Blaža Petrovića, uhićenog zbog mita za sutkinju Šupe, DORH već goni pred sudom i zbog krivotvorenja

Glavni svjedok protiv Blaža Petrovića, kontroverznog poduzetnika kojeg je DORH uhitio zbog sumnje da je podmitio sutkinju Šupe, svjedočio je protiv njega i u sudskom postupku koji je pokrenuo DORH, a tereti ga da mu je prevarom oteo lokal u centru Zagreba

Petrović i Rajner u sporu su i oko poslovnog prostora u Radićevoj ulici 6 u Zagrebu, koji je iznajmljen Prvoj sportskoj kladionici. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

Nacional je koncem proteklog tjedna otkrio da je Državno odvjetništvo u još jednom slučaju poduzelo kazneni progon i pravomoćno optužilo kontroverznog poduzetnika Blaža Petrovića, odnedavno pritvorenog zbog sumnji da je podmitio šibensku sutkinju Maju Šupe, javnosti poznatu prvenstveno po svojedobnom neutemeljenom oslobađanju poduzetnika Tomislava Horvatinčića.

Protiv Petrovića već dulje od godinu dana u tijeku je sudski postupak u kojem ga je DORH optužio da je krivotvorio više dokumenata kako bi prevarom oteo poslovni prostor u samom centru Zagreba od Tomasa Rajnera, bivšeg policajca koji se koncem svibnja Nacionalu javio kao ključni svjedok na temelju čijih saznanja su Maja Šupe i Blaž Petrović prije nekoliko tjedana uhićeni zbog primopredaje mita.

Rajner je prošloga tjedna Nacionalu otkrio niz detalja o tom postupku koji, u najmanju ruku, bude sumnju da je Blaž Petrović, možda opet zbog nekih neprimjerenih odnosa, u očima sutkinje koja vodi taj postupak neosnovano privilegiran.

Radi se o sporu oko poslovnog prostora u Radićevoj ulici 6 u Zagrebu, površine 40 četvornih metara, koji je iznajmljen Prvoj sportskoj kladionici. Jedan je to od dvaju poslovnih prostora koja je od tvrtke Lotrščak u stečaju otkupila tvrtka Mjerni sustavi. Njoj je formalni vlasnik i direktor bio Ante Putrić, koji je zapravo prikrivao Petrovićevo vlasništvo u toj tvrtki.

Rajner navodi da mu je tvrtka Mjerni sustavi 2010. godine prodala spomenuti poslovni prostor za 450 tisuća kuna. Kupoprodajna cijena bila je niža od tada tržišne jer je poslovni prostor bio u posjedu tvrtke MM Boban, Marinka Bobana. U to vrijeme u tom je poslovnom prostoru poslovala mala ispostava pivnice Medvedgrad. Međutim, nakon što je Rajner otkupio taj poslovni prostor, tužio je tvrtku koja je bila u njegovu posjedu i koncem siječnja 2015. ušao je u posjed tog poslovnog prostora.

Tomas Rajner, bivši policajac, koncem svibnja javio se Nacionalu kao ključni svjedok koji je govorio o svojim saznanjima o mitu koje je poduzetnik Blaž Petrović navodno dao sutkinji Maji Šupe, poznatoj po oslobađajućoj presudi Tomi Horvatinčiću, a tri mjeseca kasnije USKOK je upravo na temelju Rajnerova iskaza uhitio i Petrovića i Maju Šupe i to pod osnovanom sumnjom na davanje, odnosno primanje mita. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO, Goran Stanzl, PIXSELL

Sve je bilo u redu otprilike godinu dana. Kada je tijekom 2016. Blaž Petrović uhićen zbog sumnje na utaju 15 milijuna kuna poreza, optužio je Tomasa Rajnera da je on kriv što je završio u pritvoru. Prema Rajnerovim navodima, tada je Petrović počeo falsificirati dokumente kako bi mu oteo taj poslovni prostor.

Nacional je došao do te dokumentacije, koja se nalazi i u posjedu Uskoka. Posebno je intrigantno to što je Petrović u tu svoju operaciju naumio uvući kontroverznog poduzetnika Zorana Pripuza. Pripremio je niz spornih dokumenata i na svakom napisao uputu Pripuzu što s njima učiniti.

