Hrvatski premijer Andrej Plenković pretrpio je još jedan težak politički udarac, s obzirom na to da je američka vlada odlučila u Zagreb smjestiti specijalnog pravnog savjetnika koji će kontrolirati procese u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nakon što su istragu protiv Gabrijele Žalac, ali i još nekih bivših ministara u Plenkovićevoj vladi, preuzeli europski istražitelji, instaliranje specijalnog pravnog savjetnika SAD-a u Zagreb još je jedan znak da međunarodna zajednica ne vjeruje hrvatskom premijeru kada kaže da njegova vlada radi sve što može kada je u pitanju borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Američki pravni savjetnik počinje s radom u Zagrebu u travnju, a osim za Hrvatsku, bit će zadužen i za države Zapadnog Balkana poput Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ali već sama činjenica da će posao voditi iz Zagreba jasna je poruka Bidenove administracije kakav stav ima prema borbi hrvatske vlade protiv korupcije. O tome da je dolazak specijalnog pravnog savjetnika u Hrvatsku značajna poruka hrvatskom vrhu i samom premijeru, govori i činjenica da je ta vijest prešućena u hrvatskom političkom prostoru i hrvatskim medijima, dok je, primjerice, u Srbiji protekloga tjedna bila udarna vijest na naslovnicama nekoliko tabloida bliskih srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

Ne treba zaboraviti ni na američku osjetljivost na energetska pitanja, pa će novi američki pravni savjetnik gotovo sigurno posebnu pozornost posvetiti promatranju svih aspekata odnosa hrvatske vlade i Andreja Plenkovića prema problemu Ine, odnosno MOL-a. Zbog rasta cijene energenata i sve veće ovisnosti europskih država o ruskom plinu, SAD sigurno s velikim zanimanjem prati te odnose Hrvatske i Mađarske, i to prije svega zbog bliskih i prijateljskih veza Viktora Orbána s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Premijer Andrej Plenković tvrdi da njegova vlada uspješno vodi borbu protiv korupcije, ali potezi prvo europskog tužiteljstva, a sada i američke vlade pokazuju da to baš nije sasvim točno. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Imenovanjem novog pravnog savjetnika američka vlada odlučila se snažnije uključiti u borbu protiv korupcije na području Zapadnog Balkana te će od travnja iduće godine imati i svog stalnog pravnog savjetnika kojem će zadaci biti povećanje kapaciteta istraga, krivično gonjenje i suđenja u slučajevima koji se odnose na korupciju i organizirani kriminal na području Zapadnog Balkana. Za Hrvatsku je posebno zanimljivo to što će novi pravni savjetnik Ministarstva pravosuđa SAD-a svoj posao obavljati iz Zagreba, odnosno, iz veleposlanstva SAD-a u Buzinu. Iako se još ne zna ime budućeg pravnog savjetnika, oglas koji je objavljen na stranicama američkog ministarstva pravosuđa istekao je 13. prosinca, a novi pravni savjetnik u Zagreb će doći u travnju iduće godine, i to na mandat od 14 mjeseci – s time da je već sada vrlo izvjesno da će taj mandat biti produljen, što se vidi i iz samog teksta natječaja.

Iako se možda na prvi pogled čini da se ovdje radi o jednom u nizu poslova u diplomaciji, iz samog teksta oglasa, ali i iz reakcija nekih medija i političara u regiji, jasno je da SAD s uvođenjem funkcije pravnog savjetnika za Zapadni Balkan šalje jasnu poruku političarima u regiji, ali i onima izvan nje, da nisu zaboravili na tu regiju te da su izuzetno zabrinuti za stanje u pravosuđu i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u državama Zapadnog Balkana. Isto tako, tim se potezom šalje i poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da SAD neće o stajati sa strane i gledati kako Putin jača svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu preko Srbije i Republike Srpske, pa zato ne treba čuditi da je ta odluka najviše odjeka imala baš u srpskim medijima sklonim Aleksandru Vučiću.

Američki predsjednik Joe Biden šalje pravnog savjetnika u Zagreb s rokom od 14 mjeseci, ali već sada je jasno da će taj mandat biti i duži te da će biti produžen nakon isteka tog roka. FOTO: KEVIN LAMARQUE/REUTERS/PIXSELL

S druge strane, u Hrvatskoj je ta vijest ostala neprimijećena, kako u medijima tako i među političarima, iako već sama činjenica da će jedan važan savjetnik američke vlade svoj posao obavljati iz Zagreba zaslužuje pozornost, a pogotovo jer je riječ o čovjeku koji će direktno nadgledati korupcijske postupke, kao i one vezane uz organizirani kriminal. Vrlo je vjerojatno da će budućem pravnom savjetniku fokus rada biti na državama poput Srbije ili Bosne i Hercegovine, ali sigurno je i da administracija američkog predsjednika Joea Bidena samom odlukom da će pravni savjetnik raditi iz Zagreba šalje jasnu poruku i vladi Andreja Plenkovića da nije zadovoljna načinom na koji se Hrvatska u ovom trenutku obračunava s korupcijom i organiziranim kriminalom. Zanimljiv je i tajming raspisivanja natječaja, u trenucima kada se hrvatsko Državno odvjetništvo našlo središtu pozornosti zbog zataškavanja afere bivše ministrice Gabrijele Žalac.

