Tonko Bogovac, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb istok, govori o inicijativi da stanovnici njegove četvrti budu izuzeti od plaćanja odvoza otpada te ostalim aktualnostima u tom dijelu Zagreba
Gradska četvrt Novi Zagreb istok nalazi se na južnom dijelu Zagreba. Osim dijela prekosavskog područja naselja, grad Zagreb obuhvaća i prigradska samostalna naselja Buzin i Veliko Polje. Na sjeveru, odnosno sjeverozapadu Sava je dijeli od gradskih četvrti Trnje i Peščenica – Žitnjak. Avenija Većeslava Holjevca odvaja je od Gradske četvrti Novi Zagreb zapad. Na jugoistoku graniči s gradom Velikom Goricom, odnosno Zagrebačkom županijom.
Na prošlim izborima u lipnju prošle godine platforma Možemo! s koalicijskim partnerima osvojila je 11 od ukupno 19 mjesta u Vijeću Gradske četvrti. Za predsjednika Vijeća izabran je Tonko Bogovac iz platforme Možemo!, a Zagreb News je s njim razgovarao o aktualnostima u tom dijelu grada.
Najprije se osvrnuo na proračun Vijeća koji iznosi približno 9,7 mil. kuna, što je prema njegovim riječima 20 posto manje nego prošle godine. “Od većih projekata želimo pokrenuti obnovu sportskih terena uz osnovnu školu u Dugavama, obnovu krova na područnom objektu u Jakuševcu, sanaciju kolnika i nogostupa uz Kineski zid i uređenje dječjeg igrališta u Balokovićevoj u Zapruđu, a ukupno brojimo oko 100 manjih i većih projekata”, ispričao je Bogovac.
U toj Gradskoj četvrti ove godine planira se više od 11,5 milijuna kuna uložiti u održavanje zelenih površina. Upitan radi li se o najvećem iznosu koji pojedina četvrt u Zagrebu izdvaja za uređenje zelenih površina, Bogovac je odgovorio: “Naša gradska četvrt obuhvaća veliki broj zelenih površina, a pri tome mislim na Bundek i polovicu Plave potkove (Park Vjekoslava Majera, potom neuređeni parkovi kod bazena Utrina, pred Mamuticom i između Sloboštine i Sopota), a ujedno su i svi kvartovi bogati zelenim površinama. Nisam siguran je li to najveći iznos po gradskim četvrtima, ali zasigurno je jedan među većima. Održavanje svih tih površina košta, a intencija nam je da će se kroz promjene u podružnici Zrinjevac, a koje su krenule s novim direktorom Damirom Grgićem, to i odraziti na porast u kvaliteti održavanja zelenih površina.”
Odlagalište otpada na Jakuševcu jedan je od najvećih problema GČ-a Novi Zagreb istok. Za njegovo zatvaranje, tvrdi Bogovac, potrebno je značajno smanjiti ostatni otpad s trenutnih 74 posto, jer on završava direktno na deponiju. “S tim ciljem upogonjen je SOC ili mini-sortirnica za reciklante, ali i drobilica glomaznog otpada kako bi se što više korisnog otpada oporabilo, a što manje deponiralo. S ta dva poteza eliminirani su vanjski oporabitelji koji Grad godišnje koštaju preko 60 milijuna kuna, a time otvaramo prostor za izgradnju planirane sortirnice i nove kompostane. Novom odlukom o javnoj usluzi prikupljanja komunalnog otpada cilj je financijski motivirati građane da smanje miješani komunalni otpad, a time i otpad koji završava na deponiju. Time bi se ostvarili preduvjeti za zatvaranje deponija do kraja mandata”, ispričao je Bogovac.
Međutim, postoji inicijativa građana da se zbog blizine deponija naknada za odvoz otpada ukine za sve koji žive u GČ-u NZ istok. Bogovac je rekao kako se radi o inicijativi vijećnice iz bivšeg saziva Vijeća Gradske četvrti da se postojeći zaključak kojim je područje Jakuševca, Hrelića i Mičevca proglašeno pod utjecajem deponija i time izuzeto od plaćanja usluge odvoza otpada proširi na cijelu gradsku četvrt. “Mišljenja sam da je taj prijedlog nerealan – niti je samo naša gradska četvrt obuhvaćena utjecajem deponija, niti je financijski odgovorno da u trenutku uspostave novog sustava gospodarenja otpadom i postojećih dugovanja na razini Grada od milijardu kuna sredstva trošimo na takav način”, istaknuo je Bogovac.
Cijeli Novi Zagreb dugo je smatran ‘’spavaonicom’’, ali to se počelo mijenjati unatrag dvadesetak godina. Uređen je Bundek, sagrađen je Muzej suvremene umjetnosti, otvoren je bazen na Utrinama. Upitan postoje li još neki planovi kako bi se kulturni i društveni život obogatio u njegovoj četvrti, Bogovac je odgovorio: “MSU i Kulturni centar Travno provode zanimljive i hvalevrijedne programe, ali činjenica je da je cijela kulturna ponuda grada stisnuta u centru. Međutim, bogatstvo zelenim površinama naše gradske četvrti otvara mogućnosti za aktivnosti na otvorenome. Postojeći program Bundeka željeli bismo proširiti s manjim događanjima tijekom godine. Postoje i razgovori o otvaranju prostora Velesajma, a isto tako želimo pokrenuti projekte arhitektonsko-urbanističkog uređenja parkova u sklopu Plave potkove”.
Na kraju se osvrnuo na pitanje otvaranja novih škola i vrtića. Naglasio je kako su problemi s brojem odgajateljica i odgajatelja naslijeđeni, kao i problem nelikvidnosti Grada koji se potom očituje u učestalosti isplate sredstava vrtićima i školama. “Cilj nove gradske uprave je te probleme riješiti, ali i poboljšati uvjete u postojećim vrtićima. Tako je naš vrtić u Sopotu uključen u program Soovica kako bi se roditeljima omogućio i produljeni, popodnevni i večernji boravak djece. U planu je izgradnja nove osnovne škole u Jakuševcu, potom područne škole u Buzinu, dječjeg vrtića u Velikom Polju i dječjeg Vrtića u Sloboštini. Kada govorimo o zdravstvenoj skrbi, na području naše gradske četvrti nedostaje šest liječnika obiteljske medicine, ali to nije problem specifičan samo za našu gradsku četvrt – većina liječnika obiteljske medicine je koncentrirana na području centra grada. Tražit ćemo rješenja da se taj nedostatak liječnika smanji”, zaključio je Bogovac.
Komentari