Pregovori održani u srijedu u Berlinu između Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske radi poticanja mirovnog procesa u Ukrajini završili su bez bitnog napretka, posebice na teškom pitanju izbora na istoku zemlje.

“Danas je malo postignuto”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier nakon trosatnog sastanka s francuskim, ukrajinskim i ruskim kolegama. Dan ranije je kritizirao “brzinu puža” kojom se kreće mirovni process.

“Razgovori o političkom procesu rješenja sukoba su bili teški i bez napretka”, priznao je Steinmeier iako je bio zadovoljan što Moskva i Kijev bolje surađuju na održavanju primirja.

On je rekao da je ipak zabilježen napredak u području sigurnosti, posebice u pogledu razmjene informacija duž crte kontakta i novih savjetovanja između OESS-a i vojnih stručnjaka.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin je na Moskvu prebacio odgovornost za zastoj u pregovorima i izrazio žaljenje zbog ruske nedostatne želje za napredovanjem.

“Rekao sam ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovui da smo kadri sami napisati ukrajinski izborni zakon i da nam ne trebaju savjeti”, rekao je.

Ruski ministar vanjskih poslova je ocijenio da pregovori nisu napredovali jer nije bilo izravnog dijaloga između Kijeva i separatista.

“Nismo mogli napredovati jer se ti problemi moraju riješiti u sklopu izravnog dijaloga između Kijeva, Donecka i Luhanska”, rekao je on, prenosi agencija Interfax.

Prije sastanka Steinmeier se nadao napretku u vezi lokalnih izbora na ukrajinskom istoku, za koje je potreban novi izborni zakon izglasan u Kijevu dok Ukrajina inzistira na stabilizaciji sigurnosne situacije prije organiziranja izbora.

Ukrajina strahuje da se Moskva služi izborima kako bi destabilizirala istok i želi jamstva da će izbori biti slobodni i bez nasilja. “Trebaju nam pravi izbori, ne nova farsa”, rekao je Klimkin prije odlaska iz Kijeva.

U Ukrajini dvije godine traje sukob između ukrajinske vojske i separastističkih proruskih pobunjenika. Kijev i Zapadnjaci drže da te separatiste Rusija vojno podržava, što Moskva niječe.

U sukobu je poginulo oko 9300 osoba i više od 1,5 milijun je raseljeno od travnja 2014.