020. čak 22 milijuna kuna, koje je u narednim mjesecima Borojević djelomično vratio.

Poduzetnik Saif Alketbi, kojeg je po svemu sudeći u Filipovićevo ime angažirao Borojević, upisan je kao vlasnik tvrtke koja za Sberbank upravlja njihovim dionicama Fortenove. FOTO: Marko Miscevic / CROPIX

Posebnu pozornost djelatnika Porezne uprave privukli su intrigantni detalji – niti jedan od ugovora o pozajmicama nema u sebi stavku u kojoj bi bilo opisana svrha posudbe, a ne postoji nikakav predviđeni instrument osiguranja za povrat plasirane pozajmice. Osim toga, sve je pozajmice Borojević primio bez da je imao obavezu platiti ikakve kamate.

Posebno je zanimljivo da je Borojević istoga dana kada je primio pozajmicu od 22 milijuna kuna od oca Krešimira Filipovića, isti taj iznos proslijedio tvrtki Erop consulting, koju zastupa Saša Radenković, a koju je s njim suosnovala beogradska tvrtka ERS holding Beograd-Stari grad. Pozajmica je proslijeđena na ime cesije s tvrtkom BMP consulting.

Pišući o Borojevićevim spornim poslovnim aktivnostima prije tri tjedna, neposredno nakon izbijanja afere s pokušajem spornog preuzimanja Sberbankova udjela u Fortenova grupi, Nacional je otkrio da su u ožujku 2020. njegov sin Mateo Borojević, Zdenko Međimorec i Željko Petković osnovali tvrtku BMP asset, po početnim slovima njihovih prezimena. Borojević i Petković imaju po 40 posto suvlasništva, a Međimorec 20 posto.

Potom je ta tvrtka koncem travnja iste godine osnovala tvrtku E projekt Vrbovec, koncem lipnja tvrtku E projekt Dubrava te tvrtku L Zadar. U svim tvrtkama spomenuta trojica su direktori.

Potom je tvrtka E projekt Vrbovec za 6,4 milijuna kuna od Trgomonta u Vrbovcu kupila zemljište i 18. prosinca 2020. od vrbovečke ispostave Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju ishodila građevinsku dozvolu za izgradnju prodavaonice robe dnevne potrošnje za Eurospin – Konzumovu konkurenciju.

Premijeru Andreju Plenkoviću predočeni su materijalni dokazi o tome da upravo Krešimir Filipović, potpredsjednik ruskog Velestroja, stoji iza sporne transakcije dionicama Sberbanka, ali odluku o tome hoće li njemu i Miodragu Borojeviću zamrznuti imovinu prebacio je na odlučivanje komisiji unutar Ministarstva vanjskih i europskih poslova te time za sada, zapravo, odgodio proglašenje sankcija. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL, Screenshot/YouTube

Osim toga, Željko Petković, Borojevićev partner iz tvrtke BMP asset, 7. kolovoza 2020. kao direktor i jedini vlasnik tvrtke Landmark Projekt, od grada Biograd na Moru kupio je nekretninu koju je svega nekoliko dana kasnije prodao Kauflandu, u kojem je Miodrag Borojević godinama bio istaknuti menadžer.

Nadalje, Zdenko Međimorec kao jedini vlasnik i direktor tvrtke Morana, u travnju 2020. prodao je Eurospinu zemljište od 16.000 m2 u Križevcima. Bilo je to zemljište koje je Međimorec kupio od nekadašnje Tvornice viličara. Zanimljivo je da je Miodrag Borojević u srpnju 2018. pokušao upisati založno pravo na to zemljište temeljem pozajmice koju je ranije dao Međimorecu. Sud je to odbio jer je na navedenom zemljištu već bilo upisano založno pravo na osnovu zajma iz travnja 2015. godine u iznosu od 410.000 eura u korist Marija Jureše iz Gornje Stubice. Unatoč tomu, Borojević je Međimorecu osobno sredinom studenoga 2019. posudio dodatnih 2,4 milijuna kuna.

