Bernardićevi ljudi iz sjene spremaju novi program SDP-a za pobjedu na parlamentarnim izborima

Nacional otkriva tko su ljudi kojima je šef SDPa povjerio izradu novog programa stranke i kako bi trebao izgledati njegov prvi nacrt koji će po riječima Branka Grčića biti spreman već za dva tjedna

SDP se ozbiljno sprema za iduće parlamentarne izbore i već je prije dvadesetak dana krenuo s izradom programa ove stranke s kojim bi Davor Bernardić izašao pred birače te bi za otprilike dva tjedna trebala biti gotovi prvi „draftovi“ programa iz raznih područja koje pripremaju stranački Savjeti. Predsjednik SDP-a stvaranje novog programa SDP-a povjerio je javnosti relativno nepoznatim osobama koje do sada nisu bile previše prisutne na hrvatskoj političkoj sceni. Za novi program SDP-a odgovorni su predsjednici stranačkih Savjeta čiju koordinaciju vodi bivši ministar u vladi Zorana Milanovića Branko Grčić. On je Nacionalu potvrdio da je izrada programa SDP-a u tijeku i da u stranci jednostavno žele biti spremni za slučaj da izbori budu raspisani ranije nego što se to trenutno očekuje. Grčić je otkrio i koje će to biti ključne točke toga programa i na što će posebno u SDP-u biti fokusirani:

„Neke stvari su vrlo uznapredovale. Savjeti za zdravstvo i poljoprivredu su već predstavili svoje politike javnosti, a dosta toga je napravio i profesor Josip Tica na području gospodarstva, što će naravno biti jedan od ključnih dijelova našeg programa. Dosta toga se već zna oko programa obrazovanja i oko pozicije SDP-a o budućnosti obrazovanja u Hrvatskoj, a dosta ćemo pažnje posvetiti zaštiti okoliša i ekonomiji baziranoj na toj zelenoj komponenti i očekujem da će kolegica Mirela Holy dati veliki doprinos tom programu.“

Na pitanje očekuje li da će neki od predsjednika Savjeta SDP-a u budućnosti biti i ministri ako Davor Bernardić i SDP osvoje dovoljno glasova za formiranje vlade, Grčić je kazao da o tome još nisu raspravljali unutar stranke, ali i da će neki od ljudi koji vode Savjete SDP-a vrlo vjerojatno biti i budući ministri. Sam Davor Bernardić je, nakon što smo ga u subotu nakon predstavljanja predsjedničke kandidature Zorana Milanovića u zagrebačkoj Tvornici upitali da nam kaže nešto više o ljudima koji mu trebaju pomoći u osvajanju vlasti, samo kazao da ima potpuno povjerenje u njih i da je bolje da oni sami kažu kako će izgledati SDP-ov program za parlamentarne izbore 2020. godine.

Kao što je Branko Grčić i napomenuo, jedna od ključnih osoba u izradi novog programa SDP-a je profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Josip Tica. S njim, ali i s još petoricom predsjednika nekih od ključnih Savjeta SDP-a Nacional je razgovarao kako bi pokušali otkriti kako će izgledati program SDP-a s kojim će Davor Bernardić pokušati postati idući predsjednik hrvatske vlade. Tica je redovni profesor na Ekonomskom fakultetu od 2016. godine, a 2005. je doktorirao na istom fakultetu radom čija je tema bila „Makroekonomska analiza realnog tečaja u tranzicijskim uvjetima hrvatskog gospodarstva“. Predsjednik Savjeta SDP-a za gospodarstvo kaže da trenutna Vlada nije uspjela pokrenuti novi investicijski i razvojni ciklus hrvatskog gospodarstva jer se isključivo fokusirala na deficit i dug, dok istovremeno na ležeran način uživa benefite preraspodjele porasta proračunskih prihoda koji su u biti posljedica vrlo skromnog i ciklički neodrživog ekonomskog rasta. Tica objašnjava da je Vlada Andreja Plenkovića proračunske rashode ove godine povećala za oko 7 milijardi kuna, četvrti put od dolaska na vlast, a investicije su bile na istoj razini od 2009. do 2018. godine. Tica objašnjava i što to točno znači za Hrvatsku i njeno gospodarstvo:

