Biznis bez konkurencije: RH ulaže 4,5 milijardi kuna u drvene staje

 

Objavljeno u Nacionalu br. 507, 2005-08-01

Ivan Bakić prvi je poduzetnik u Hrvatskoj koji je pokrenuo industriju gradnje staja za uzgoj stoke i proizvodnju mlijeka po EU standardima, kakve će biti obvezne za sve poljoprivrednike

Ivan Bakić, vlasnik građevinske tvrtke “Emanita” iz Vinkovaca, čvrsto vjeruje da će za dvije godine najisplativiji posao u Hrvatskoj biti – gradnja staja! I to ne bilo kakvih nego onih drvenih u koje nije zabijen niti jedan čavao. Bakićeva tvrtka “Emanita” vjerojatno je financijski najjača građevinska tvrtka među onima za koje javnost nikada nije čula. Iako je već sada uvrštena među deset najprofitabilnijih građevinskih tvrtki u državi zahvaljujući raznovrsnim poslovima: od plinofikacije preko niskogradnje do proizvodnje asfaltne baze, Bakić ju je usmjerio na nešto drugo – drvene konstrukcije velikih raspona, tipske staje velikog kapaciteta i gotove panel-kuće.

U tvrtki je više od 270 zaposlenika, a vlasnik je 2003. i 2004. dobio nagradu Zlatna kuna kao najbolji menadžer, dok je 2004. Zlatnu kunu dobila i sama “Emanita”.
Kako bi počeo proizvoditi staja za krave, Bakić je uložio tri milijuna eura u gradnju nove tvornice površine 5000 metara četvornih u Vinkovcima, u kojoj će se proizvoditi sva potrebna drvena građa, a usput i panel-kuće drvene konstrukcije. Pred završetkom je i nova upravna zgrada tvrtke koja se gradi u obližnjem Vukovaru. Koliko se ozbiljno “Emanita” sprema za taj projekt gradnje staja svjedoči i to što je projektni ured u sklopu tvrtke već izradio idejna rješenje za proizvodnju staja prema potrebama RH za obnovu stočnog fonda prije ulaska u EU.

Najveći zamah posla očekuju 2007. godine, kada bi se trebali intenzivirati pregovori o priključenju Hrvatske Europskoj uniji. Tada će standardizirane staje, poput onih koje proizvodi “Emanita”, koristiti svi proizvođači mlijeka koji žele opstati na tržištu EU-a. Zanimljivo je da danas tek polovica proizvodnje i proizvođača mlijeka u Hrvatskoj udovoljava standardima Europske unije: dvadesetak posto mlijeka treće je klase zbog malih proizvođača koji se teško nose sa zahtjevima kakvoće EU. Problem na državnoj razini pri ulasku u Europsku uniju bit će fiksne kvote za proizvodnju mlijeka i mesa koje će se odrediti na dan ulaska. Zbog toga je cilj države smanjiti uvoz mlijeka, odnosno povećati sadašnju proizvodnju sa 550 milijuna litara na 700 milijuna litara mlijeka na godinu.

Kako bi potaknuo neodlučne ulagače u pokretanje proizvodnje mlijeka i kupnju njegovih staja, Bakić je zaposlio ekonomiste čiji je zadatak savjetovati buduće vlasnike staja i pribaviti im svu dokumentaciju, a planira zaposliti i veterinara koji će se brinuti za dodatne, veterinarske savjete. “Uzgoj muznih krava jako je isplativ a računica jasna”, kaže Bakić te dodaje da će se prema državnom planu graditi čak 1200 novih staja samo za muzne krave.
“Nakon ulaska u EU, odredit će se proizvodne kvote mlijeka i mesa za Hrvatsku pa je država morala poduzeti sve da poveća nedovoljnu proizvodnju. Samo u posao gradnje staja za muzne krave trebat će uložiti oko četiri i pol milijardi kuna kako bi se stvorili uvjeti za normalnu i konkurentnu proizvodnju. Pri tome bi svaka staja koštala između 3,5 i 5 milijuna kuna. Kada se tomu pridoda da se uskoro očekuje donošenje sličnih programa za svinjogojske i peradarske farme, a svaka od njih košta i više od onih za krave, onda je jasno da je gradnja izvrstan posao. Već imamo gotove nacrte i za takve staje. U Hrvatskoj ne postoji niti jedna tvrtka koja sve to zna i može napraviti, a strani konkurenti Haas, Wolf i Hartmann ne mogu nam konkurirati u gradnji jer smo jeftiniji 30 posto pa smatram da ne mogu ući u utrku s nama. Vjerujte, nisam pretenciozan, moja filozofija oduvijek je bila da se nema smisla upuštati u borbu za dio tržišta za koji se bore svi i za poslove koje znaju raditi svi. Zbog toga i jesam najprije specijalizirao tvrtku za poslove uvođenja plinskih instalacija. Ali znam da taj posao neće u ovom opsegu trajati vječno. Stoga sam odlučio prvi ući na dio tržišta koje drugi nisu zaposjeli”, ističe Ivan Bakić.

