Objavljeno u Nacionalu br. 839, 2011-12-13

Jadranka Kosor gubila je na svim izborima i želi li da HDZ ostane relevantan politički igrač, treba se povući s čela stranke, no ne zna se tko bi mogao biti dovoljno dobar da joj bude ozbiljan protukandidat

Unatoč izbornom porazu Jadranka Kosor odlučila je ostati na čelu stranke. Da bi u tome i uspjela, zdušno se trude uvjeriti je i sami njezini najbliži sljedbenici. Već prvi dan nakon izbora, u ponedjeljak, okupljajući se na sastanku u stranci počeli su, nasuprot očekivanjima, hvaliti izborne rezultate. Ukratko, izostali su svi oni navodni obračuni i teške riječi o kojima su špekulirali mediji nakon izbornog poraza HDZ-a. Dio sudionika tog skupa, kako su rekli za Nacional, u čudu je gledao što se događa.

Jedan od njih za Nacional je opisao taj poslijeizborni ponedjeljak. “Činilo se kao da ti ljudi žive u nekom svom virtualnom svijetu. U dvorani gdje se održavao sastanak od vazelina se nije moglo hodati. Toliko je bilo sklisko. Sve je počeo Šeks, ocijenivši da je, s obzirom na okolnosti, postignut dobar rezultat. Nadovezala se mlada Martina Banić, šefica Mladeži HDZ-a, koja je pohvalila predsjednicu Kosor i njeno dobro vođenje kampanje. Ukratko, prema njoj, Mladež s razlogom i dalje podupire predsjednicu koja je odlično vodila kampanju. Na kraju je poentirao Đuro Popijač koji je zaključio da ne samo da je rezultat bio dobar, nego da je bio kolosalan. Ukratko, HDZ treba samo nastaviti postojećom trasom, pa će žestoko uzvratiti udarac već na sljedećim izborima, koji će sigurno biti prijevremeni.

Tog jutra nitko od okupljenih nije ni spomenuo da je na izborima HDZ doživio težak poraz. Nitko nije smatrao potrebnim reći da je u tom porazu velik udio imala i Jadranka Kosor, koja nije htjela predizbornu koaliciju s HSS-om, što bi poraz sigurno ublažilo. Šutio je i Darko Milinović, kaže Nacionalov sugovornik. On se oglasio tek četiri dana kasnije, prošloga četvrtka, reagirajući na intervju Vladimira Šeksa. A Šeks je u tom intervjuu poručio svima iz stranačkog vodstva da se ne trebaju kandidirati na predstojećim stranačkim izborima, namijenivši stolac predsjednice HDZ-a ponovo Jadranki Kosor. Tog je četvrtka i Jadranka Kosor otputovala u Bruxelles uvjerena u svoju važnost, kao i u svoju izvjesnu političku budućnost na čelu stranke.
I nakon povratka iz Bruxellesa podjednako je ostala očarana time što je upravo ona 9. prosinca potpisala taj povijesni dokument za Hrvatsku. A potpisala ga je istim nalivperom koje je dobila od Svetoga Oca. Vjerujući da je time podjednako očarana i cijela nacija, sad se sprema za novu predizbornu kampanju. Ovaj put u vlastitoj stranci, u što će, kako smo saznali iz izvora u HDZ-u, krenuti veoma brzo. Hiperaktivno kreće u novi obilazak Hrvatske da bi animirala demoralizirano članstvo HDZ-a. Iza tog njenog novog putovanja, doduše, kriju se i puno pragmatičniji razlozi, koje su joj pokušali podastrijeti dva njezina ključna savjetnika u posljednje vrijeme: Davor Stier i Davor Božinović.