„Ukupno je proračun povećan za preko 20 milijardi kuna od početka mandata, a da se pri tome investicije nisu povećale, niti je realno napravljeno porezno rasterećenje gospodarstva. To je najveća pogreška, ali postoji niz drugih manje štetnih propusta i nečinjenja. Fiskalna politika je opet prociklična, što nas čini izuzetno ranjivim u slučaju recesije. Rasterećenje plaća je prvenstveno bilo usmjereno na one koji imaju najveće plaće, iako se zna da niže dohodovne skupine imaju veću graničnu sklonost potrošnji. U mirovinskom sustavu nije napravljen kvalitetan pomak. U upravljanju javnim poduzećima ciljevi europskog semestra nisu provedeni, što je u direktnoj svezi s problemom manjka investicija. Strategija pametne specijalizacije je doživljena kao birokratski izvještaj, a ne kao ključna razvojna politika EU-a. Istraživanja i razvoj bi trebala biti ključna poluga rasta gospodarstva, a ne suhoparna parola iz EU strategija“.

IAKO U SDP-U JOŠ NISU raspravljali o imenima potencijalnih ministara, Branko Grčić kaže kako će se na tom popisu vrlo vjerojatno naći i neki od predsjednika Savjeta koji trenutno rade na programu SDP-a za izbore

Zbog svega navedenog Tica kaže da bi u situaciji kada neka zemlja toliko brzo zaostaje po plaćama, BDP-u te gubi stanovništvo po tako velikim stopama, ključna politika trebala biti investicijska politika s ciljem ubrzanja ekonomskog rasta i regionalnog razvoja baziranog na održivim i stanovništvu interesantnim radnim mjestima te dodaje da bi svaka politika, od rasterećenja plaća, preko investicijskih politika i olakšica, pa sve do boljeg upravljanja u javnom sektoru trebala biti usmjerena u tom smjeru. Tica kaže da je aktualna vlada poreznim reformama navodno pokušavala rasteretiti gospodarstvo, ali i da pokazatelji pokazuju kako udio poreza u BDP-u i dalje raste. O poreznim reformama vlade SDP-ov ekonomski stručnjak kaže:

„Vlada je prilikom rasterećenja plaća koristila pogrešne instrumente i dominantno rasterećivala plaće skupina iz viših dohodovnih skupina koje imaju manju sklonost potrošnji, nisu socijalno ugroženi i u biti većinom ne rade u realnom izvoznom sektoru, gdje nedostatak radnika stvara najveće probleme u poslovanju. Povrh toga, linearnom je promjenom koeficijenata efekt povećanja plaća usmjerila samo na javni sektor, dok je neznatno rasteretila plaće u privatnom sektoru. Puno veće povećanje neoporezivog dijela dohotka povećalo bi plaće svih radnika u RH, a ne samo djelatnika javnog sektora.“

Upravo bi takva porezna rasterećenja trebala biti u središtu ekonomskog programa SDP-a. Prije svega u SDP-u ciljaju na porezna rasterećenja u smislu povećanja neoporezivog dijela dohotka, smanjenja doprinosa, prireza i poreza na dohodak od nesamostalnog rada jer su, kako kaže Tica, ona srž socijaldemokratske ekonomske politike u zemlji u kojoj je ovako velik teret oporezivanja postavljen na leđa onih koji žive od svoga rada. Porezna politika bi trebala biti usmjerena na povećanje osobnog odbitka, odnosno prvenstveno na rasterećenje plaća u dohodovnim skupinama koje imaju ispodprosječne dohotke, dok bi u SDP-u krenuli i s poticanjem investicija privatnog sektora općenito, ali s posebnim naglaskom na regije koje najviše zaostaju i u kojima je razvidan najveći gubitak stanovništva te na uspostavljanje poreznih uvjeta u turizmu koji će biti usporedivi sa zemljama koje nam konkuriraju u navedenom sektoru. Povrh toga, važan element socijaldemokratske porezne politike trebalo bi biti i inzistiranje na poreznoj pravednosti. Zanimljiv je i stav Josipa Tice o reformama u javnom sektoru, odnosno o mogućem smanjenju broja zaposlenih:

„Otpuštanja i restrikcije ne mogu biti cilj ozbiljne reforme. Cilj reforme javnog sektora trebalo bi biti povećanje efikasnosti u smislu ostvarivanja općih gospodarskih ciljeva većeg investiranja, bržeg rasta, regionalnog razvoja, zaštite okoliša i zaustavljanja iseljavanja itd. Svi podsustavi unutar tog sektora, od sustava napredovanja, preko sustava nagrađivanja trebali bi korespondirati u najvećoj mogućoj mjeri s ciljevima iza kojih postoji konsenzus, odnosno koje je postavila Vlada“.

