Bosna i Hercegovina 2016. godinu ispraća kao još jedno razdoblje u svojoj poratnoj povijesti ispunjeno krizama i kušnjama, ublaženim tek simboličnim napretkom na putu koji bi tu zemlju trebao približiti dugo sanjanom članstvu u Europskoj uniji.

Nakon što su još davne 2008. potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SSP) vlasti u BiH tek su u veljači ove godine uspjele napraviti idući korak i podnijeti molbu za odobravanje kandidatskog statusa. Čekalo se potom punih deset mjeseci na formalni odgovor iz Bruxellesa, koji je stigao u prosincu u vidu upitnika s više od tri tisuće pitanja.

Optimistični je scenarij po kojemu će BiH, na pitanja što bi trebala pokazati “krvnu sliku” te zemlje, odgovoriti u razdoblju od šest mjeseci, a nakon toga bi tijela Europske unije analizirala ponuđene odgovore i ukoliko bi s njima bila zadovoljna uslijedilo bi odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU do kraja 2017.

No hoće li se to i dogoditi uvelike ovisi o tome je li BiH u stanju na ovom primjeru dokazati da je koliko-toliko funkcionalna država.

Dva velika testa za dobivanje kandidature

Prvi test za nju će biti djelovanje tzv. mehanizma koordinacije, koji treba dokazati da je BiH u stanju s Bruxellesom razgovarati “jednim glasom”. U praksi to znači kako će se morati prikupiti i konsolidirati odgovori s razina vlasti države, entiteta, županija unutar Federacije BiH i distrikta Brčko i pretočiti u cjelinu na kojoj inzistira Unija.

Već je sada izvjesno kako će velika zapreka u ispunjenju tog cilja biti prijepor oko rezultata popisa stanovništva iz 2013., čiji su rezultati nakon više od tri godine od provedbe objavljeni u srpnju.

Prvi poratni popis pokazao je tada kako u BiH živi 3,5 milijuna stanovnika, pri čemu su Bošnjaci postali dominantna etnička skupina s udjelom većim od 50 posto, Hrvata je u toj zemlji sada 544 tisuće ili 15,43 posto, dok je Srba oko 30 posto.

Objava tih rezultata bila je povod za novu političku krizu, a vlasti Republike Srpske odbile su ih priznati, uz obrazloženje kako je pravi broj stanovnika zapravo za 200 tisuća manji, a riječ je uglavnom o Bošnjacima koji su, po njihovu sudu, nezakonito ubrojani u stalne stanovnike tog entiteta.

Vlasti RS najavile su kako će inzistirati na svojoj procjeni, a bude li tako BiH neće moći Uniji dostaviti niti jednostavni podatak o tome koliko ima stanovnika.

Druga zapreka na putu ostvarenja kandidatskog statusa bit će ponovo pokrenuto pitanje provedbe presude “Sejdić-Finci”, odnosno izmjene ustavnih odredbi i izbornog zakonodavstva kojima bi se eliminirala diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina. EU je taj korak postavila kao jasan preduvjet odobravanja kandidatskog statusa.

Na inzistiranje HDZ BiH to je pitanje postalo dijelom paketa u kojemu treba utvrditi mehanizme zaštite Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. O tome, kao ni prije dvije godine kada se o ovom pitanju intenzivno pregovaralo uz posredovanje EU, i dalje nema ni minimalne suglasnosti između ključnih nacionalnih stranaka.

Referendum i Ustavni sud – dva pitanja koja prijete nastavkom krize

Najveću krizu u 2016. godini, koja prijeti svojim nastavkom i u idućoj, ipak je izazvalo inzistiranje vlasti RS na provedbi referenduma o 9. siječnju kao danu tog entiteta.

Ustavni sud BiH je još 2015. taj praznik ocijenio neustavnim, jer obilježavanje takvog datuma vrijeđa osjećaje Hrvata i Bošnjaka u tom entitetu, no umjesto provedbe obvezujuće sudske presude u RS-u su se odlučili 25. rujna organizirati referendum kako bi na njemu ponudili izjašnjavanje o pitanju žele li birači da se 9. siječnja ipak nastavlja slaviti.

Predsjednik RS Milorad Dodik odbacio je sva upozorenja kako je riječ o neustavnom ponašanju, a najavio je i kako će ubuduće biti još referenduma, ne isključujući i onaj o statusu tog entiteta.

Već za 9. siječnja 2017. u Banjoj Luci je najavljena “najpompoznija do sada” proslava spornog praznika.

Dodatno zaoštravanje političkih odnosa u BiH u idućoj godini moguće je očekivati i na temelju Dodikove najave kako će inzistirati na hitnim promjenama zakona o Ustavnom sudu BiH.

Njegova je nakana “istjerati” troje inozemnih sudaca iz sastava tog suda, a tvrdi kako oni samo podupiru bošnjačke interese. Blokiraju li Bošnjaci plan za preustroj Ustavnog suda, najavio je Dodik, to će voditi raspadu BiH.

Lokalni izbori, provedeni u BiH u listopadu, pokazali su kako je Dodik učvrstio svoju poziciju u RS-u, jer je njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) osvojio vlast u gotovo dvije trećine općina u tom entitetu.

HDZ BiH potvrdio je gotovo apsolutnu vlast nad općinama s hrvatskom većinom, no najveća bošnjačka stranka SDA suočila se s fenomenom sve većeg nezadovoljstva birača, jer je u važnim općinama poput Zenice ili Bihaća izgubila vlast nakon što su tamo pobijedili neovisni kandidati-Bošnjaci.

Napuštanjem stranke zaprijetila su i četiri od deset sadašnjih zastupnika SDA u Zastupničkom domu parlamenta BiH, što bi u 2017. moglo ugroziti funkcioniranje vladajuće koalicije na državnoj razini.

Savez za bolju budućnost (SBB), kao koalicijski partner također se počeo distancirati od SDA, a lider SBB-a Fahrudin Radončić praktično je već započeo kampanju za samostalan nastup svoje stranke na sljedećim općim izborima, iako bi se oni trebali održati tek 2018.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.