Početak gradnje Pelješkog mosta tema je koja se prigodno uklopila u predizbornu kampanju u Bosni i Hercegovini i pritom služi uglavnom za međubošnjačke političke obračune i licitiranje o tome tko je nacionalni izdajnik, a tko istinski domoljub.

Najglasniji su čelnici oporbenih stranaka, a na meti im je, uz Hrvatsku, uglavnom vladajuća Stranka demokratske akcije (SDA), iz koje su trenutačni predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić.

Prvi je verbalnu paljbu na aktualnu vlast osuo Željko Komšić, predsjednik stranke Demokratska fronta (DF) i ponovni kandidat za člana Predsjedništva BiH optuživši članove Predsjedništva BiH i i Zvizdića za izdaju i ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH zbog navodnog popustljivog odnosa prema Hrvatskoj u odnosu na projekt Pelješkog mosta.

“Prosto je nevjerojatno da nam pred očima otkidaju komad po komad naše države, a da pri tome ljudi koji sjede u državnim institucijama pokazuju toliku količinu servilnosti koja granični s izdajništvom. Do kada će to tako biti, to znaju samo građani BiH”, izjavio je Komšić prošlog tjedna nakon što je iz Hrvatske stigla najava o početku radova.

Stranke koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo protive se gradnji Pelješkog mosta jer smatraju kako bi on mogao zapriječiti ulazak većim plovilima u akvatorij Neumskog zaljeva, ali i ugroziti pristup BiH otvorenome moru.

Komšićevo je stajalište kako je za BiH jedini važeći dokument u odnosu na Pelješki most zaključak Predsjedništva BiH iz 2007. u čijem je sazivu, uz Komšića, bio i Haris Silajdžić te Nebojša Radmanović. U tom zaključku suglasnost BiH na projekt uvjetovana je dogovorom o granici, uključujući i onu na moru a dogovor o tome do danas nije postignut pa Komšić tvrdi kako stoga Hrvatska most gradi protivno međunarodnom pravu.

Tvrdi i kako je lažna tvrdnja da je u BiH prihvaćen dokument kojim je utvrđeno kako će visina mosta biti 55 metara.

Izetbegović bi mogao podnijeti tužbu protiv Hrvatske, navode mediji

Komšiću se u u optužbama na račun vlasti pridružio i Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), koji je u mandatu od 2010. do 2014. bio predsjednik vlade Federacije BiH.

On je ocijenio kako je početak gradnje Pelješkog mosta “poraz kako za indolentnu domaću vlast predvođenu SDA-om, tako i za sve građane BiH”.

Nikšić tvrdi kako će mostom Bosni i Hercegovini biti uskraćeno pravo izlaska na otvoreno more, kako to predviđa Konvencija o pravu pristupa otvorenom moru (UNCLOS), za što prvenstveno optužuje vlasti u Hrvatskoj uz konstataciju kako se “od nje drugo i nije moglo očekivati”.

“Iako su nas sve Zvizdić i Izetbegović mjesecima uvjeravali da je dokumentacija koju imaju i argumentacija na strani BiH, te da do gradnje neće doći i ove njihove obmane su rezultirale još jednim porazom i sramotom Bosne i Hercegovine, kao što je to bio slučaj i sa revizijom presude za genocid protiv Srbije”, izjavio je Nikšić podsjećajući na propali Izetbegovićev pokušaj da prije dvije godine pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) ponovo otvori proces u kojemu bi Srbija bila označena krivcem za agresiju na BiH.

Sam Iztebegović se do ponedjeljak nije oglasio, no lokalni mediji su prenijeli najave kako bi on mogao posegnuti za podnošenjem tužbe protiv Hrvatske Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu.

“Koliko znam pripreme se vode u tom smjeru pa očekujemo od Izetbegovića da će predati tužbu”, izjavio je za televiziju N 1 Nešad Alikadić, bosanskohercegovački stručnjak za pravo mora koji je uključen u aktivno lobiranje protiv gradnje Pelješkog mosta.

On nudi “nategnutu”  pravnu interpretaciju po kojoj Izetbegoviću za podnošenje tužbe ne treba suglasnost druga dva člana Predsjedništva BiH, jer to navodno može učiniti na temelju deklaracije protiv gradnje Pelješkog mosta što ju je Zastupnički dom parlamenta BiH usvojio u rujnu 2017. godine. Za tu su deklaraciju glasovali zastupnici bošnjačkih stranaka te Srpske demokratske stranke (SDS), a protiv su bili hrvatski zastupnici.

Ta deklaracija međutim nikada nije dobila suglasnost Doma naroda pa se tretira kao neobvezujući dokument.

Bulc: Za EU ništa nije sporno

Europska povjerenica za promet Violeta Bulc je tijekom službenog posjeta Sarajevu potkraj lipnja kazala kako je Europska komisija odlukom o sufinanciranju Pelješkog mosta jasno pokazala svoj odnos prema ovom projektu.

Vlasti u BiH pozvala je da Komisiji dostave dokumentaciju koju imaju ako već tvrde da se most gradi protivno međunarom pravu.

Nakon ovog njezina istupa vlasti u BiH nisu ni na koji način reagirale.

Igor Pejić, tajnik Ministarstva prometa i komunikacija, najavio je u ponedjeljak kako bi na ovom tragu u Bruxellesu tijekom jeseni mogao biti organiziran sastanak predstavnika Hrvatske, BiH i Europske komisije.

Komentiraj