Osim što joj u Saboru nastoje osigurati potrebnu infrastrukturu među zastupnicima za nastavak vođenja stranke, novim obilaskom terena žele osigurati i dolazak njenih sljedbenika na predstojeći izborni sabor HDZ-a ne bili tako i na temelju izborne verifikacije sjela u stolac predsjednice stranke u koji ju je aklamacijom posjeo njezin prethodnik Ivo Sanader. Da je, napokon, shvatila, ali ne i izrijekom priznala, da joj je poljuljano povjerenje u vlastitoj stranci, razvidno je bilo tek iz jedne njezine usputne primjedbe u izbornoj noći, nakon što su joj postali poznati rezultati izbora. Upućujući, valjda, prijekor i svojim suradnicima, glasno je zaključila da je broj glasova koje je dobila njena stranka bio manji od ukupnog broja članova HDZ-a, uključujući i punoljetne članove njihovih obitelji. Dakle, shvatila je da ni svi članovi stranke nisu glasovali za HDZ. Zato će sada, obilazeći Hrvatsku, i osobno nastojati srediti da na neizbježni skori izborni sabor HDZ-a dođu oni izaslanici koji će nju izabrati ponovno za predsjednicu stranke. Saveznika za svoj novi projekt našla je u Vladimiru Šeksu, čija je pozicija u stranci također poljuljana. Sudeći prema trenutačnu stanju stvari u HDZ-u, na tvrd bi orah mogla naići u Dalmaciji, Lici, Zagorju, a HDZ više ne stoji tako dobro ni u tradicionalno mu sklonoj Slavoniji, gdje se ustoličio HDSSB.

Jadranka Kosor ove se godine sjetila “barake” na Jarunu u kojoj je osnovan HDZ, a na izbornu je listu smjestila i sina pokojnog predsjednika – Miroslava Tuđmana. No ovaj put ni ta “baraka s Jaruna” ni prezime Tuđman nisu joj previše pomogli. Osvrćući se na njenu ambiciju da ostane na čelu stranke unatoč izbornom porazu, jedan od utjecajnih članova HDZ-a upozorava na to da to “nije samo besmisleno, nego i veoma opasno za HDZ, jer ga direktno vodi u propast: uspije li Jadranka Kosor u svom naumu, na sljedećim parlamentarnim izborima HDZ će sigurno doživjeti sudbinu koju je na ovim izborima doživio HSS. U perspektivi bismo mogli i potpuno nestati s političke pozornice, naprasno se ugasiti kao stranka, kao da nikad nismo ni postojali”.

Drugi pak hadezeovac iz Dalmacije ističe da Kosor nikad nije dobila ni jedne izbore, pa bi stoga bilo više nego suludo da sad ponovo bude izabrana na čelo stranke. Sve je izbore uvijek gubila, kako predsjedničke 2005., kad joj je izborni pobjednik Stjepan Mesić priskrbio “epitet paštete”, tako i ove parlamentarne, koje je vodila u cijelosti personaliziranom kampanjom. Njeni stranački oponenti ističu da o tome koliko je bila opsjednuta vlastitim likom svjedoči i to što su svi HDZ-ovi izborni plakati bili isključivo s njenom slikom s koje je poručivala da je HDZ najbolji kad je najteže. Sugovornik je poentirao ocjenom da “ona jednostavno nema nikakvu karizmu potrebnu za vođenje velike stranke”, da je predodređeni gubitnik.

Ukratko, prema riječima većine utjecajnih, starih članova HDZ-a, Jadranka Kosor trebala bi se povući s čela stranke. Dakako, ako želi dobro HDZ-u. Tako bi mu omogućila obnovu i opstanak na političkoj pozornici kao relevantnog političkog takmaca, koji bi mogao, možda i mnogo prije nego što mnogi očekuju, ponovno biti kreator hrvatske politike. U suprotnom, ništa se od toga neće moći dogoditi, a sama će stranka nestati, neumoljivi su u svojim procjenama protivnici Jadranke Kosor u HDZ-u.
Doduše, ekipa okupljena oko aktualne predsjednice na sve te primjedbe uzvraća protupitanjem: a tko bi mogao biti njezin ozbiljni protukandidat? Da li bezlični Gordan Jandroković, koji će ostati upamćen po svojoj izjavi: “Sada, kad spizdimo Sanadera, sredit ćemo crvene”, izrečene u jednom javnom prostoru nakon podnošenja ostavke Ive Sanadera. Sandera, koji je stvorio Jandrokovića, jesu uklonili, ali “crveni” o kojima je govorio Jandroković, više su nego živahni. Što je još gore za njega i do predsjednice Kosor stigle su njegove priče po Bjelovaru među bliskim ljudima da će baš on preuzeti vodstvo stranke, postati novi predsjednik HDZ-a. Sad je u njenoj nemilosti, potvrdio je jedan od Nacionalovih sugovornika.

