Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, ujedno je i državni blagdan, koji se tradicionalno obilježava 15. kolovoza i diljem Hrvatske kada će mnoštvo vjernika hodočastiti u više od 20 marijanskih svetišta koja i ove godine očekuju više stotina tisuća posjetitelja, većinom domaćih, a najviše u Mariji Bistrici, Sinju, na Trsatu, u Aljmašu, Pleternici, Ninu i Remetama.

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).

Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, prima oko pet milijuna hodočasnika svake godine. Godišnje više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište  Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije. Najveće poljsko hodočasničko mjesto samostan je Jasna Gora kod Czestochowa, u kojemu se nalazi čudotvorna milosna slika “Crne Majke Božje”, koju se tamo časti još od 1382. godine.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Zadnjih nekoliko godina, prema procjenama iz turističkih zajednica pojedinih mjesta gdje se nalaze svetišta i iz samih svetišta, dolazilo se do brojki od više od pola milijuna posjetitelja-hodočasnika u svetištima za blagdan Velike Gospe. I ove se godine očekuje slično, po nekima i više, pogotovo što u neka od tih mjesta, poput Marije Bistrice, svake godine sve više vjernika stiže par dana prije blagdana, pa i ostaju dulje, ostvarujući noćenja.

Iako je većina posjetitelja u svetištima za Veliku Gospu hrvatskih građana, mnogo je i stranih posjetitelja, pogotovo u svetištima na Jadranu te mjestima blizu obale. S druge strane, u Hrvatskoj postoji i tradicija da domaći hodočasnici povodom tog blagdana putuju i u europska marijanska svetišta, poput Fatime, Lourdesa te u susjedne zemlje poput Italije, BiH (Plehan kod Dervente, Međugorje) i drugih.

Na nedavno održanoj Međunarodnoj konferenciji o vjerskom turizmu u Italiji, jednoj od vodećih svjetskih zemalja hodočasničkog turizma, ukazano je na nove potrebe putnika koji putuju iz duhovnih i vjerskih motiva, očekujući u destinacijama povezivanje i s lokalnim stanovništvom i očuvanim vjerskim i baštinskim vrijednostima.

“Na toj je konferenciji ukazano i na potrebu veće pažnje prema vjerskom turizmu u brojnim zemljama, pa i u Hrvatskoj, koja je označena zemljom velikog potencijala za taj segment zbog svoje sakralne baštine i tradicije te razvijene turističke infrastrukture”, ističe za Hinu glavna tajnica Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske (UNPAH) Vlasta Klarić, koja je bila među stotinjak sudionika iz 15-ak zemalja na toj konferenciji.

Dodajući kako se dosta članica UNPAH-a bavi vjerskim turizmom, organizirajući putovanja na tu temu po Hrvatskoj i izvan nje, Klarić iznosi procjene da je tržište vjerskog turizma u Europi vrijedno oko 18 milijardi eura te da svake godine pomalo raste.

Smatra da bi taj segment turizma trebao imati više mjesta u turističkoj promociji zemlje i strateški se više koristiti, jer se taj vid putovanja veže s kulturom, eno-gastronomijom i drugom ponudom, podrazumijevajući otkrivanje duhovnog življenja kroz obilaske samostana, katedrala, svetišta i drugih sakralnih objekata.

Komentiraj

FOTO:HINA / Lana SLIVAR DOMINIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.