Beton je treći najveći emiter stakleničkih plinova, budućnost je “zeleni cement”

Autor:

17.08.2020., Rijeka - Rekonstrukcija Kresimirove ulice. Asfaltiranje prometnice i polaganje betona na dio prometnice na krizanju sa ulicom Nikole Tesle.
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Goran Kovacic, Pixsell

Beton je treći najveći odašiljač stakleničkih plinova u svijetu, nakon Kine i Sjedinjenih Država. Zašto je taj materijal, ključan za građevinske radove, toliko štetan za planet?

Cement je najkorišteniji materijal u svijetu jer ga se svake sekunde za proizvodnju betona u prosjeku koristi 150 tona, a u svijetu ga se godišnje izlije oko 14 milijarda kubnih metara.

Samo proizvodnja cementa čini sedam posto globalne emisije ugljikova dioksida, triput više nego što, primjerice, proizvede zračni promet.

“To je više od cjelokupnih emisija Europske unije ili Indije, tek nešto manje od Kine i SAD-a “, kazala je Valerie Masson-Delmotte, članica UN-ova Međuvladina panela za klimatske promjene.

S obzirom na širenje urbanizacije u Africi i Aziji, može se očekivati da će korištenje tog elementarnog građevinskog materijala samo rasti.

Cement je građevinski materijal koji vezuje drobljeni kamen u betonu. Primarno se dobiva pečenjem lapora i vapnenca u fini prah. Kad se zagrijava, u pećima se proizvodi CO2. Paralelno s proizvodnjom tone cementa, proizvede se otprilike i tona ugljikova dioksida.

Kako smanjiti emisiju? 

Industrija proizvodnje betona želi biti ugljično neutralna do 2050. godine, a do 2030. smanjiti postojeću emisiju za trećinu. To bi do konca desetljeća planet poštedjelo pet milijarda tona ugljikova dioksida.

Predlažu se promjene poput recikliranja starog betona i zamjena ugljikovodika u pećima biogorivom.

Velika postrojenja kaskaju, ali na drugoj strani nekoliko start-upova osmislilo je nove načine za smanjenje emisije.

Američka tvrtka Solidia planira ‘uhvatiti’ ispušteni CO2 i koristiti ga za sušenje smjese betona čime bi se smanjila upotreba vode potrebne u proizvodnji.

Kanadski CarbonCure istražuje kako ubrizgati ukapljeni CO2 u beton i pohraniti ga ondje.

I možda najvažnije – u industriji se istražuje kako razviti ‘zeleni’ cement, sačinjen od recikliranih materijala. U Britaniji se na taj način već proizvodi 26 posto cementa, a u Francuskoj se, već od iduće godine počinju primjenjivati nova pravila o ograničenjima upotrebe ugljika u gradnji.

Je li zeleni cement budućnost? 

Kako sada stvari stoje, većinu zelenog cementa proizvode novi proizvođači, a oni tradicionalni kažu da će im trebati vremena da moderniziraju svoju postojeću mašineriju.

Jedan takav start up, Hoffman Green Cement, proizvodi cement u Francuskoj od industrijskog otpadnog mulja i letećeg pepela, nusprodukta izgaranja ugljena.

I premda je po četvornom metru skuplji 25 eura, potražnja je visoka, kaže osnivač tvrtke Julien Blanchard.

“Industrija cementa planira eliminirati svoje emisije do 2050.”, kazao je AFP-u. “S našim naprednim rješenjima, možemo početi odmah”.

Ulozi su visoki: UN procjenjuje da tri četvrtine svjetske infrastrukture do 2050. tek treba izgraditi.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.