S druge strane, i Darko Milinović i Tomislav Karamarko, prema vlastitu sudu, loše su prošli na izborima. Milinovićeva izborna jedinica osvojila je najviše zastupničkih mandata, ali se uspjeh na ovim izborima u HDZ-u, kako tumače, više ne računa na taj način. Sada se ne broji tko je osvojio više zastupničkih mandata, nego tko je izgubio manje zastupnika nego na prošlim parlamentarnim izborima 2007. Sada skupina njenih sljedbenika želi ostatak stranke vezati za buduće djelovanje HDZ-a u saborskim klupama, čime će se nastojati ignorirati mišljenje HDZ-ovaca u lokalnim sredinama. Prema toj novoj računici, među onima koji su dobro prošli bila je Jadranka Kosor u 5. izbornoj jedinici, a tek nešto malo lošiji Davor Božinović u 8. izbornoj jedinici, koja pokriva Istru i Primorsko-goransku županiju.

Sklapanjem predizborne koalicije sa Željkom Kerumom u Splitu, također, više je bila na tragu za eliminiranje svojih stranačkih protivnika, nego što se vodilo računa o budućnosti stranke. Glavna ideja vodilja tog komplota bila je želja da se umrtvi glavno uporište njenog prethodnika, bivšeg premijera Sanadera. Zahvaljujući koaliciji s Kerumom uspjela je eliminirati i sve utjecajnije članove HDZ-a iz Splita. Njima je pretpostavila i HDZ-ovce iz drugih dijelova 10. izborne jedinice, pa će na predstojećim stranačkim izborima teško moći računati s njihovim glasovima. Osim što se slaganjem izbornih lista obračunavala sa svojim prethodnikom Sanaderom, Jadranka Kosor je posebno pažljivo birala izborne jedinice i svojim potencijalnim konkurentima za budućeg predsjednika HDZ-a. Kad je Karamarko vidio u koju ga je izbornu jedinicu smjestila, premda na prestižno prvo mjesto, uhvatio se za glavu. Pa u Međimurju i cijelom tom području, kako su prenijeli Karamarkove riječi Nacionalovi sugovornici, ni u vrijeme najvećeg rata u Hrvatskoj, za vrijeme Tuđmana, HDZ nije dobro prolazio. Još mu je k tome s liste skinula u Zagorju popularnog Ivana Jarnjaka, pa je njegov uvjerljiv poraz na izborima bio neizbježan. Kako tvrde Nacionalovi sugovornici, sam Jarnjak nije bio suglasan s time da bude maknut s izborne liste, ali presudu predsjednice ipak je stoički podnio. Pitanje je samo kako će sada uzvratiti udarac.

Karamarka to nije obeshrabrilo da na sljedećim izborima ipak krene u bitku za HDZ-ov tron. Računa na potporu dijela HDZ-ova članstva iz Dalmacije, zatim dio HDZ-ovih birača koje je animirao 2000. kao šef izbornog stožera bivšeg predsjednika Mesića. Napokon, Karamarko računa i s potporom hrvatskih branitelja, iako ne i na one koji trenutačno vode te udruge pod paskom Jadranke Kosor.
Dok se, dakle, ni Milinović ni Karamarko, a vjerojatno ni Jandroković neće lako odreći svojih ambicija da preuzmu čelnu poziciju u HDZ-u, jedan od nominiranih potencijalnih kandidata za najvišu stranačku dužnost – Andrej Plenković – prema dostupnim informacijama, nastojat će izbjeći ulazak u izbornu arenu HDZ-a. Kako se čini, sebe ne doživljava kao dovoljno ozbiljna pretendenta na stranački tron, jer je tek nedavno ušao u stranku. Oni koji ga bolje poznaju kažu da je njegov najveći uteg upravo Jandroković, koji ga je pozvao u Ministarstvo nakon njegova povratka s prestižnih diplomatskih dužnosti u Bruxellesu i Parizu. Prema njima, Jandroković, unatoč svojim nastojanjima da se dokaže kao utjecajan član stranke, ne uživa i povjerenje, a Plenković je dosad s njim bio veoma blizak.