Sve je te kompleksne aktivnosti Borojević provodio u vremenu kada je godišnje za svoje članstvo u Upravnom odboru Fortenova grupe primao 250 tisuća eura bruto, pa se njegov angažman u najmanju ruku mogao smatrati kontroverznim sukobom interesa s potencijalno velikom štetom za Fortenova grupu.

Sada Porezna uprava sumnja da su sve te aktivnosti samo dio kompleksne sheme preko koje su braća Filipović svoj ruski kapital plasirali u Hrvatsku i bili tajni partneri u brojnim projektima u kojima se kao davatelj pozajmica pojavljivao Miodrag Borojević.

On je, među ostalim, posuđivao novac tvrtkama Hotel Zablaće, Altus Projekti, Morana, Ursus Trade, BMP asset, Royal Hill, Feal In, Produkt gradnja, Castrum nekretnine, BB Oil i drugima.

Tomislav Filipović, brat Krešimira Filipovića, koji je upravo odjavio prebivalište iz Hrvatske i odlazi u Dubai, Borojeviću je koncem siječnja 2020. pozajmio 1,5 milijuna kuna, a njegov otac čak 22 milijuna kuna

Pri tomu Poreznu upravu dodatno intrigira činjenica da je samo preko računa u jednoj hrvatskoj banci (broj računa i ime banke poznati Nacionalu) Miodrag Borojević prebacio prema trećim osobama i tvrtkama na ime plasmana ili povrata pozajmica nešto više od čak 125 milijuna kuna. Osim toga, hrvatske institucije raspolažu i informacijom da je na jednom svom računu u ruskoj Raiffeisen banci raspolagao s nešto više od 8 milijuna eura. Sada se pokušava rekonstruirati otkud Borojeviću toliki priljev kapitala u Rusiji.

Miodrag Borojević je u travnju 2019. kao osoba od povjerenja Sberbanka ušao u Upravni odbor Fortenova grupe koji postavlja strategiju za obavljanje poslova te usto vodi i nadzire njeno poslovanje. Upravni odbor tada su činili dugogodišnji visoki dužnosnik Sberbanka Maksim Poletajev, predsjednik Upravnog odbora i neizvršni direktor, bivši visoki dužnosnik Kauflanda Miodrag Borojević, zamjenik predsjednika Upravnog odbora i neizvršni direktor Paul Foley, bivši šef HT-a Ivica Mudrinić, Fabris Peruško, član Nadzornog odbora VTB banke Europa Julian Michael Simmonds te predstavnik Sberbanka Sergej Volk.

Miodraga Borojevića više poslovnih izvora bliskih Fortenova grupi, ali i utjecajnih hrvatskih poslovnih ljudi, Nacionalu je još 2019. opisalo kao prilično sposobnog menadžera s velikim ambicijama povezanim s Fortenova grupom. Prije nekoliko godina bio je u vrhu upravljačke strukture Kauflanda u Hrvatskoj. Potom je bio član uprave REWE grupe, a zatim je napravio zavidnu karijeru u Rusiji. Ondje je bio šef velikog trgovačkog lanca O’Key, ali relativno kratko vrijeme, nešto kraće od dvije godine, od konca 2017. Poslovni rezultati te tvrtke iz tog razdoblja nisu mu išli u prilog, vrlo je vjerojatno bio jako dobro plaćen, moguće čak do 80 tisuća eura mjesečno, ali niti zbroj takvih primanja ne bi dosegnuo spomenutih 8 milijuna eura na samo jednom računu u Rusiji, unatoč tomu što je Borojević godišnje za svoje članstvo u Upravnom odboru Fortenova grupe također primao 250 tisuća eura bruto godišnje.

S druge strane, Državno odvjetništvo provjerava postoji li u nedavnim aktivnostima Miodraga Borojevića i Krešimira Filipovića dostatna razina dokaza koja bi upućivala na kršenje Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja. Taj zakon u članku 2. stavak 2 pod točkom f) kaže da se mjere ograničavanja tiču ograničenja raspolaganja imovinom, te u članku 15. propisuje da se onaj tko ne postupi po propisu kojim je određena mjera ograničavanja opisana u gore spomenutom dijelu istog zakona može kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora u trajanju do tri godine.