Taj je slučaj razotkrio sve slabosti domaćeg pravosudnog sustava, a DORH je uključivanjem europskih istražitelja primio veliki udarac te je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek samo zahvaljujući premijeru Andreju Plenkoviću i dalje ostala na svojoj funkciji. No Plenković je takvim potezima skrenuo na sebe pozornost međunarodne političke javnosti pa će u budućnosti, osim o europskim istražiteljima koji naveliko istražuju razne slučajeve pronevjere u koje su uključeni i neki drugi bivši Plenkovićevi ministri, sada morati voditi brigu i o američkom pravnom savjetniku – koji u slučaju da DORH nastavi s ovako “uspješnim” istragama korupcijskih afera, sigurno neće u Washington slati pozitivna izvješća o borbi protiv korupcije u Hrvatskoj.

Da Bidenova administracija misli itekako ozbiljno kada je u pitanju nova funkcija pravnog savjetnika, vidi se i iz teksta oglasa koji je objavljen na stranicama američkog ministarstva pravosuđa. Savjetnik će, kako preciziraju, djelovati iz Zagreba, a pomoć će biti fokusirana većinom na prevare u javnim nabavama, korupciju, pranje novca, organizirani kriminal, rodno zasnovano nasilje i trgovinu ljudima. U nastavku se navodi:

“Stalni pravni savjetnik predstavljat će Ministarstvo pravosuđa i OPDAT u provođenju aktivnosti tehničke pomoći financiranih od Ureda State Departmenta za međunarodne narkotike i poslove provođenja zakona kako bi se povećali kapaciteti za istragu, kazneno gonjenje i suđenje u slučajevima koji uključuju korupciju i organizirani kriminal širom Zapadnog Balkana. Konkretno, uključujući Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Ovo je regionalni program.”

Odluka o imenovanju pravnog savjetnika za Zapadni Balkan samo je nastavak Bidenove politike otkako je za posebnog izaslanika State Departmenta za Zapadni Balkan postavljen Gabriel Escobar. FOTO: REUTERS/Stringer/PIXSELL

U oglasu se konkretno i pojašnjava kako bi ta pomoć trebala izgledati:

“Ovo će uključivati tehničku pomoć, mentorstvo i savjete o istrazi, kaznenom gonjenju i odlučivanju u slučajevima. Također će uključivati analizu i savjete o postojećim ili zakonima na čekanju. Stalni pravni savjetnik će koordinirati i blisko surađivati s drugim savjetnicima dodijeljenim različitim balkanskim zemljama. Pored toga, stalni pravni savjetnik blisko će surađivati i s osobljem veleposlanstava SAD-a u različitim balkanskim zemljama.”

Američko ministarstvo pravosuđa pojašnjava i da je misija Ureda za razvoj, pomoć i obuku tužiteljstava u inozemstvu (OPDAT) razvijanje i administriranje tehničke i razvojne pomoći dizajnirane da unaprijedi sposobnosti institucija pravosudnog sustava i njegova osoblja za provođenje zakona. Ta pomoć se daje kako bi se tim institucijama i njihovu osoblju omogućilo da se efikasnije bore protiv terorizma, transnacionalnog organiziranog kriminala, korupcije, financijskog kriminala i drugih vrsta zločina.

Odluka da se u Zagreb pošalje čovjek zadužen za nadziranje borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, samo je jedna u nizu odluka Bidenove administracije kojom se pokušava ublažiti šteta nastala u četiri godine mandata Donalda Trumpa, kada ta regija nije bila u središtu zanimanja američke politike što je omogućilo širenje ruskog, turskog, ali i kineskog utjecaja na Zapadni Balkan. Zbog sve neizvjesnije situacije u Ukrajini, gdje napetosti između Rusije i zapadnih zemalja koje stoje iza Ukrajine rastu iz dana u dan, SAD će pokušati napraviti sve kako bi zaustavio daljnje širenje ruskog utjecaja u državama koje graniče s državama članicama NATO-a. Potencijalni širi sukob u Ukrajini mogao bi rat dovesti na same granice NATO-a, a to Amerikanci na svaki mogući način žele izbjeći. Jedan je od načina da se to izbjegne i slabljenje utjecaja Vladimira Putina na Balkanu, pa se i iza toga kriju glavni razlozi postavljanja pravnog savjetnika u američko veleposlanstvo u Zagrebu.

