BEROŠ PRED ODLUKOM: ‘Rebro’ i Jordanovac žele uzeti KB Dubravi post-covid pacijente

U tijeku je rat trojice ravnatelja zagrebačkih bolnica oko toga koja će od njih postati post-covid centar. Iako ravnatelj KB Dubrave, bolnice koja je preuzela najteži dio posla u pandemiji covida-19, ima najveću podršku, Ante Ćorušić i Miroslav Samaržija pokušavaju to minirati

Osim borbe s koronavirusom, tri zagrebačke bolnice vode bitku oko toga koja će od njih postati službeni „post-covid centar“. Nacional je iz visokih liječničkih izvora doznao da iako postoji politička volja i podrška Ministarstva zdravstva da status post-covid centra dobije Klinička bolnica Dubrava, koju vodi Ivica Lukšić, za taj su status zainteresirani i ravnatelji KBC-a Zagreb Ante Ćorušić i ravnatelj Plućne bolnice Jordanovac Miroslav Samaržija. Iako nitko to javno ne želi potvrditi, iz upućenih liječničkih krugova tvrde da između trojice ravnatelja trenutno traje pravi dramatični rat – a posebno je to izraženo u slučaju Ivice Lukšića i Ante Ćorušića. Nacionalov izvor tvrdi:

“Iako Lukšić ima političku podršku i iako njih dvojica pripadaju istoj političkoj opciji to jest HDZ-u, Ćorušić ne odustaje od ideje da Rebro umjesto KB Dubrave postane post-covid centar. To je naprosto nevjerojatno i nečuveno jer se zna da je KB Dubrava odradila najteži posao s covid-pacijentima, a kad prođe najteža bitka, lovorike bi željeli uzeti oni koji za vrijeme cijele epidemije nisu nijednom obukli skafander, nisu radili s covid-pacijentima i nemaju pojma kako to izgleda.”

 

‘Kad prođe najteža bitka lovorike bi željeli uzeti oni koji tijekom cijele epidemije nisu nijednom obukli skafander, nisu radili s covid-pacijentima i nemaju pojma kako to izgleda’, kaže liječnik

 

I drugi sugovornici Nacionala potvrdili su da je bilo više slučajeva nekorektnog ponašanja pojedinih liječnika koji su, kad su trebali biti raspoređeni na rad na covid-odjel u KB Dubravi, uzimali bolovanja kako bi to izbjegli.

“Jedna liječnica koja je upravo tako izbjegla zapravo pomoći pacijentima, za nagradu je još dobila da vodi post-covid odjel na Jordanovcu”, kaže Nacionalov izvor.

Otvaranje post-covid centra nametnulo se kao potreba jer je sve veći broj pacijenata koji su uspjeli preboljeti covid-19, nakon toga počeo razvijati različite zdravstvene tegobe. Na ozbiljnost situacije upozorio je nedavno na N1 televiziji ugledni pulmolog Saša Srića:

“Post-covid sindrom postaje sve veći izazov. Sad počinjemo raditi na pacijentima koji su preboljeli covid i sad se javljaju s drugim problemima, dugotrajnim kašljem, radiološkim promjenama na plućima, dugotrajnim umorom ili problemima s koncentracijom. Dio pacijenata dobije i plućnu fibrozu, odnosno razvijanje ožiljkastog tkiva, koje za posljedicu može imati i transplantaciju pluća u nekim slučajevima.”

Akademik Miroslav Samaržija, ravnatelj plućne bolnice Jordanovac, već je oformio post-covid jedinicu, a radi i smjernice za liječenje nakon korone. PHOTO: Marko Prpic/PIXSELL

 

Srića je upozorio i na to da se dio pacijenata koji su preboljeli teži oblik upale pluća, može nakon nekog dugog vremena vratiti u normalu, ali ima i ljudi koji su preboljeli najteže oblike bolesti i razvili trajnije probleme s plućima koje se mora dugo liječiti.

Ministarstvo zdravstva potvrdilo je da razvijanje simptoma nakon izlječenja covida-19 postaje sve veći problem:

“Hrvatski liječnici su vrlo brzo detektirali određena patološka stanja nastala kao posljedica preboljele akutne faze bolesti covid-19, među kojima su i kompleksna patološka stanja koja zahtijevaju intenzivnu kontinuiranu zdravstvenu skrb pacijenata. Pacijenti koji se nisu potpuno oporavili nakon akutne faze bolesti, nastavili su liječenje u specijalističkim bolničkim ambulantama, dnevnim bolnicama i bolničkim odjelima, najviše u bolnicama koje su liječile značajan broj oboljelih od covida-19.”

Ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić, prema navodima liječničkih izvora, želi da ta bolnica postane glavni post-covid centar, a on je također utjecajan u HDZ-u. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Na pitanje hoće li biti formiran jedan veliki post-covid centar na razini Zagreba i hoće li ulogu tog centra preuzeti KB Dubrava, a s obzirom na to da je KB Dubrava i sada glavni centar za liječenje covida-19, odgovorili su:

“Klinička bolnica Dubrava, najveća ustanova za zbrinjavanje covid-19 pacijenata u RH, organizirala je rad post-covid dnevne bolnice već u studenome 2020. Najveći broj liječenih pacijenata ranije je hospitaliziran u KBD-u, ali je rastući broj onih koji su upućeni iz obiteljske medicine i drugih zdravstvenih ustanova. Pacijentima su u okviru dnevne bolnice dostupni liječnici specijalisti pulmologije, kardiologije, nefrologije, kliničke imunologije, hematologije i neurologije, ovisno o kliničkoj slici.”

Ipak, iz odgovora Ministarstva može se naslutiti da ministar Vili Beroš još nije donio odluku o tome da će KB Dubrava biti glavni post-covid centar te da i druge bolnice sudjeluju u liječenju post-covid komplikacija kod pacijenata.

 

Iako Lukšić ima političku podršku i iako njih dvojica pripadaju istoj političkoj opciji, to jest HDZ-u, Ćorušić ne odustaje od ideje da Rebro umjesto KB Dubrave postane post-covid centar

 

“Kako je manji broj pacijenata razvio teška kompleksna patološka stanja dišnog sustava, ministar je 17. prosinca 2020. godine donio Odluku o posebnoj sigurnosnoj mjeri određivanja Klinike za plućne bolesti Jordanovac, Kliničkog bolničkog centra Zagreb za zbrinjavanje pacijenata s teškim kompleksnim patološkim stanjem kao posljedicom preboljele bolesti covid-19. U klinici se zbrinjavaju pacijenti iz cijele Hrvatske te ista predstavlja nacionalni centar za liječenje i plućnu rehabilitaciju specifične grupe pacijenata”, odgovorili su iz Ministarstva zdravstva. Oni također ističu da se pacijenti s post-covid sindromom danas izvan Zagreba liječe i u drugim kliničkim ustanovama i općim bolnicama poput KBC-a Rijeka, KBC-a Split, KBC-a Osijek i OB-a Varaždin. Ministarstvo zdravstva osnovalo je i Stručno povjerenstvo za liječenje pacijenata s patološkim stanjima kao posljedicom preboljele bolesti covid-19 i to će povjerenstvo biti zaduženo za izradu smjernica za liječenje, zbrinjavanje i prevenciju svih posljedica infekcije covid-19, ali i davanje prijedloga za organizaciju mreže stacionarnih i izvanbolničkih kapaciteta za post-covid, s naglaskom na respiracijsku rehabilitaciju te psihološku i psihijatrijsku potporu oboljelih, kao i razvijanje međunarodnog povezivanja i harmoniziranja aktivnosti na području post-covid zbrinjavanja.

Nacional je o tome zalažu li se oni za to da njihove bolnice, a ne KB Dubrava, postanu post-covid centri, poslao upite ravnatelju KBC-a Zagreb Anti Ćorušiću i ravnatelju Plućne bolnice Jordanovac Miroslavu Samaržiji, ali oni do zaključenja broja nisu poslali svoje odgovore.


‘Post-covid pacijenti trebaju se liječiti kod onih koji su ih liječili u akutnoj fazi’

‘Od početka epidemije KB Dubrava ima punu podršku Ministarstva zdravstva i ministra Beroša’, tvrdi profesor Ivica Lukšić i ističe da se u toj bolnici liječilo više od 4000 covid-bolesnika. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Ravnatelj KB Dubrave Ivica Lukšić tvrdi da je upravo ta bolnica stručno i tehnološki kapacitirana za nastavak liječenja bolesnika koji su razvili komplikacije od korone

NACIONAL: Imate li političku podršku da KB Dubrava postane post-covid centar – odnosno referentni centar za liječenje pacijenata s izraženijim post-covid simptomima?