Prvi u nizu je Ugovor o zajmu, datiran 4. studenoga 2015., u kojem se konstatira da Zoran Pripuz posuđuje Rajneru 600 tisuća kuna na rok od godinu dana. Na taj dokument nalijepio je poruku koju je vlastoručno napisao: „Zoki, ovo potpišite ti i Rajner i ne treba nitko ovjeravati. Jedan možeš njemu dati, a dva nama. Blaž.“ Pripuz je potpisao primjerak tog ugovora, ali ne i Rajner. I to zato što tvrdi da takvu pozajmicu od Pripuza nije primio. Drugi dokument koji je Petrović pripremio navodno datira od 28. rujna 2016. godine.

Radi se o ugovoru kojim Zoran Pripuz ustupa potraživanje od spomenutih 600 tisuća kuna tvrtki Zalogaj u slast, direktora Ante Putrića. Na taj dokument Petrović je nalijepio poruku koju je vlastoručno napisao:

„Zoki, potpiši ova dva primjerka i ne daj ih Rajneru. Nisu bitni za njega. Blaž.“ Taj su dokument potpisali i Zoran Pripuz i Ante Putrić.

Rajner tvrdi da je Petrović počeo falsificirati dokumente o vlasništvu nad poslovnim prostorom u Radićevoj nakon što je bio uhićen zbog sumnje za utaju 15 milijuna kuna poreza, za što krivi Rajnera

Treći dokument koji je Petrović pripremio datiran je 5. listopada 2016. Radi se o ugovoru o kupoprodaji vlasništva između Tomasa Rajnera i tvrtke Zalogaj u slast, koji se tiče spornog poslovnog prostora u Radićevoj 6 u Zagrebu. U njemu stoji da je kupoprodajna cijena tog poslovnog prostora 600 tisuća kuna te da je Putrić, kao direktor te tvrtke, isplatio taj poslovni prostor prijebojem svog potraživanja prema Rajneru, koje proizlazi iz ranije opisanih dokumenata. Dokument je potpisao Putrić, ali ne i Rajner. Na njemu je ceduljica s porukom koju je Petrović vlastoručno napisao: „Ovo neka Rajner ovjeri i napravi uz original i tri ovjerene preslike. Možeš njemu dati jednu ovjerenu presliku, ostalo nama. Blaž.“

Sve su to bile Petrovićeve poruke Zoranu Pripuzu, prema kojima ispada da njih dvojica to rade u dosluhu. Međutim, Rajner navodi da ga je Pripuz pozvao da te odnose reguliraju, ali da je od svega odustao nakon što mu je Rajner rekao da mu se Petrović želi osvetiti i oteti mu poslovni prostor i kuću. Rajner tvrdi kako mu je Pripuz rekao da sve te papire naprosto podere i zaboravi. Ali on ih je sačuvao i ubrzo shvatio da je dobro što je to učinio.

Rajner navodi da je Petrović, ljut zbog propasti inicijalnog plana da mu otme sporni poslovni prostor u Radićevoj 6, odjednom proizveo falsificirani sporazum između njih dvojice. U njemu Petrović osobno konstatira da je on pravi vlasnik tvrtke Mjerni sustavi, od koje je Rajner kupio sporni poslovni prostor, ali ga navodno nikada nije platio.

Iz tog sporazuma proizlazi da je taj poslovni prostor Petrovićev, da mu Rajner duguje najmanje 450 tisuća kuna te da mu prepušta najamninu prikupljenu od tog poslovnog prostora. Rajner tvrdi da je Petrović taj sporazum osobno potpisao, ali i da je lažirao njegov potpis na tom sporazumu. Navodi da nije jasno zašto bi, ako bi taj sporazum bio autentičan, šest godina nakon toga njegova tvrtka Mjerni sustavi kupovala od njega taj prostor, odnosno preuzimala ga na temelju nepostojećeg potraživanja.

Rajner navodi da je Blaž Petrović iskoristio upravo taj sporazum da početkom 2017. pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pokrene tužbu protiv Tomasa Rajnera i Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom, kako bi naplatio ta nepostojeća potraživanja.

Iz dokumenata u koje je Nacional imao uvid proizlazi da je u svoju operaciju Petrović naumio uvući kontroverznog poduzetnika Zorana Pripuza. FOTO: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Nakon toga Rajner je podnio kaznenu prijavu protiv Petrovića i DORH je preuzeo progon po službenoj dužnosti. Postupak koji je Petrović pokrenuo protiv Rajnera trenutno stoji dok se ne dovrši predmet u kojem DORH tuži Petrovića zbog falsifikata na štetu Rajnera. Optužnica protiv Petrovića u tom predmetu potvrđena je 15. studenoga 2019. Spis je dospio kod sutkinje Jasne Rađenović.

