Nema predaha u borbama i bombardiranjima na sjeveru Sirije u petak, na dan kada bi na snagu trebalo stupiti primirje koje tjedan dana najavljuju i SAD i Rusija, piše AFP.

I dok rat u Siriji ulazi u svoju šestu godinu, nada u postizanje mira manja je nego ikada, kako to priznaje i izaslanik UN-a Staffan de Mistura. Prema njegovim riječima, 25. veljače kao datum za nastavak pregovora u Ženevi između režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i oporbe nije realističan.

Na terenu, kurdske snage napreduju na sjeveru zemlje, prema sunitskim džihadistima Islamske države (IS) u pokrajini Hasake, profitirajući od zračne potpore međunarodne koalicije predvođene SAD-om.

Istovremeno, Turska je proširila područje bombardiranja u pokrajini Alep koje je pod kontrolom snaga sirijskih Kurda, a koje vlada optužuje za najnoviji teroristički napad u srijedu u Ankari.

“Radi se o najžešćem bombardiranju od početka turskog vojnog pohoda na Kurde u tom području 13.  veljače”, priopćio je Sirijski opservatorij za ljudska prava.

Glavnu kurdsku miliciju, Postrojbe narodne zaštite (YPG) i njezino političko krilo – Kurdsku stranku demokratskog jedinstva (PYD) – koji kontroliraju tri četvrtine sirijsko-turske granice, Ankara proziva kao “terorističke skupine” zbog bliskosti sa zabranjenom Radničkom strankom Kurdistana (PKK). Washington ih, međutim, podupire jer se bore protiv Islamske države.

U pokrajini Hasake, Sirijske demokratske snage (FDS), savez u kojem prevlast ima YPG, zauzele su više mjesta i napreduju prema gradu Šadadi, uporištu IS-a. Kako javlja Opservatorij, FDS se nalazi na samo pet kilometara od tog grada.

U svom napredovanju, kurdske snage uspjele su presjeći dva glavna pravca opskrbe IS-a, jedan koji povezuje Šadadi s Mosulom u Iraku i jedan koji vodi do Rake, glavnog uporišta džihadista u Siriji. Kurdi su također ovladali i naftnim poljem Kbibe, sjeveroistočno od Šadadija.

U skladu s pozivom od 12. veljače Međunarodne skupine za potporu Siriji koja okuplja 17 zemalja, među kojima i SAD i Rusiju, oružje bi u petak trebalo utihnuti, a “prekid neprijateljstava” stupiti na snagu. Što se tiče pregovora između režima i oporbe, odgođenih 3. veljače, oni su trenutno mrtvi.

“Realno gledajući, ne mogu sazvati nove pregovore u Ženevi 25. veljače, ali imamo to namjeru ubrzo učiniti”, kazao je de Mistura za švedski list Svenska Dagbladet.

“Treba nam 10 dana da se pripremimo i uputimo pozive. Pregovori se mogu okruniti uspjehom ako se nastavi dostava humanitarne pomoći i ako dođe do prekida vatre”, dodao je.

Rusija je pak, iako saveznica Asada, izrazila nezadovoljstvo njegovim prijedlozima vezanim uz želju da ponovo zauzme cijelu Siriju.

“Rusija se ozbiljno angažirala u toj krizi, politički, diplomatski i sada vojno. Stoga bismo voljeli da Bašar al-Asad vodi o tome računa”, kazao je ruski veleposlanik u UN-u Vitalij Čurkin za Kommersant. U jednoj od rijetkih kritika sirijskog režima pojasnio je da izjave sirijskog predsjednika “nisu u skladu s diplomatskim naporima Rusije” koji za cilj imaju prekid neprijateljstava i uspostavu primirja.

Također je ocijenio da je prerano za moguću uspostavu zone zabrane letenja iznad Sirije, na čemu inzistiraju Njemačka i Turska.

Glede Turske, NATO je, kako tvrdi njemački Spiegel, upozorio Ankaru da ne izaziva Rusiju te da Savez neće dopustiti da ga se uvuče u “vojnu eskalaciju s Rusijom” zbog napetosti između dviju zemalja.