Čelnici ključnih hrvatskih i srpskih stranaka, koje su dio vladajuće koalicije na razini Bosne i Hercegovine, odbacili su u ponedjeljak kao neprihvatljiv politički dogovor kojega su dan ranije postigli predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i koji je trebao poslužiti kao osnova za deblokadu procesa reformi i pribiližavanja te zemlje Europskoj uniji.

Predsjednik HDZ BiH i član Predsjedništva BiH Dragan Čović tijekom dana posebnim je pismom izvijestio europskog povjerenika za proširenje i politiku susjedstva Johannesa Hahna kako dogovor Izetbegović-Dodik o uspostavi mehanizma koordinacije odnosa BiH s EU “nema perspektivu” jer je riječ o rezultatu “tajnog dogovora dvojice političkih lidera”.

Uspostava mehanizma koordinacije uvjet je kojega BiH mora ispuniti da bi EU razmatrala zahtjev te zemlje za odobravanjem kandidatskog statusa, a o tom se mehanizmu bezuspješno pregovaralo godinama jer je Dodik uporno inzistirao na donošenju odluka konsenzusom odnosno na pravu veta RS-a na bilo koju odluku.

Dogovor postignut u nedjelju u biti potvrđuje takav način donošenja odluka, no uz mogućnost da se u slučaju izostanka suglasnosti odlučivanje prepusti višoj razini koordinacije unutar iznimno kompliciranog sustava.

Čović je pak u ponedjeljak upozorio kako je mehanizmom kojega su dogovorili Izetbegović i Dodik preskočena cijela jedna razina vlasti, čime je aludirao na izostavljanje uloge županija unutar Federacije BiH koje imaju značajne ustavne ovlasti pa stoga moraju imati i svoje mjesto u mehanizmu koordinacije.

Dogovoreni mehanizam koordinacije odnosa s EU Čović je okarakterizirao kao neustavan i nelegitiman izražavajući pritom osobno nezadovoljstvo i zabrinutost jer su se Izetbegović i Dodik dogovarali izvan tijela vlasti BiH, a pri tom su očevidno i politički trgovali dogovarajući ujedno upućivanje pisma namjere Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) kako bi se ishodio novi kredit od 550 milijuna eura, ali i mijenjala prometna strategija BiH po zahtjevima koji dolaze iz Banje Luke.

Znatno oštrijim riječima na dogovor Izetbegović-Dodik priopćenjem je reagirao HDZ BiH. Iz te su stranke s ogorčenjem konstatirali kako su tek iz medija u nedjelju popodne doznali kako se Izetbegović i Dodik sastaju “u nekoj kavani” u Istočnom Sarajevu i to pod pokroviteljstvom šefa delegacije EU u BiH Lars-Gunnara Wigemarka.

Ironično nazivajući taj sastanak još jednim povijesnim srpsko-bošnjačkim dogovorom, iz najveće hrvatske stranke u BiH postavili su pitanje tko je tu uopće i u čije ime pregovarao i to bez znanja i suglasnosti hrvatske strane.

“Ovaj dogovor je izgleda i napravljen samo da se do neizvjesnosti blokira bilo kakav pozitivan iskorak BiH na bilo kome polju. Nije jasno još jedino kakva je uloga specijalnog europskog predstavnika u ovom igrokazu. U svakom slučaju nama ostaje da konstatiramo da bilo kakvi dogovori dvojice protiv i bez treće strane u BiH nikada nisu donijeli bilo kakav napredak a pogotovo nisu donijeli dobro bilo kome u BiH”, stoji u reagiranju HDZ BiH.

Dogovorom nezadovoljna i srpska oporba

Iznenadnim dogovorom Izetbegović-Dodik nezadovoljni su i u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS), koja je dio vladajuće parlamentarne većine na državnoj razini, a u RS-u je oporba Dodikovoj vlasti.

Predsjednik SDS-a Mladen Bosić, koji je i predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH, kazao je novinarima u ponedjeljak u Sarajevu kako je Izetbegovićev i Dodikov dogovor njihova stvar koja nikoga drugog ni na što ne obvezuje. Iskazao je ipak zabrinutost sugerirajući kako je moguće da sve to predstavlja dio scenarija po kojemu bi se SDS izbacilo iz državne vlasti, a u nju uvelo Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

„Ako je to stranački dogovor, mi u svakom slučaju prema njemu nemamo nikakvu obvezu, a ako je institucionalni onda je neprihvatljivo da član Predsjedništva BiH bez ostala dva člana vodi takve razgovore”, kazao je Bosić.

Dodao je kako SDS neće sudjelovati u politici u kojoj se politički čelnici mjesecima oštro sukobljavaju da bi nakon toga postizali iznenadne dogovore i tako se predstavljali kao oni koji spašavaju reforme i otvaraju europsku perspektivu.