Tijekom tog postupka kao svjedok se pojavio i Ante Putrić, čiji su potpisi na dijelu spornih dokumenata. On je na sudu izjavio da je tu riječ o prevari jer su dokumenti koji su Petroviću trebali poslužiti u otimanju spornih poslovnih prostora Rajneru, neutemeljeni i falsificirani.

Međutim, sutkinja Jasna Rađenović oslobodila je Petrovića od kaznene odgovornosti. Prvu oslobađajuću presudu donijela je 10. lipnja 2021. Potom se DORH žalio, a žalba je uvažena 18. ožujka 2022. godine. Samo tri dana nakon toga predmet ponovo preuzima sutkinja Jasna Rađenović. Nisu trebala proći ni puna dva mjeseca da bi sutkinja Rađenović 9. svibnja Petrovića ponovo oslobodila. Predmet je otpremljen strankama prije svega nekoliko dana. DORH se 7. rujna ponovo žalio na tu presudu.

Otprilike u isto vrijeme Petrović je priveden zbog sumnje da je zbog jednog drugog slučaja podmitio sutkinju Maju Šupe. Oboje su trenutno zbog toga i dalje u pritvoru. Ključni svjedok u tom slučaju upravo je Tomas Rajner.

Rajner je godinama poslovno surađivao s Petrovićem i bio direktor u njegovoj tvrtki KG projekt. On je koncem svibnja Nacionalu otkrio da ga je 2013. godine Blaž Petrović pozvao i rekao mu da je sa sutkinjom Majom Šupe dogovorio kupnju jedne nekretnine na području Općine Šibenik. Zamolio ga je da umjesto njega potpiše predugovor i ugovor o kupoprodaji te nekretnine. Zapravo se radilo o nekretnini koja je trebala biti kupljena od Janje Šupe. Petrović mu je rekao da se on u toj transakciji ne smije pojaviti izravno zato što je sa sutkinjom Majom Šupe dogovorio da će ga osloboditi od kaznene odgovornosti na Općinskom sudu u Šibeniku i ishoditi potvrdu te oslobađajuće presude na Županijskom sudu za iznos od 15 tisuća eura.

Petrović je pripremio niz spornih dokumenata i na svakom napisao uputu Pripuzu što s njima učiniti. Prvi je Ugovor o zajmu od 4. 11. 2015. u kojem se konstatira da Pripuz posuđuje Rajneru

Maja Šupe vodila je u to vrijeme sudski spor u kojem je Petrović s Ivicom Kodžomanom optužen da je, na štetu Hrvatskih šuma, dogovorio nezakonitu transakciju povezanu s atraktivnom parcelom uz more u Tisnome, i to tako da od toga profitira Petrovićeva tvrtka Gambino. Petrović mu je rekao kako se s Majom Šupe dogovorio da se sklopi predugovor s Janjom Šupe i uplati akontacija od 45 tisuća kuna, a ostalo isplati na ruke kada oslobađajuća presuda bude potvrđena na Županijskom sudu. Rajner tvrdi da je taj predugovor o kupnji nekretnine, odnosno triju čestica zemlje ukupne površine 4925 četvornih metara, doista i potpisao. Potom je Blaž Petrović sam ispunio opću uplatnicu i odnio uplatiti novac. To se zbilo u Jadranskoj banci u Šibeniku, što pokazuje i pečat na općoj uplatnici. Tako je Blaž Petrović uplatio spomenutih 6000 eura. Međutim, ta zemlja spomenuta u ugovoru nikada nije kupljena, a Janja Šupe zadržala je kaparu. Rajner tvrdi da to nije bila nikakva kapara, nego mito i igrokaz kako bi Blaž Petrović bio oslobođen optužbi u tom postupku.

Rajner je u to vrijeme bio osoba od izuzetnog povjerenja Blaža Petrovića. I zato raspolaže prvorazrednim insajderskim informacijama iz maglovitog miljea predatorskih i špekulantskih manevara koje je Blaž Petrović provodio, što samostalno što uz pomoć bliskih osoba.