Naravno, ta odluka nije najbolje prihvaćena u Srbiji, pa su joj naslovnice medija bliskih Aleksandru Vučiću proteklog tjedna posvetile dosta prostora. Najdalje su očekivano otišli tabloidi poput Informera i Telegrafa. Informer tako piše o “Bidenovom jezivom scenariju” i “paklenom planu Amera” koji žele preko pravosuđa preoteti vlast u Srbiji, te se zaključuje da SAD šalje specijalnog pravnog savjetnika za Zapadni Balkan koji će nadgledati i pružati pomoć u provođenju zakona. Srpski Telegraf, pak, piše o “žestokoj američkoj ofenzivi” i Bidenovoj želji da preko svog novog šerifa “hapsi neposlušne političare na Balkanu”.

Iz tih primjera jasno je da u Srbiji nisu oduševljeni tom Bidenovom odlukom, koja je samo nastavak američke politike prema Zapadnom Balkanu otkako je za posebnog izaslanika State Departmenta za Zapadni Balkan postavljen Gabriel Escobar. On je i sam prije nešto više od mjesec dana izjavio da će SAD „agresivno koristiti sankcije za slučajeve korupcije”. Escobar je u razgovoru za Glas Amerike rekao i da takva politika nikoga ne bi trebala iznenaditi, jer je Joe Biden već ranije najavio novi set alata za sankcije, posebno protiv korupcije.

Escobar je nedavno imenovan na poziciju u State Departmentu i kao posebni izaslanik za Zapadni Balkan naslijedio je Matthewa Palmera koji je u novome sastavu imenovan posebnim predstavnikom za izborne reforme u Bosni i Hercegovini. Upitan o utjecaju Rusije i Kine, američki diplomat rekao je kako Kina nastoji zemlje na području Zapadnog Balkana učiniti ovisnima, dok Rusija, pak, miješajući se u unutarnja pitanja zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore, destabilizira i udaljava te zemlje “od puta europskih integracija i multietničkog pomirenja”.

Dolazak specijalnog pravnog savjetnika za Zapadni Balkan nije s oduševljenjem prihvaćen u Srbiji jer je to shvaćeno kao direktni udar na režim Aleksandra Vučića. FOTO: Milos Tesic/PIXSELL

Očito je da situacija s Rusijom, ali i Kinom, zabrinjava američkog predsjednika, koji je u posljednjih nekoliko mjeseci napravio niz imenovanja kojima je na područje Zapadnog Balkana vratio neke iskusne diplomate od kojih očekuje da smire situaciju u Bosni i Hercegovini, približe Srbiju Europskoj uniji te da pokušaju utjecati na nekoliko zastupnika u crnogorskoj skupštini kako bi došlo do promjene vlasti u toj državi. Zato je Biden odlučio poslati Christophera Hilla za veleposlanika u Beogradu, bez sumnje ključnu adresu za stabilnost ili nestabilnost regije.

Beograd ima utjecaj u svim susjednim državama, od BiH i Kosova do Crne Gore, i samo naivni političari mogu vjerovati da Beograd nema ništa s događajima u tim državama. Hill ima golemo iskustvo s Balkana, ali i šire. Bio je posebni izaslanik za Kosovo tijekom rata, a potom veleposlanik u Skoplju te Iraku. Jedan je od ključnih američkih diplomata koji su uz Richarda Holbrookea postavljali okvire i za Daytonski mirovni sporazum u BiH i za sporazum o Kosovu u Rambouilletu – koji je Beograd odbio, nakon čega je uslijedila NATO-ova intervencija. Osim situacije u regiji, Hill osobno poznaje mnoge političare, a govori lokalne jezike i makedonski.

U Sarajevu je novim veleposlanikom imenovan Michael Murphy. Već je bio u prijestolnici Bosne i Hercegovine prije više godina kao posebni savjetnik u Veleposlanstvu, a potom je bio i u američkom veleposlanstvu na Kosovu kao vršitelj dužnosti veleposlanika. Specijalnost su mu NATO i strukture sigurnosti u Europi, posebno na Balkanu.

Ako se uzme u obzir da su i predsjednik Biden i državni tajnik Antony Blinken izuzetno dobri poznavatelji regije, može se zaključiti da Washington doista sada ima ekipu za rješavanje velikih problema na Balkanu koja će biti kompletirana kada se zaključi proces imenovanja novog pravnog savjetnika u Zagrebu. Za Hrvatsku je ključno pitanje koju će ulogu ona imati u cijelom tom procesu, odnosno, hoće li biti jedan od glavnih američkih partnera u cijeloj priči ili će zbog sve većeg broja korupcijskih afera biti dio problema koji Bidenova administracija pokušava riješiti.

Jedan od razloga dolaska pravnog savjetnika je i situacija u BiH, odnosno sve glasnije pozivanje Milorada Dodika na samostalnost Republike Srpske. FOTO: Armin Durgut/PIXSELL