Stanovnici zapadnih demokracija znaju da oni na vlasti ne znaju što rade, no zbog izostanka vizije alternativne budućnosti takvo stanje i dalje traje, smatra britanski novinar i redatelj Adam Curtis, autor nagrađivanih BBC-jevih dokumentaraca koji je u nedjelju gostovao na Filozofskom teatru u Zagrebu.

Curtis, po mnogima jedan od najvećih dokumentarista današnjice, govorio je u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu o svojim filmovima koji se bave temama moći, geopolitike, psihologije i utjecaja novih tehnologija na ustroj društava.

“Oni koji su na vlasti znaju da mi znamo da oni ne znaju što im je činiti”, rekao je Curtis tijekom razgovora s voditeljem programa Srećkom Horvatom o “Hypernormalisationu”, svom posljednjem dokumentarnom filmu iz 2016.

Curtis je termin “hipernormalizacija” preuzeo od ruskog povjesničara Alekseja Jurčaka koji je 2005. u svojoj knjizi o posljednjoj sovjetskoj generaciji napisao kako je tadašnji sustav bio toliko  uspješan u propagandi i zavaravanju samog sebe i sovjetskih stanovnika da nitko nije mogao zamisliti nikakav drugačiji poredak dok se on nije dogodio.

“Svi su znali da je plan apsurdan, da su oni koji ga provode potpuno korumpirani, no ljudi su zbog nedostatka alternativne vizije to prihvatili kao normalno – hipernormalno”, rekao je Britanac koji smatra da je danas situacija slična. “Danas nema nikoga na poziciji moći koji ima alternativnu viziju budućnosti, uključujući Kinu”.

Curtis misli kako usprkos krizi ne treba željeti kolaps zapadnih demokracija koje su “zapele”, te govori o dva moguća smjera – o tehnokratskom autoritarizmu, sličnom trenutnoj situaciji u Kini, ili o oživljavanju demokracije, što zahtijeva vraćanje politike kao plemenite i moralne profesije.

“To bi se moglo dogoditi”, optimističan je bio autor pred zagrebačkom publikom, zaključivši kako “političari danas imaju moć, no ne znaju kako da ju iskoriste”.

Curtis je tijekom dvosatnog razgovora govorio i o individualizmu, kako je s tom političkom filozofijom nestala moć okupljanja ljudi oko jednog cilja, o internetu, umjetnoj inteligenciji, društvenim mrežama, svom procesu stvaranja i metodi montaže, ali i o glazbenom ukusu koji ima velik utjecaj na njegove filmove.

Dobitnik je četiri BAFTA-e, dugogodišnji je suradnik BBC-ja, ali i britanskog trip-hop sastava Massivea Attacka, no sebe prvenstveno naziva novinarom. Njegov filmski stil većinom je obilježen upotrebom arhivskih snimaka.

Jedan od najpoznatijih serijala mu je  “The Century of  The Self”, priča o tome kako je Edward Bernays, nećak Sigmunda Freuda i otac odnosa s javnošću, uveo psihoanalizu u svijet marketinga, a logika reklama potom preuzela društvena i politička kretanja.

U “Power of Nightmares” Curtis uspoređuje istovremeni uspon i ratobornost američkih neokonzervativaca i radikalnih islamista, pokazujući kako političari širenje “noćnih mora”, odnosno straha od neprijatelja iz drugih civilizacija ili ideologija, koriste za osnaživanje svoje moći, dok u filmu “Bitter Lake” povezuje trgovinu između SAD-a i Saudijske Arabije sa širenjem fundamentalističkih verzija islama Bliskim istokom.

Naziv tog filma (Gorko jezero) dolazi od imena jezera u Sueskom kanalu na kojem su se 1945. američki predsjednik Franklin D. Roosevelt i Ibn Saud, prvi monarh i osnivač Saudijske Arabije, dogovorili oko trgovine energentom u zamjenu za nemiješanje u unutarnja pitanja Rijada, čega je posljedica bila širenje radikalnih islamističkih ideja saudijskim novcem, argumentira Curtis u dokumentarcu.

Među istaknutijim filmovima u njegovoj bogatoj karijeri je i “The Trap”, serijal o tome kako je ideja o individualizmu, podržana od strane psihologa, think-tankova i političara, stvorila “zamku” koja je zapravo ograničila ljudsku slobodu i generirala nove forme društvene kontrole.

Filozofski teatar dio je redovitog programa HNK-a koji je 2014. utemeljio Srećko Horvat. Među dosadašnjim gostima bili su istaknuti filozofi, književnici, pripadnici političkog života i umjetnici poput Slavoja Žižeka, Tarika Alija, Terryja Eagletona, Thomasa Pikettyja, Vanesse Redgrave, Julije Kristeve, M.I.A.-e i drugih.

Komentiraj