Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u petak je odbacilo upozorenja Rusije kako će eventualno približavanje BiH članstvu u NATO-u predstavljati čin kojega će Moskva smatrati neprijateljskim te će to stoga imati odgovarajuće posljedice.

U posebnoj izjavi ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je istaknula kako bosanskohercegovačka diplomacija može konstatirati da je došlo do “zabrinjavajuće promjene službene politike ruskih vlasti prema Bosni i Hercegovini”.

Podsjetila je kako je do sada službeno stajalište Ruske Federacije bilo da će poštovati samostalne odluke tijela vlasti BiH kada je u pitanju NATO, a sada ruske vlasti pokazuju otvorenu namjeru da, protivno međunarodnom pravu, ograničavaju suverenitet Bosne i Hercegovine.

Turković: O putu u NATO odlučuju institucije i građani u BiH

“NATO put BiH nije usmjeren na bilo koji način protiv Ruske Federacije, niti će Ruska Federacija diktirati hoće li BiH u NATO. Naš put u NATO je definiran kroz usvojene zakone i odluke, te će o njemu nastaviti odlučivati isključivo institucije i građani BiH. Pozivam Rusku Federaciju da te odluke poštuje”, stoji u izjavi ministrice vanjskih poslova BiH.

Ministrica Turković reagirala je nakon što je veleposlanstvo Rusije u BiH u četvrtak lokalnim medijima poslalo izjavu u kojoj je neuobičajeno oštrim rječnikom komentiralo mogućnost da BiH postane punopravnom članicom NATO-a.

Pozvali su “prijatelje u BiH da dobro razmisle” isplati li im se to, iznoseći pritom brojne tvrdnje kako je NATO u današnjem svijetu suvišan, neučinkovit te prije svega neprijateljski orijentiran prema Rusiji.

“U slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a naša zemlja će morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”, stoji u izjavi objavljenoj na mrežnim stranicama ruskog veleposlanstva u BiH.

Oštre reakcije na ruske prijetnje

Na ovu je izjavu u petak reagirala i vladajuća Stranka demokratske akcije (SDA) te je, slično kao i ministrica Turković, istaknula kako je riječ o neprimjerenom miješanju Rusije u unutarnje stvari BiH.

“Stajalište Ruske Federacije da praktično zbližavanje BiH s NATO-om predstavlja neprijateljski čin prema Rusiji je neutemeljen i izraz je želje da se našoj državi ukine pravo da samostalno vodi svoju vanjsku i obrambenu politiku”, stoji u reakciji najveće bošnjačke stranke.

Podsjeća se također kako parlament BiH još 2006. konsenzusom donio Zakon o obrani kojim je trasiran put države ka članstvu u NATO-u, a na tom tragu je i niz drugih odluka i strategija.

Oštrim osudama na račun Rusije pridružila se i Naša stranka (NS), koja je dio vlasti u nekim od županija unutar Federacije BiH.

Parlament BiH ovog je tjedna formirao radnu skupinu za suradnju s NATO-om koja bi trebala raditi na planiranju konkretnih reformi, što je obveza koja proistječe iz Akcijskog plana za članstvo (MAP) što ga je Alijansa odobrila BiH 2020. godine.

Zapovjednik NATO stožera u Sarajevu američki general Eric Folkestad tom je prigodom kazao kako se točno zna što BiH treba uraditi ako želi punopravno članstvo, a hoće li se to dogoditi, kako je istaknuo, isključivo je stvar odluke koju treba donijeti ta zemlja. “Vrata NATO-a ostaju otvorena za BiH, a samo BiH može odlučiti hoće li ući”, kazao je Folkestad.

Ameriki veleposlanik u BiH Eric Nelson u četvrtak je kazao kako su reforme koje BiH treba provesti komplementarne i članstvu u NATO-u i u Europskoj uniji ali je, za razliku od ruske diplomacije, također istaknuo kako su odluke o članstvu na tijelima vlasti BiH.

Članstvu BiH u NATO-u odlučno se protive vlasti u Republici Srpskoj, predvođene Miloradom Dodikom, i u tome koordiniraju svoja stajališta i politiku s Rusijom.

Prijepor zbog mogućeg članstva BiH u NATO-u bio je povodom i za veliki diplomatski incident kada su ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, tijekom njegova službenog posjeta Sarajevu u prosincu 2020., odbili primiti članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić. Učinili su to nakon što je Lavrov otvoreno osudio mogućnost da BiH postane čanicom NATO-a.

“Mi nismo ljudi koji će pristati biti ruski pijun na Balkanu u njihovim obračunima bilo s državama Europske unije ili s NATO-om”, kazao je tada Komšić.