Kako stvari sada stoje, najvjerniji sljedbenici premijerke u Saboru će ostati većina onih novih zastupnika u stranci, kojima je isključivo dobrohotnost bivše premijerke omogućila da sjednu u saborske klupe. Među njima će ključna uloga pripasti Davoru Božinoviću, donedavnom ministru obrane, te Davoru Stieru, njenom glavnom vanjskopolitičkom savjetniku. Taj je dvojac, kako se tvrdi u premijerkinu okruženju, bio ključan za deblokadu hrvatskih pregovora s EU. Božinović, kao nekadašnji državni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova, i Stier, kao njen najutjecajniji savjetnik, uspjeli su svojim manevrima skinuti slovensku blokadu pregovora.
U svakom slučaju, prema njima, tu ministar vanjskih poslova Jandroković nije imao zasluga. Uopće, Jandrokovićev doprinos cijelom pregovaračkom procesu s EU bio je minoran, premda se trudio ugurati u taj vlak, među ostalim, potpuno potiskujući glavnog pregovarača Vladimira Drobnjaka, ključnog čovjeka koji je započeo i izgurao pregovore. Drobnjaku je, kako tvrde pouzdani Nacionalovi izvori, čak bilo zabranjeno nastupati u javnosti da ljudima približi pregovarački proces, o čemu je sve znao, jer ga je punih šest godina vodio. Drobnjak je radio, a vrhnje je svojim tumačenjem u javnosti nastojao ubrati ministar Jandroković.

U javnosti se i danas pokušava dešifrirati zašto je u nedavnom intervjuu u Jutarnjem listu Vladimir Šeks ustvrdio da na predstojećim stranačkim izborima ponovo treba izabrati Jadranku Kosor. Da se nitko drugi, osim nje, ne treba ni kandidirati. Je li to učinio zbog toga da potencijalni pretendenti na HDZ-ov tron pomole glave, da bi ih se lakše odstranilo? Šeks je, ovaj put, istaknuo da je uvijek on odlučivao o tome tko će biti na čelu HDZ-a. Tako je bilo, rekao je, kad je biran prvi predsjednik Franjo Tuđman, ali tako je bilo i kad je trebalo presuditi u srazu između Ive Sanadera i Ivića Pašalića poslije Tuđmanove smrti.

No koliko god se Šeks trudio potvrditi svoju važnost u izboru čelnih ljudi HDZ-a, oni koji malo dulje pamte znaju da je rekao neistinu kad je riječ o izboru Tuđmana za predsjednika stranke. Ključnu ulogu u Tuđmanovu ustoličenju odigrao je Josip Manolić. Upravo je Manolić potkraj 80-ih, u trenutku nastajanja HDZ-a, smislio spačku kojom je eliminirao Tuđmanove takmace za čelno mjesto stranke. Spriječio je braću Veselica – Marka i Vladimira – da preuzmu vodstvo HDZ-a. Jednostavno, u tom razdoblju, kad je još bio na snazi stari socijalistički sustav, Manolić je kao tajnik stranke smišljeno sazvao osnivački skup HDZ-a u hotelu “Sport” kod Doma sportova, ali pod proskribiranom egidom, pa je skup bio zabranjen. Namjerno je u pozivu bio napisao da će to biti osnivački skup “društveno-političke organizacije”, što je u socijalizmu bila inačica za političku stranku, pa onda i zakonom zabranjeno, jer je smio postojati samo Savez komunista. Izbjegao je iskoristiti dopuštenu sintagmu “društvena organizacija”, što zakonom nije bilo zabranjeno. Policija je, očekivano, zabranila okupljanje na koje su došli brojni sljedbenici braće Veselica, jer je Marko Veselica trebao biti izbran za predsjednika HDZ-a. Tuđman, nakon policijske zabrane skupa kod Doma sportova, potajice se, sa svojom malobrojnom sljedbom, prebacio u čuvenu “baraku” na Jarunu, gdje je potvrđen njegov izbor za predsjednika HDZ-a.

To je bilo i precizno dogovoreno u Manolićevu političkom laboratoriju. Braća Veselica sa svojim su pobornicima lutali Zagrebom vapeći za novinarima kojima bi mogli objasniti tu prevaru. Manolić je pak ove godine iščekivao izborne rezultate u stožeru Kukuriku koalicije u MUO-u u Novom Zagrebu. Ovaj je put slavodobitno, sa širokim osmijehom na licu, rekao da on uvijek ide k izbornim pobjednicima. Nekad ih je, bez ikakve dvojbe, i sam uspješno kreirao. Kad se danas pokušava sagledati budućnost HDZ-a – ocjenjivalo se da je HDZ izgubio izbore ili da je postigao “dobar” ili “kolosalan” rezultat, izvjesno je da bitka za stranački tron tek slijedi. O njenu ishodu mogao bi ovisiti i opstanak HDZ-a kao stranke. Nije malo analitičara koji upozoravaju na to da ne treba isključiti ni mogućnost njegova nestanka u “bespućima povijesne zbiljnosti”.