Na kraju je Tica dodao i da je jedan od ciljeva gospodarskog programa SDP-a radikalno promijeniti poslovno okruženje u smjeru poticanja investicija privatnog sektora koje su nužne za veći ekonomski rast jer samo veći ekonomski rast može u proračunu otvoriti prostor za rasterećenje i povećanje plaća te rasterećenje gospodarstva. U SDP-u zato smatraju da je nužno u kratkom roku ukloniti najveće prepreke investiranju privatnog sektora, postaviti razvojne ciljeve te za njihovo ostvarivanje napraviti provedbeni plan i osigurati financijski okvir.

‘Otpuštanja i restrikcije ne mogu biti cilj ozbiljne reforme. Cilj reforme javnog sektora trebalo bi biti povećanje efikasnosti u smislu ostvarivanja općih gospodarskih ciljeva’, kaže Josip Tica

Ono što je zanimljivo jest da se na gospodarstvo oslanja i dio najvažnijih točaka plana SDP-a za vanjsku politiku. Kako nam je rekao predsjednik Savjeta za vanjsku politiku Joško Klisović, u ovoj stranci smatraju da je jedna od najvećih pogrešaka aktualne vlade ukidanje programa gospodarske diplomacije koju je za vrijeme vlade Zorana Milanovića uspostavio baš Joško Klisović dok je bio pomoćnik Vesne Pusić. Klisović je objasnio zašto ovaj projekt smatra vrlo bitnim za Hrvatsku:

„Našim gospodarstvenicima treba pomoć prilikom izlaska na strana tržišta i gospodarska diplomacija je ta koja bi im to trebala omogućiti. Hrvatska ekonomija ne može napredovati bez izvoza, pogotovo u situaciji kada imamo pojačan uvoz na hrvatsko tržište.“

Osim gospodarske diplomacije, kao drugu najvažniju točku programa SDP-a za vanjsku politiku Klisović navodi poboljšanje odnosa sa susjedima za koje smatra da nikada nisu bili na nižim razinama, što je u svojem govoru u subotu istaknuo i Zoran Milanović. Bolji odnosi sa susjedima sigurno bi pomogli i hrvatskom turizmu. Predsjednik savjeta za turizam je mladi SDP-ov načelnik općine Svetvinčenat u Istri Dalibor Macan. On je tijekom 12 godina vođenja Općine Svetvinčenat stavio naglasak na turistički razvoj, a rezultate njegovog rada dokazuju turistički pokazatelji te brojke dolazaka i noćenja ostvarenih na području Svetvinčenta, razvojem turističkog proizvoda i destinacijskim menadžmentom. Macan kaže da je najveći problem hrvatskog turizma taj što nam se turizam događa i što stalno pričamo o statistici i povećanju broja noćenja i dolazaka, a u isto vrijeme naši ljudi, turistički radnici odlaze iz Hrvatske na bolje plaćene poslove u inozemstvu. O rješenjima koje nudi SDP, Macan Kaže:

„Dio problema se može riješiti kvalitetnim sustavom doživljaja temeljenom na snagama destinacije, kao što su sunce i more, prirodne atrakcije, kulturna baština, eno-gastro ponuda i slično. Hrvatske kao jedne destinacije i regionalnih destinacija kao prirodnih hrvatskih regija. Jasno koncipirana turistička ponuda i nakon toga kvalitetan plan promocije destinacije je ono na temelju čega će posjetitelji izabrati destinaciju koju će posjetiti. Vrlo je važno da turistička destinacija i promocija destinacije temelji svoju ponudu na autentičnim vrijednostima, gdje glavnu ulogu u sadržajima te korist od turizma ima lokalno stanovništvo. Tako se stvara autentičan turistički proizvod koji je dugoročno održiv te tako koncipiran sustav doživljaja postaje glavni motiv dolaska u destinaciju, odnosno Hrvatsku.“