Među ostalim, Rajner je ključni svjedok u postupku u kojem je Petrović još tijekom 2016. bio osumnjičen i pritvoren za utaju najmanje 15 milijuna kuna poreza, što je DORH tada opisao prilično suho i suzdržano, naročito uzme li se u obzir hobotnica uključena u sporne aktivnosti. Upravo zbog tog slučaja, tvrdi Rajner, Petrović mu se i naumio osvetiti otimanjem spornog poslovnog prostora u Radićevoj 6.


Pozadina Petrovićeva nauma da Rajneru otme poslovni prostor

Rajner je pred istražiteljima opsežno progovorio i o okolnostima slučaja u kojem je Petrović pod sumnjom da je utajio 15 milijuna kuna poreza, i to također kao svjedok s neposrednim saznanjima. On je ta neposredna saznanja o spornim aktivnostima imao zato što je u njima dijelom i osobno sudjelovao, i to kao direktor tvrtke KG projekt među čijim su osnivačima bili i Blaž Petrović i tvrtka Cubano. Osnivačice tvrtke Cubano su Dubravka Pripuz i Mirjana Petrović, supruge Blaža Petrovića i Zorana Pripuza.

Rajner je policiji rekao da je tvrtka KG projekt potpisala sporazum s tvrtkom AS Commerce o preuzimanju potraživanja koja je ta tvrtka imala prema jednoj talijanskoj tvrtki iz Brescie. AS Commerce je, temeljem presude Arbitražnog suda u Hrvatskoj, imao visoka potraživanja prema toj talijanskoj tvrtki. Talijani su trebali Osječanima isporučiti uređaje za pakiranje suhomesnatih proizvoda, što nisu učinili. Osječani su ih tužili i dobili spor, prvenstveno zato što su platili za uređaje koji nisu isporučeni. Zbog proteka vremena inicijalnih 1,5 milijuna maraka s kamatama naraslo je na više od 50 milijuna eura duga. Rajner je sudjelovao u pregovorima o nagodbi. Nagodbom je dug spušten prvo na 15,5 milijuna eura, potom na zaključnih 14,25 milijuna eura ako plate odmah. Rajner je u ime KG projekta vodio taj proces pregovora u kojima je KG projekt, prema njihovu internom sporazumu, trebao preuzeti dio tog novca.

Omjeri raspodjele više puta su se mijenjali. AS Commerce trebao je prvo dobiti 4,25 milijuna eura, a ostalo je trebalo ići KG projektu, ali s time da podmire sudske troškove, nekih šest milijuna kuna povezanih s arbitražnim sudom i sporovima u Italiji. Na koncu je KG projekt trebao uprihoditi oko devet milijuna eura.

Ali tada se situacija počela dodatno komplicirati. Prema Rajnerovim navodima, kad se na računu pojavilo tih otprilike devet milijuna eura, Blaž Petrović je tražio da se novac izvuče iz firme putem pozajmica prema raznim drugim tvrtkama bez zaposlenih i ikakvih nekretnina koje bi mogle poslužiti kao zalog za povrat. Rajner na to nije pristajao jer bi time napravio kazneno djelo. Potom je Blaž Petrović tražio da Rajner potpiše da se sav novac transferira tvrtki GPBRIM, u kojoj je Petrović direktor. Rajner tvrdi kako je Petrović rekao da će on osobno potpisivati pozajmice, a sve to radio je da ne plati porez. Rajner je pristao potpisati da novac transferira tvrtki GPBRIM, a transakcija je opisana kao plasman sestrinskoj tvrtki. Vrlo brzo nakon toga Petrović je čak 36 milijuna kuna plasirao kao pozajmicu tvrtki supruge Zorana Pripuza.

Potom su se Rajner i Petrović sukobili oko iznosa koji je u toj transakciji kao svojevrsni bonus za dobro odrađeni pregovarački posao trebao pripasti Rajneru. Tvrdi se da je bilo usuglašeno da bi Rajneru od svega trebalo pripasti oko dva milijuna eura, prvenstveno zato što je on vodio ključne i najosjetljivije dijelove pregovora s talijanskom stranom oko isplate potraživanja. Ali Rajneru nije isplaćeno ništa. Petrović je neko vrijeme zbog toga bio u pritvoru, ali je pušten nakon što je platio kauciju od šest milijuna kuna. Još se čeka rasplet tog slučaja.

Komentiraj