Borojeviću bliski izvori tvrde da je premijer Plenković već postigao svoj cilj i zaštitio aktualne vlasnike Fortenove, a da su zamrzavanje imovine i sankcije pravno-političko pitanje. FOTO: Nacional, Screenshot

Portal nacional.hr u nedjelju navečer objavio je dva ekskluzivna dokumenta iz ruskog sudskog registra koji najavljuju novi dramatični zaplet povezan s prodajom suvlasničkog udjela Sberbanka u Fortenova grupi. Ti dokumenti pokazuju kako poduzetnik Krešimir Filipović i skupina okupljena oko njega, koja pokušava izigrati sankcije nametnute Rusiji zbog njenog okupatorskog i zločinačkog pohoda na Ukrajinu, nastavlja prkositi hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću. Koji je ionako na rubu da prelomi i uvrsti ih na popis osoba koje krše sankcije.

To se može tvrditi jer dokumenti iz ruskog sudskog registra otkrivaju kako je Filipovićeva grupa u Rusiji povukla novi potez s ciljem da olakša Sberbanku da dođe do 500 milijuna dolara koji bi u svakom drugom scenariju koji bi poštovao proceduru propisanu sankcijama nametnutim Rusiji ostali zamrznuti na prijelaznom računu do okončanja sankcija.

Ali ne i u scenariju koji Filipovićeva grupa počinje provoditi u Rusiji. Ondje su oni promijenili direktora u tvrtki koja je vlasnik donedavnog Sberbankova vlasničkog udjela u Fortenova grupi.

Poreznu upravu intrigira činjenica da je samo na jednom računu u hrvatskoj banci primio više od 125 milijuna kuna, na ruskom računu imao je i 8 milijuna eura, a dio je toga posudio raznim tvrtkama

U vrijeme kada je Saif Alketbi, eksponent Filipovićeve grupe, upisan kao netko tko se predstavlja kao novi vlasnik SBK ART-a, funkciju generalnog direktora u toj tvrtki obnašao je Borisenko Evgenij Alekseevič. Međutim, izvod iz ruskog sudskog registra od 16. studenoga otkriva da on više ne obnaša tu funkciju. Taj drugi dokument pokazuje da ga je na toj funkciji 15. studenoga naslijedila Irina Šamraeva. Drugim riječima, nju je na tu funkciju postavio Alketbi, ili onaj tko stoji iza njega.

Izvor s neposrednim saznanjima o zbivanjima oko Fortenova grupe Nacionalu je izjavio još nešto – da je Irina Šamraeva tijekom tri posljednje godine boravila u hotelskom smještaju Jadranka grupe na Malom Lošinju, koja je suvlasnički povezana i s poduzetnikom Krešimirom Filipovićem. Ti se navodi mogu i dokumentirati, jer je ona ostavila svoje podatke u bazama Turističke zajednice svaki put kada je u Hrvatskoj gostovala. Tu je temu na naslovnoj stranici svog izdanja od ponedjeljka nakon Nacionalova portala nacional.hr objavio i Večernji list.

Krešimir Filipović, potpredsjednik ruskog Velestroja koji je akvizicijom preko arapskog ‘šeika’ htio svoja nenaplaćena potraživanja iz Rusije prebaciti u Hrvatsku, suvlasnik je tvrtke Jadranka iz Malog Lošinja koja upravlja luksuznim hotelima, a ondje je odsjedala i Irina Šamreaeva. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Hrvatske institucije rekonstruirale su da postoji niz dodatnih ugovora koji reguliraju međusobne odnose Filipovića i Alketbija te da je sve to skupa dizajnirao Miodrag Borojević uz asistenciju više zaposlenika Sberbanka koji su sve aranžirali u Dubaiju. Hrvatske institucije uvjerene su da je jedan dio te dokumentacije i antidatiran.