Od početka epidemije KB Dubrava ima punu podršku Ministarstva zdravstva i ministra Beroša. Sve što je učinjeno napravljeno je pod kapom Ministarstva. Sigurni smo da će se Ministarstvo jednako tako nastaviti brinuti o dobrobiti naših bolesnika i u post-covid vremenu. To je logičan slijed s obzirom na više od 4000 liječenih covid-bolesnika u Dubravi. Da se ti bolesnici nastave kontrolirati i liječiti zbog komplikacija kod svojih liječnika koji su ih liječili i u akutnoj fazi bolesti. Do sada je u Dubravi operirano više od 500 bolesnika s covidom-19, otpušteno iz bolnice više od 2600 bolesnika. Nažalost, preminulo je 1386 bolesnika. KB Dubrava je podnijela najveći teret u akutnoj fazi epidemije bolesti covid-19 u svakom pogledu. Što se tiče post-covid pacijenata, prema onome što dosad znamo radi se o multisistemskim komplikacijama i problemima koji zahtijevaju ne samo pulmološko nego i multidisciplinarno liječenje.

Zbog oštećenja vaskularnog sustava vidimo kasne komplikacije na mnogim organima. Mnogi bolesnici se vraćaju s izraženim kardiološkim, neurološkim, mišićno-skeletnim i drugim smetnjama koje zahvaćaju razne organske sustave i značajno ovise u komorbiditetu bolesnika s kojim je ušao u covid-19 infekciju. KB Dubrava je kapacitirana stručno i tehnološki nastaviti liječiti takve bolesnike. Smatramo da je i s medicinske strane opravdano i logično da se pacijenti nastave liječiti kod istih liječnika, jer samo se tako može stvarno evaluirati kliničko stanje bolesnika, ali i ostvariti stručni i znanstveni napredak. S ponosom mogu istaknuti da se u našoj bolnici već provodi nekoliko domaćih i međunarodnih istraživanja, a neki od rezultata nedavno su objavljeni u prestižnim znanstvenim časopisima, što hrvatsku medicinu i u ovom segmentu čini međunarodno prepoznatljivom.

 

‘Kod post-covid pacijenata radi se o multisistemskim komplikacijama i problemima koji ne zahtijevaju samo pulmološko nego i multidisciplinarno liječenje’, kaže dr. Lukšić

 

NACIONAL: Možete li komentirati u tom kontekstu nastojanja nekih drugih bolnica da preuzmu taj status post-covid centara?

Ne bih rekao da te bolnice pokušavaju preuzeti KB Dubravi taj status. Imali smo i imamo dobru suradnju s mnogim kolegama iz drugih kliničkih bolnica, a nemali je broj kolega koji su s nama liječili covid-bolesnike u našoj bolnici i na tome svima najtoplije zahvaljujemo. Ta stručna, profesionalna, ali i kolegijalna sinergija koja se dogodila u KB Dubravi, siguran sam da je izuzetno vrijedno iskustvo za sve nas jer pojedini kolege su se bolje upoznale, izmijenile su svoja stručna znanja, svi smo naučili puno toga novoga i duboko vjerujem da je to odličan temelj za nastavak suradnje na svim razinama. Osim toga, stvorile su se i nove ljudske, emocionalne poveznice među profesionalcima koji su zajedno, u vrlo složenim okolnostima, liječili svoje bolesnike od za sve nas nove, nepoznate bolesti covid-19. Za sve nas, to iskustvo je izuzetno važno. Mi nismo bili sami. I sada su se kolege vratile u svoje matične ustanove i vjerujem da žele nastaviti voditi brigu o svojim bolesnicima, što je posve logično i opravdano. Zato je i važan nastavak stručne suradnje među svima nama. S ovom bolesti moramo naučiti živjeti i prilagoditi organizaciju svog zdravstvenog sustava stavljajući u središte jedino i isključivo dobrobit bolesnika.

NACIONAL: Na temelju čega se ti drugi ravnatelji (Jordanovac i Rebro) bore za status post-covid centra i imaju li oni nečiju podršku? Možda neke struje unutar HDZ-a ili Vlade?

Vidim podršku Ministarstva zdravstva i Vlade RH da nastavimo suradnju na svim razinama. Puno toga je dobrog napravljeno i imamo vrijedna iskustva. Uostalom, Ministarstvo zdravstva je osnovalo Povjerenstvo, zajedničko stručno tijelo koje se bavi problematikom kompleksnosti liječenja post-covid bolesnika. U tom povjerenstvu participiraju i kolege iz Dubrave. Puno je toga što još trebamo naučiti i prilagoditi u sustavu liječenja post-covid bolesnika.

Uvjeren sam da će Ministarstvo znati prepoznati i predložiti najbolja rješenja za sve nas, a ponajprije za post-covid bolesnike. Bit će to izazovan proces jer obuhvaća multidisciplinarno područje i zahtijeva dodatan angažman sustava.

Komentiraj