Kava i sastojci kave u žarištu su interesa znanstvenika. Na deseci znanstvenih radova o utjecaju kave na zdravlje čovjeka objavi se svaki mjesec, a rezultati istraživanja govore u prilog umjerenom ispijanju kave

Osim što povoljno djeluje na zdravlje čovjeka, kava već stoljećima ima važnu sociološku ulogu jer čini okosnicu druženja, stvaranja, razmišljanja. Sadrži globalno najkonzumiraniju psihoaktivnu supstanciju – kofein – koja je odgovorna za stimulativno i razbuđujuće djelovanje kave, a novija istraživanja u kavi su pronašla brojne biološki aktivne spojeve od kojih mnogi imaju snažnu antioksidativnu aktivnost.

Budući da sadrži toliko različitih tvari, konzumacija kave može imati raznoliko djelovanje na zdravlje, piše portal Vitamini.hr ističući da je kava Amerikancima glavni prehrambeni izvor antioksidansa.

Brojne znanstvene studije provedene proteklih godina pokazale su povoljan utjecaj redovite umjerene konzumacije kave na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, neurodegenerativnih bolesti te žučnih kamenaca, a ima povoljno djelovanje i na održanje adekvatne tjelesne mase.

Kava, posebno kofein, dobro su poznati sportašima. Istraživanja pokazuju da kofein pospješuje izdržljivost i sportsku izvedbu te se kava nekada preporučuje kao idealan stimulans prije tjelesne aktivnosti. Kofein stimulira mozak i središnji živčani sustav te odgađa umor i stimulira mišićni rad.

Što se tiče alkohola, mušarci ga bolje podenose od žena. No, isto se ne može reći i za kofein. Neki su ljudi osjetljivi čak i na malu količinu kofeina u dekofeiniziranoj kavi dok neki bez problema podnose velike količine. Teško je predvidjeti koliko kofeina netko može podnijeti, čak i kad se uzmu u obzir dob, spol i tjelesna masa.

Novija istraživanja pokazuju da geni imaju vrlo veliku ulogu u reakciji tijela na kofein. Kontracepcijske pilule i pušenje su bitni čimbenici; hormonalna kontracepcija usporava metabolizam kofeina pa je učinak intenzivniji, a pušači metaboliziraju kofein dvostruko brže. Opća je preporuka za maksimalan unos kofeina od 400 mg/dan (što odgovara 3-5 šalica kave). Za trudnice je granica 300 mg. Kao i kod alkohola, onima koji piju puno kave potrebne su sve veće količine za jednaki učinak.

Istraživanje objavljeno u Annals of Internal Medicine, kazuje nam da je dnevni unos kave u količini od tri šalice optimalan za smanjenje rizika od smrtnosti, dok je veći unos povezan s većim rizikom kod određene populacije. U istraživanju su, dodaje se, korištene informacije dobivene unutar opsežne europske studije EPIC koja je obuhvatila 520 000 ispitanika starijih od 35 godina iz 10 zemalja Europske unije. Prehrambeno ponašanje, koje je obuhvatilo i konzumaciju kave, bilježeno je putem posebnih prehrambenih upitnika u kombinaciji s intervjuom. Količina konzumirane kave je bilježena u mililitrima. Tijekom šesnaestogodišnje studije umrlo je ukupno 42 000 ispitanika od različitih uzroka smrti.

Rezultati su pokazali da žene i muškarci koji konzumiraju veću količinu kave imaju manji rizik od smrtnosti u odnosu na osobe koje ne konzumiraju kavu. Žene koje su unosile više kave dokazano su imale manji rizik za smrtnost od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

Ipak, veća konzumacija kave kod žena je bila povezana i s većim rizikom od karcinoma jajnika. Dodatno, veća konzumacija kave kod žena i muškaraca bila je povezana s boljom funkcijom jetre, što je bilo vidljivo u zdravijem profilu metabolizma te boljem stanju imunosnog sustava, što se ogledalo u manjoj koncentraciji C reaktivnog proteina, lipoproteina i glikoliziranog hemoglobina.

Znanstvenici, na kraju, pozivaju na oprez prilikom tumačenja rezultata same studije. Primjerice, volumen konzumirane kave nije direktno proporcionalan koncentraciji bioaktivnih komponenti što znači da Talijani, iako unose neupitno najmanji volumen napitka, ne unose nužno i najmanje blagotvornih spojeva. Drugi parametar koji se ne može eksperimentalno provjeriti je sociološki utjecaj ispijanja kave na opće zdravlje pojedinca.