Filipoviću bliski izvori te su navode dosad energično demantirali. Ali pokazuje se da nisu govorili istinu i to hrvatske institucije mogu i dokazati. I dalje nije jasno zašto se Filipović ni oko čega u tom kontekstu nije jasno odredio i najavio svoje ambicije. Izvjesno je tek kako dokumenti iz ruskog sudskog registra jasno pokazuju da se u Rusiji i dalje povlače potezi koje hrvatske institucije ne doživljavaju kao doprinos razrješenju postojeće situacije.

Spomenute okolnosti zasigurno pomažu razumjeti zašto su se u sve uključili Porezna uprava i Državno odvjetništvo. Da nervoza među Filipovićevim krugom zbog svega toga dodatno raste sugerira još jedan detalj – Tomislav Filipović tijekom proteklog tjedna viđen je u policiji. Ondje je odjavio boravište u Hrvatskoj. Čini se da se također sprema u Dubai.

‘Ako se ova ekipa uplašila prijetnje sankcijama, bilo bi lukavo da ne idu s dokumentima u Europsku uniju’

Grupacija okupljena oko Filipovića i Borojevića zasad nije kontaktirala voditelja nizozemskog registra vlasnika, britanski Kroll, radi promjena podataka o krajnjem vlasniku donedavnog Sberbankova vlasničkog udjela u Fortenova grupi. Da to još uvijek nisu učinili u prošli četvrtak, Fortenova grupa i službeno je objavila.

Lako je moguće da se radi o još jednom privremenom manevru kojim Miodrag Borojević i Krešimir Filipović nastoje spriječiti da se njihova imena nađu na listi sankcioniranih osoba te da im se zamrzne imovina, ali i potezanje bilo kakve eventualne kaznene odgovornosti.

Ta taktika, odnosno percepcija koju pokušavaju kreirati, pojednostavljeno govoreći, izgledala bi ovako: budući da papiri za prijenos vlasništva nisu službeno predani, u pravnom smislu kupoprodaja se nije ni dogodila pa nema ni kaznene odgovornosti.

Njima blizak izvor o tomu je za Nacional rekao: “Ako se ova ekipa uplašila prijetnje sankcijama, bilo bi lukavo da ne idu s dokumentima u Europsku uniju. Jer dok god dokumenti službeno nisu u Europskoj uniji, ništa se nije dogodilo i nema dokaza o transakciji. To što su se oni javno s tim hvalili, manje je važno od toga da službeni dokumenti nisu predani. Na taj bi način oni eventualno mogli spriječiti da im se zamrzne imovina, a posebno se to odnosi na Krešimira Filipovića koji je najbogatiji u toj priči, a ima veliku imovinu i u Hrvatskoj. Koliko je poznato, on je suvlasnik luksuznih hotela na Malom Lošinju. Istovremeno, Plenković je već postigao svoj cilj i zaštitio sadašnje vlasnike. Hoće li ići i na zamrzavanje imovine, to ćemo tek vidjeti, ali to zamrzavanje imovine nije čisto pravna norma, već pravno-političko pitanje. I tu će u budućnosti biti ogromnih sporova”.

To je pojednostavljen pogled na krajnje dubioznu situaciju. I to zato što su sankcije nametnute Rusiji prvenstveno političko, a tek usputno pravno pitanje.

Zato je teško doživjeti uvjerljivim teze i navode istog izvora, u kojima on sugerira da bi se, budući da nikakva transakcija još nije provedena, ugovor mogao smatrati nevažećim iako postoje kupoprodajni ugovori između Sberbanka, to jest tvrtke koja drži njihove dionice Fortenove i navodnog arapskog investitora Saifa Alketbija.

Borojeviću bliski izvori tvrde da je premijer Plenković već postigao svoj cilj i zaštitio aktualne vlasnike Fortenove, a da su zamrzavanje imovine i sankcije pravno-političko pitanje. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Da je teško vjerovati tezi da transakcija nije provedena pokazuju upravo zadnji manevri koji se vide u ruskom sudskom registru. Osim toga, hrvatske institucije dobile su informaciju da je transakcija realizirana u ruskim rubljama. Doduše, ta je informacija trebala upravo potkrijepiti činjenicu da je Saif Alketbi poslužio samo kao paravan da se Filipovićev kapital, to jest nenaplativa potraživanja iz Rusije prebace u Hrvatsku, odnosno u Fortenova grupu.