Macan smatra da je Hrvatskoj potreban sustavan rad na umrežavanju svih dionika na turističkom tržištu i objašnjava da to konkretno znači da se kroz turizam konstantno pronalaze dodatne vrijednosti svakog proizvoda. Na konkretnom primjeru to znači da se gastronomija temelji na lokalnim namirnicama s cijelog područja Hrvatske, čime se stvara mogućnost razvoja svih hrvatskih regija na temelju suradnje „turističkih“ regija i onih koje to primarno nisu. Načelnik Svetvinčenta kaže da je konkurentnost hrvatskog turizma jedan od problema s kojim se spremna suočiti buduća SDP-ova vlada:

„To je izazov s kojim ćemo se morati nositi u godinama pred nama. Kvalitetnim upravljanjem, jasno definiranim ciljevima, otvaranjem novih tržišta i boljim destinacijskim menadžmentom možemo itekako biti konkurentni na Mediteranu jer nije normalno da nam turizam ovisi o ratovima u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. Hrvatska ima tradiciju turizma i goste koji se vraćaju u destinaciju kod svojih domaćina, a vjerujte, ti ljudi su najbolji domaćini na Mediteranu i nemojmo ih izgubiti. Ne smatram da je Hrvatska preskupa turistička destinacija i smatram da Hrvatska treba inzistirati na što kvalitetnijoj i raznovrsnijoj ponudi, kako bismo mogli otvarati nova tržišta, ali i ponuditi nove atrakcije gostima koji se vraćaju u Hrvatsku jer su nam oni najbolji ambasadori naše destinacije.“

Za razliku od turizma koji je jedna od rijetkih stvari u Hrvatskoj koja donekle uspješno funkcionira, hrvatsko zdravstvo je jedan od najvećih problema cijelog društva. Novu strategiju hrvatskog zdravstva za SDP priprema Savjet za zdravstvo koji vodi predstojnik Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice Danko Velimir Vrdoljak. Ovaj uspješan liječnik, u slučaju da SDP pobijedi na izborima i uspije formirati novu vladu, ima velike izglede da naslijedi Milana Kujundžića na funkciji ministra zdravstva. Vrdoljak kaže da je najveći problem hrvatskog zdravstva veliki dug koji svakodnevno raste i koji će jednom doći na naplatu. Po njegovim riječima svakog mjeseca hrvatsko zdravstvo stvori novih 20 milijuna eura duga i taj bi trend uskoro mogao dovesti do potpunog kolapsa zdravstvenog sustava, što pokazuje da aktualni ministar, ali i vlada u cjelini, nemaju nikakvo rješenje za trenutnu situaciju. O mogućim rješenjima ovog problema Vrdoljak kaže:

„Kujundžić će možda otići za godinu dana, ali u tih godinu dana će napraviti milijardu i pol kuna duga. To je alarmantna situacija kojoj se relativno malo posvećuje pažnja, a mene je kao običnog građanina, ne kao političara, strah da idemo prema bankrotu i da iduća tri ministra neće moći vratiti dugove. Problem je što ova vlada nema nikakvog plana. Mi nudimo rješenja, sada u ovom trenutku, ne trebamo čekati izbore, ali nema sluha s druge strane.“

‘Najveći problem hrvatskog zdravstva je veliki dug koji svakodnevno raste i koji će jednom doći na naplatu. Svakog mjeseca hrvatsko zdravstvo stvori novih 20 milijuna eura duga’, tvrdi Danko Velimir Vrdoljak

Predsjednik Savjeta SDP-a za zdravstvo kaže i da je jedan od problema i loši rezultati u liječenju pacijenata, gdje je Hrvatska u proteklih nekoliko godina nazadovala s 15 mjesta u Europskoj uniji te je trenutno u toj kategoriji na posljednjem mjestu. Glavne razloge za takvo stanje Vrdoljak ne vidi samo u niskim plaćama liječnika, već i u kadrovskim rješenjima aktualne vlade:

„Mi imamo krizu upravljanja jer su na ključna mjesta postavljeni ljudi koji nemaju adekvatna znanja da riješe ključne probleme u zdravstvu. Upravo će to biti jedna od ključnih stvari koju ćemo promijeniti. Zdravstvom će upravljati stručne osobe koje znaju detektirati ključne probleme i znaju kako ih riješiti.“

Slična situacija kao i u zdravstvu posljednjih je godina i u hrvatskoj poljoprivredi. Usprkos europskim poticajima, sve se manje ljudi bavi poljoprivredom. Predsjednik Savjeta za poljoprivredu je bivši pomoćnik ministra Tihomira Jakovine Dražen Kurečić. U vrijeme mandata prošle SDP-ove vlade Kurečić je u Ministarstvu poljoprivrede bio zadužen za rad Uprave vodnoga gospodarstva, a sada je ključan čovjek u izradi poljoprivrednog programa SDP-a. Kurečić kaže da se ključni problemi u poljoprivredi, nakon pune četiri godine vladavine HDZ-a, odnose ponajprije na izostanak ikakvih mjera za saniranje sada već kronično negativnog stanja u poljoprivrednom sektoru te dodaje:

„Negativni trendovi se nastavljaju iz godine u godinu u gotovo svim sektorima poljoprivredne proizvodnje, uz poneku iznimku koja se nalazi u statističkoj pogrešci, tako imamo situaciju da je poljoprivredna proizvodnja bila manja 2016. od 2015., a 2017. je opet bila niža nego 2016., a paralelno s padom poljoprivredne proizvodnje eksplodirao je uvoz.“

Kurečić kaže da ne postoje jednostavna rješenja kojima bi se riješili svi problemi, ali napominje da SDP već više od dvije godine ima gotov Program za spas poljoprivrede i da smatraju da se većina glavnih ciljeva može postići na duži rok, ali zato uz pet dugoročnih mjera u i programu postoji i 10 žurnih mjera koje bi odmah imale velikog učinka. Kao glavne ciljeve Kurečić je naveo:

„Zadovoljan poljoprivrednik koji dobro živi od svoga rada, trebamo dostići samodostatnost u proizvodnji većine poljoprivrednih proizvoda po konkurentnim cijenama, izgraditi infrastrukturu u ruralnom prostoru kako bi bio naseljen i ugodan za život, podići proizvodnju ekološke poljoprivrede na 20%, donijeti Strategiju razvoja poljoprivrede i Nacionalnu strategiju prirodnih resursa RH. Smatramo da se većina ciljeva može dostići najkasnije do 2030. godine provođenjem sljedećih mjera: smanjiti PDV na repromaterijal sa sadašnjih 13% na 5%, podignuti izravne potpore na 100% odobrene EU-omotnice i podići povlačenje novaca iz EU fondova na 100 % te maksimalno ubrzati rokove isplata potpora poljoprivrednicima.“

Kurečić kaže da su ostale mjere SDP-ova programa organizacijske prirode, a odnose se na ukidanje barem pola od sadašnjih 15 državnih dužnosnika u Ministarstvu poljoprivrede, a to podrazumijeva da će SDP provesti kompletnu reorganizaciju, racionalizaciju i optimizaciju kompletnog Ministarstva poljoprivrede s pratećim javnim službama.

Upravo reorganizaciju javnih službi, odnosno nove arhitekture cijelog sustava kao glavnu zadaću budućeg programa SDP-a naglašava šef Savjeta za digitalizaciju, nove informacijsko-komunikacijske tehnologije i IoT Frane Šesnić. Kao direktor Razvojne agencije Zagreb Šesnić niz godina aktivno sudjeluje u razvoju infrastrukture i poduzetničkog okruženja u Zagrebu, a inicijator je i uspješnog akceleracijskog programa Startup Factory Zagreb, specijaliziranog za Smart city rješenja na području pametnog turizma. Šesnić navodi da nove tehnologije imaju potpuni smisao onda kada se koriste za dobrobit društva te se njihovim primjenama olakšavaju i ubrzavaju postojeći procesi, a pri tome misli na sve javne usluge u relacijama građana i javnog sektora, kao i procese u odnosima gospodarstva i javnog sektora. Šesnić navodi i primjer koji pokazuje kako Hrvatska zaostaje u digitalizaciji društva:

„Mi smo u procesima digitalizacije javnih usluga izgubili kontekst. Ako pogledamo razočaravajući broj korisnika usluge e-građanin onda nam sve može biti jasno. Sustav mora funkcionirati jednostavno i logično za korisnika, dok je u našem slučaju on maksimalno konfuzan i neintuitivan. Svaka baka koja zna koristiti internetski preglednik mora moći koristiti i digitalne usluge e-građanin. Nju ne zanimaju kompleksne razine sigurnosti, ona želi jednostavan i logičan sustav, kao i svi ostali građani. Naravno bez širokopojasnog interneta nije moguć ni razvoj digitalnih usluga. Dok danas Europa i svijet već u domaćinstvima koriste standarde brzine od 100Mb/s, mi u našem glavnom gradu još uvijek imamo realne brzine od 5 Mb/s, a da ne govorim o manje razvijenim područjima.“

‘Buduća SDP-ova vlada trebala bi kompletno i bez kompromisno redizajnirati javnu upravu, a mora i mora osigurati kompletnu podršku razvoju i primjeni novih tehnologija’, kaže Frane Šesnić

Zato kao glavnu zadaću budućeg programa SDP-a Šesnić ističe novu arhitekturu sustava koja može optimalno iskoristiti postojeće podatke adekvatno današnjim potrebama. Šesnić navodi da je to vrlo velik i zahtjevan posao, ali je siguran da Hrvatska ima dovoljno znanja i kapaciteta unutar našeg ICT sektora koji je to spreman realizirati te dodaje:

„To nam mora biti strateški projekt. Bitno je voditi računa u definiranju standarda sučelja svake pojedine komponente sustava kako bi se mogli razmjenjivati podaci na brz i siguran način, a bez da to negativno utječe na korisničko iskustvo. Usko grlo mogu biti i procesi javne nabave koji mogu utjecati na rokove. Potrebno je napraviti i neke preduvjete poput uređenja vlasništva nad nekretninama i zemljištima. Kod nas je tu kaos. Svaki proces koji se pokrene poput prava građenja, reguliranja vlasništva traje toliko dugo da investitor na kraju zažali što je postupak ikad pokrenuo. Paralelno je potrebno izgraditi povjerenje u pravosudni sustav. Veliku bismo stvar napravili kada bismo aktivirali postojeću štednju građana da ulažu u razvojne projekte. S obzirom na to da ne pratimo uređena društva u primjeni modela vrijednosnih lanaca, nama je nužan drastičan iskorak u odnosu na ostale konkurente. Jedan od njih bi bio maksimalno moguća deregulacija za investicije u npr. nove tehnologije. Pri tome mislim na uspostavu atraktivnih mehanizama financiranja koji bi aktivirali privatne investitore da ulažu u razvojne projekte i startupove. Kada bi takvim modelom olakšali investicije siguran sam da bi u Hrvatsku došao značajan kapital te da bi se aktivirao i domaći kapital.“

Za kraj Šesnić navodi i da bi buduća SDP-ova vlada trebala kompletno i bez kompromisno redizajnirati javnu upravu te navodi primjer izdavanja građevinskih dozvola i tvrdi da je cijeli sustav stao otkako je izašao novi zakon kao temelj za e-dozvole, što znači da je implementacija zapela u primjeni i u praksi ne funkcionira, a to je dovelo do velikih financijskih gubitaka. Šesnić zaključuje i da buduća vlada mora osigurati kompletnu podršku razvoju i primjeni novih tehnologija:

„Zadnja nam je šansa da preokrenemo trendove u kojima čvrsto držimo začelja na svim ekonomskim, tehnološkim i na žalost demografskim ljestvicama. Hrvatska ima značajan inovacijski potencijal, treba ga poduprijeti u svim fazama kako bi se istraživanja i inovacije u konačnici komercijalizirale. Moramo konačno uskladiti funkcioniranje razvojno-istraživačkog sektora s gospodarskim, a uz podršku javnog. Moramo poticati kulturu inovacija i preuzimanja rizika u cilju stvaranja novih vrijednosti. Buduća vlada mora osigurati sve potrebno da se to dogodi jer nitko neće unaprijediti naše društvo osim nas samih.“

Komentiraj