Ponosno kaže da je tajna njegova uspješnog poslovanja oslanjanje na mlade i motivirane suradnike, pa je tako i vođenje nove tvornice prepustio mladim ekonomistima Vjekoslavu Galeu i njegovu zamjeniku Ivanu Majhenu. No oni se ne brinu samo o proizvodnji staja nego i za klijente od početka dogovora pa do završetka i predaje objekta. “Svakom tko je zainteresiran za ovo ulaganje mi sređujemo svu papirologiju”, kaže Vjekoslav Gale, objašnjavajući kako su mnogi neodlučni jer iako HBOR doista odobrava zajam za tu namjenu, u stvarnom životu cijela procedura nije jednostavna. Dobivanje svih dozvola, zajma i pokretanja posla traje godinu dana, pa mnoge demotivira takvo odugovlačenje.

“Zbog toga mi cijelo vrijeme pratimo potencijalnog klijenta, bilo da je iskusan poljoprivrednik ili čovjek koji jednostavno ima novca i u ovoj industriji vidi šansu za dobru zaradu”, kaže Gale i dodaje da se njihova pomoć ne zaustavlja samo na papirologiji i gradnji objekta nego klijentima omogućavaju kontakt sa svim ostalim ustanovama i dobavljačima opreme.

“Recimo, prije početka gradnje povežemo ih s proizvođačima modernih muzilišta, tvrtkama Westfalia, DeLaval, Favorit ili Sacth. Tek nakon što se odluče za taj ključni sustav, počinjemo gradnju kako bismo optimalno iskoristili posebnosti svakog sustava. Zainteresiranima pomažemo i oko sklapanja 15-godišnjih ugovora s Lurom kako bi bez problema plasirali svoje proizvode. Jedino u što se ne uplećemo jest izbor pasmine krava koje će biti u stajama”, istaknuo je Gale.

Iako kupac može birati kapacitet koje se kreće od 50 do 200 krava, postoje dva tipa objekta u ponudi. “U suradnji s Lurinim tehnolozima tri smo mjeseca razvijali dva tipa staja – otvoreni i zatvoreni. Oba na minimum svode stres za životinje, savršeno su čiste jer se za higijenu brine automatika, a opslužuju je samo dva čovjeka”, kaže Gale. Dodaje da konačna izvedba staje ovisi o zemljištu na kojem se gradi, ali i o željama svakog ulagača. “U dosadašnjim kontaktima nerijetko su zahtijevali uređenje poslovnih prostorija na katu, ili čak stambenog prostora. To nam uopće nije teško izvesti. Mislimo da je u ovim klimatskim uvjetima bolje imati otvoreni tip staje jer krave vole niske temperature, no svatko može odlučiti što želi”, tvrdi Gale.

Sama tvornica u kojoj će proizvoditi elementi za staje bit će opremljena najsuvremenijim strojevima za obradu drva CNC tehnologijom kanadske tvrtke MiTec. “Znam da građenje staja od drveta nije nešto što laiku prvo padne na pamet kada zamišlja savršen materijal, ali iznenadili biste se koliko je drvo superiorno u usporedbi s drugim građevnim materijalima. Naime, kravlja mokraća sadrži velike količine amonijaka koji nagriza beton, ciglu i željezo. S druge strane, amonijak impregnira drvo, dajući mu tako još bolje građevinske karakteristike”, zaključio je Gale i dometnuo da je prvih 80-ak zainteresiranih za nove staje već u postupku dobivanja zajma.

Ulazak u posao za biznismene

Cijena litre mlijeka u Hrvatskoj iznimno je visoka: prosječno 3,3 kune za litru. U stajama u Europskoj uniji standardima vrhunske krave prosječno daju 35 litara mlijeka na dan i to prosječno u 305 dana na godinu. Prema izračunu, 50 krava dalo bi 1750 litara mlijeka na dan, koje se prodaje za 5775 kuna dnevno. Zarada nakon 305 dana, koliko krava u prosjeku daje mlijeko, iznosi 1,761.375 kuna. Prema riječima Ivana Majhena, cijena takve potpuno opremljene staje s pogonom za mužnju i hranjenje krava iznosi oko 3,5 milijuna kuna, od kojih se 1,7 milijuna utroši u gradnju objekta.

Nakon što otplati sve troškove, uključujući hranu, plaće radnicima i ratu kredita HBOR-u koja iznosi oko 20.000 kuna na mjesec tijekom 12 godina, ulagaču ostaje više od 300.000 kuna čiste zarade. Zarada se drastično povećava na farmi od 100 krava, a optimalna je na farmi od 200 krava. U prihode nije uračunata zarada od kravljeg mesa i teladi.

Gradnja panel-kuća

Kao dodatak proizvodnji staja, “Emanita” će u novoj tvornici proizvoditi i drvene kuće. Jednu takvu sagradili su u sklopu demonstracije vrijedne milijun kuna na Zagrebačkom velesajmu. Čak su i temelji bili napravljeni od drveta. Cijena “Emanitine” panel-kuće, za koje se uskoro otvara predstavništvo u Zagrebu, kreće se od 450 – 750 eura po metru četvornome, ovisno o razini izvedbe, izboru materijala i o složenosti gradnje. U ponudi nemaju tipizirane objekte pa kupac uz osnovnu uslugu izrade i definiranja arhitektonskog rješenja kuće može odabrati i stupanj obrade i završne obrade prema svojim željama.

Najveća je prednost takvih gotovih panel-kuća brza montaža i prihvatljiva cijena. Prema uzoru na naselja u Njemačkoj, “Emanita” planira graditi manje stambeno naselje s tridesetak panel-kuća. U proizvodnji kuća najviše računaju na izvoz u Italiju i Austriju, kao i na prodaju u središnjoj Hrvatskoj, gdje je takva gradnja sve popularnija.

Komentiraj

Source:Mario Duspara