Unatoč svemu, izvor blizak Borojeviću navodi još neke ignorantske teze koje pokazuju gdje si Filipoviću bliska grupacija pokušava pronaći uporište za nastavak spornih aktivnosti. A to se svodi na sljedeće:

‘’Kupoprodajni ugovor nalazi se kod nizozemskih odvjetnika, ali zahtjev za upis vlasništva još nije službeno predan. Kad bi se zahtjev za upis vlasništva predao, Kroll bi imao dvije opcije. Jedna je da upiše vlasništvo sukladno dostavljenoj dokumentaciji, a druga da to odbije. Tada slučaj preuzima nizozemski sud koji potom dalje odlučuje.

Kroll je privatna tvrtka s javnim ovlastima koja administrativno vodi upis u sudski registar. U redovnoj proceduri, takav upis, od trenutka predaje dokumentacije, traje od tjedan do dva. Ako se ide na sud, onda procedura može potrajati nekoliko mjeseci.’’

Ali to je scenarij koji bi podrazumijevao da nema ništa sporno po pitanju kršenja sankcija nametnutih Rusiji.

Međutim, kad je riječ o sankcijama, izvori bliski Filipovićevoj grupaciji smatraju da one ne mogu pokrivati pravne poslove između fizičkih i pravnih osoba koje nisu građani Europske unije na teritoriju izvan EU-a.

Dakle, kad je riječ o samom Saifu Alketbiju, isti izvori smatraju da se na njega sankcije ne bi smjele odnositi. Oni vjeruju da svako kršenje sankcija za sobom povlači kaznenu odgovornost za sve državljane zemalja Europske unije i Velike Britanije, a kako je Alketbi državljanin Ujedinjenih Arapskih Emirata, on ne bi trebao biti tome podložan. Ali to je priča koju hrvatske institucije doživljavaju kao novu provokaciju.

Drugo je pitanje kako će institucije tretirati slučaj Miodraga Borojevića, Krešimira Filipovića i Sergija Ivanovića koji jesu hrvatski državljani, to jest državljani države članice Europske unije – posebno kada se jasno pokaže da je iza cijele transakcije u iznosu 500 milijuna eura stajao upravo Filipovićev ruski kapital.

Miodrag Borojević, prema navodima više izvora, proizveo je probleme jer se htio osvetiti Perušku koji je podržao njegovu smjenu iz Uprave Fortenove. FOTO: Marko Miscevic/CROPIX

Ali Borojeviću blizak izvor i za to ima drugačiji pogled i u tom kontekstu navodi:

“Nije nezakonito ako je netko napravio kupoprodajni ugovor, time nitko ništa nije mogao prekršiti, tim više što postoji službeno dopuštenje Sberbanku da do 31. listopada dionice smije prodati. No ako kupoprodaja nije dovršena, onda ona ne vrijedi. Naime, bilo tko je mogao potpisati da će kupiti dionice Fortenove, ali ako u roku ne plati, transakcija se nije ni dogodila”.

Međutim, to je u izravnom nesuglasju s činjenicom da je Alketbi upisan kao vlasnik Sberbankovih vlasničkih udjela u Fortenova grupi. To Sberbank nikako ne bi dopustio da nije realizirano plaćanje sukladno pratećim ugovorima, koji još nisu dostupni hrvatskim institucijama.

Drugo je dodatno pitanje kako bi tu kupoprodaju tretirala Nizozemska. O tomu izvor blizak Borojeviću kaže:

“Nakon što je izvršena transakcija, oni trebaju doći u Nizozemsku, gdje će se vidjeti hoće li cijela stvar proći ili neće proći. Tako da ne vidim zašto je takva panika. Ako je nešto protuzakonito, to će utvrditi nizozemske institucije, to neće proći i ništa se neće dogoditi. Ako je sve u skladu s europskim pravilima, onda se transakcija ne može spriječiti”.

