Tonko Bogovac, predsjednik Vijeća GČ-a Novi Zagreb Istok, govori o zaključcima nedavno održane javne tribine o Novom Zagrebu, u kojem smjeru će se taj dio grada razvijati, kako će se riješiti problem parkiranja i više brinuti o ekologiji

Nedavno je u Muzeju suvremene umjetnosti održana javna tribina pod nazivom “Novi, Novi Zagreb” na kojoj je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet najavio izmjene i dopune GUP-a kojima bi se započela projektna transformacija Novog Zagreba. Među organizatorima tribine je bilo i Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb istok čiji predsjednik Tonko Bogovac za Zagreb News govori koje promjene Novi Zagreb može očekivati.

ZgNews: Novi Zagreb, zbog velikog broja novogradnji, postaje sve gušće naseljen. Postoji li način da se izbalansira novogradnja sa zelenim površinama?

Zahvaljujući urbanizmu prošlog stoljeća, naša gradska četvrt bogata je zelenim površinama. Međutim, postoje dvije prijetnje tom zelenilu – jedna je širenje parkinga u visoko urbaniziranim dijelovima četvrti, a drugi je neplanska novogradnja u Buzinu, Velikom Polju, Hreliću, dijelu Jakuševca, ali i na obodnim dijelovima svih kvartova. “Balans” između zelenih površina i novogradnje mora se dogoditi na više razina: na onoj najvišoj kvalitetnim prostornim planom i GUP-om, ali i na građanskoj razini gdje se postojeće zelene površine štite pokretanjem inicijativa, integriranjem u kolektivnu svijest, ali i ostvarivanjem u punom potencijalu kao uređeni prostori i parkovi. Na razini mjesnih odbora i gradske četvrti već smo odbijali nekoliko prijedloga za prodaju gradskog zemljišta kako bi se na njima gradilo.

ZgNews: Što bi trebao biti, po vama, identitet Novog Zagreba? Koji kulturni i sportski sadržaji bi se tamo trebali nuditi?

Identitet Novog Zagreba se ne može umjetno nametnuti, tj. određeni identitet naselja je već stvoren, kako nam je to i opisala prof. Gulin Zrnić. Planski građena naselja, koja su isprva dobila etiketu “spavaonice”, danas čine odličan primjer grada po mjeri čovjeka u kojem je sav bitan sadržaj na dohvat ruke i isprepleten zelenilom. Naravno, gradska četvrt nije savršena te ima svoje probleme. Ali ono što, po meni, najviše nedostaje da bi zaokružilo Novi Zagreb kao samostalni grad je svakako kulturni sadržaj – muzeji, kazališta, kina, galerije ali i noćni klubovi koji krase isključivo centar Zagreba, a ne i Novi Zagreb. Daleko od toga da tog sadržaja nema, on postoji, ali na primjer, MSU ili Velesajam doživljava se kao cjelina za sebe, a ne kao dio “kvarta”. Dobar protuprimjer je KUC Travno koji je prostorno smješten u srcu Travnog.

ZgNews: Što planirate napraviti na području Velesajma?

Prostor Velesajma predstavlja veliki potencijal za daljnji razvoj Novog Zagreba ako bi se bolje povezao s ostatkom Grada na način da se uklone ograde koje ga okružuju te da se bolje pješački i biciklistički poveže. Bez dobre prometne povezanosti prostor jednostavno ne može zaživjeti. Kvalitetna ponuda sadržaja potom preostaje kao najvažniji faktor uspješnosti Velesajma, koju treba osigurati raznoliki tim ljudi koji bi promišljao prostor na cjeloviti način i s aspekta arhitekture, izlagača i korisnika prostora, ali i mjesne zajednice i šire. Prostor treba svakako zadržati za provođenje suvremenih sajamskih aktivnosti i za potrebe korisnika Novog Zagreba i Zagreba.

ZgNews: Na koji način uključujete lokalnu zajednicu u osmišljavanje idejnih rješenja Novog Zagreba?

Prije samih izbora pokrenuli smo anketu naziva “Kakav kvart želiš?”, gdje smo od građana tražili prijedloge kako bi oni željeli urediti prostor koji ih okružuje. Anketa nam je rasvijetlila dosta minijaturnih komunalnih problema čija su rješenja načelno jednostavna, ali put do njih je dugotrajan. S druge strane, organiziranje tribine poput ‘’Novi, Novi Zagreb’’, za što svakako moramo zahvaliti Nikoli Radeljkoviću, otvara mogućnost razgovora s građanima, prenosi im nove ideje o tome kakav prostor koji ih okružuje može biti i što trebaju očekivati kad bace pogled dalje od komunalnih problema koji ih okružuju. Vidjet ćemo gdje će nas put odvesti nakon ove tribine, ali mislim da ćemo se složiti da ovakvih aktivnosti na manjoj razini svakako treba biti. Dobar primjer je i slučaj Mjesnog odbora Hrelić gdje je predsjednica Miljenka Plazonić Bogdan s građanima provela javno savjetovanje oko nove regulacije prometa koju su gradski uredi predložili.

ZgNews: Kako mislite riješiti problem parkiranja u Novom Zagrebu?

Problem parkinga treba riješiti na uzroku. Kapitalističko društvo voli govoriti u kontekstu tržišta, ponude i potražnje. Ponuda parkinga u Novom Zagrebu je zaista predobra – većina kvartova ima u potpunosti besplatan parking. Stoga, nevidljiva ruka tržišta gura potražnju za parkirnim mjestima u apsurd – auta je sve više. U tom kontekstu jasno je da će izgradnja dodatnih besplatnih parking mjesta dovesti do još veće potražnje. Međutim, regulacijom tržišta parkinga, na način da se uvede naplata parkinga donekle bi stavila i ponudu i potražnju u razumnije okvire. S druge strane, ulaganja u alternative – javni prijevoz tramvajem i autobusom, a potom u infrastrukturu za biciklistički promet, bike i car sharing, park and ride sustav i slično, trebali bi potaknuti potražnju za tim oblicima prijevoza i dovesti do toga da automobil zaista bude najskuplja opcija – jer već jest najskuplja opcija za okoliš.

ZgNews: Spomenuto je da je cilj dopune GUP-a stvaranje održivijeg grada. Što se pod tim podrazumijeva?

Tu se nadovezujemo na ideju 15-minutnog grada. Zaista sav važan sadržaj mora svakome biti dostupan na 15 minuta hoda, bicikliranja ili vožnje javnim prijevozom. Izmjenama GUP-a treba vratiti neke od površina koje su izgubljene za mješovitu gradnju, a iste iskoristiti kako bi se osigurala bolja dostupnost usluga potrebnih građanima. Dio inicijativa za izmjenu GUP-a, barem u Novom Zagrebu, svakako će ići k zaštiti zelenih površina, s obzirom na to da su one, pogotovo kad govorimo o Plavoj potkovi, izgubile rubne dijelove te bi ih GUP zaštitio od daljnjeg uništavanja.