Takvi proturječni navodi pokazuju da se grupa oko Filipovića nada kako dokazi koje je hrvatska administracija skupila o toj kontroverznoj transakciji neće biti interesantni nizozemskom regulatoru.

Pavao Vujnovac (desno) trenutno je najveći pojedinačni suvlasnik Fortenova grupe bez koga se teško može donijeti ikakva odluka. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Štoviše, izvor blizak Borojeviću sugerira da je u ovom slučaju riječ isključivo o privatnom interesu koji nema nikakve veze s nacionalnom sigurnošću te da nije opravdano uplitanje Vlade i premijera Plenkovića. Tu percepciju, koja je posve oprečna onome kako tu situaciju vide hrvatske institucije, isti izvor pojednostavljeno pokušava predstaviti ovako:

“Ovdje se radi o tome hoće li upravljanje nad kompanijom dobiti Fabris Peruško, Pavao Vujnovac ili netko treći. To nema veze s nacionalnom sigurnošću. Peruško i Pavao očigledno imaju zajednički interes i na istoj su liniji, a taj je interes da im ne dođe neki gazda. Jer ako dođe neki gazda koji ima 43 posto, oni se moraju s njim dogovarati. Dok su ruski udjeli zamrznuti, njima to savršeno odgovara. I ako ostane na ovome, njima je odlično, jer onda Pavao sa svojih 30 posto vodi glavnu riječ. Plenković se tu zaletio jer on ima ‘pokroviteljstvo’ nad bivšim Agrokorom, odnosno danas Fortenovom, ali u ovom slučaju čuva interese Vujnovca. S druge strane, vidjeli smo da je propao pokušaj da se u priču uvedu mirovinski fondovi. Zašto je AZ fond odustao ne znam, ali moguće je da su procijenili da trebaju dati previše novca za to da ne bi imali adekvatan utjecaj na upravljačka prava”.

Više izvora Nacionalu je iznijelo svoje uvjerenje da je Miodrag Borojević proizveo ključne probleme Krešimiru Filipoviću i to kako bi se pokušao osvetiti Fabrisu Perušku zato što je morao napustiti poziciju u Upravnom odboru Fortenova grupe. On je tu funkciju morao napustiti suočen s više dokumenata koji su sugerirali da je bio u sukobu interesa te da je povlačio i neke poteze u korist konkurencije dok ga je Fortenova grupa izdašno plaćala. Ali Borojevićev angažman trenutno više pridonosi postojećoj neizvjesnosti, koja dugoročno prijeti stabilnosti Fortenova grupe zbog skorašnje potrebe da se reprogramiraju postojeće kreditne obaveze.

I dok se rasplet postojeće situacije u Hrvatskoj još uvijek očekuje, sve više raste interes britanskih medija za spomenutu spornu transakciju. A to bi moglo otežati situaciju Sergeju Volku, koji je državljanin Ukrajine, ali i Velike Britanije. Pa bi zbog komplikacija i svoje uloge u tom slučaju mogao završiti i na britanskom popisu osoba koje krše sankcije. Početkom studenoga, preciznije 3. studenoga, britanski Bloomberg objavio je vijest kako Fortenova grupa preispituje prodaju Sberbankova vlasničkog udjela arapskom investitoru, citirajući navode Uprave tvrtke koja je navela kako ne vide kako se valjana prodaja mogla realizirati. Ministarstvo financija e-mailom je Bloombergu odgovorilo da nitko od kupca nije tražio odobrenje za provedbu transakcije, kako raniji kupac, mađarski Indotek nije uspio prikupiti odobrenja nakon što ih je zatražio te kako su hrvatski mirovinski fondovi ta odobrenja prikupili, ali je AZ fond na koncu iznenada odustao od kupnje. Taj je članak privukao pozornost u britanskoj javnosti pa je vodstvo Fortenova grupe uspostavilo i kontakte s britanskim regulatorima koji nadgledaju provođenje sankcija Rusiji. Sve to kontekst je u kojem će se uskoro ovaj slučaj vjerojatno početi rasplitati.