Barcelona poziva na pregovore, a Madrid poručuje da neće tolerirati nasilje prema policiji

Madrid još nije odgovorio na zahtjev predsjednika katalonske vlade da odredi već danas datum za pregovore, no oglasio se španjolski ministar unutarnjih poslova koji je u subotu doputovao u Kataloniju suočenu s nasilnim prosvjedima i poručio da neće tolerirati nasilje prema policiji.

Nakon što je u petak navečer, u dosad najžešćim prosvjedima bilo 182 ozlijeđenih, u Barcelonu je iz Madrida doputovao španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska.

„Neću tolerirati agresiju prema policiji. Odgovarajuće ćemo djelovati na na ovaj jako organizirani vandalizam“, rekao je Grande-Marlaska na konferenciji za medije u Barceloni, jednome od turistički najposjećenijih gradova u Europi.

„Nasilje nije, niti će ikada biti naša zastava. Niti u Barceloni, niti Tarragoni, Llleidi i Gironi“, rekao je u subotu predsjednik katalonske vlade Quim Torra u javnom obraćanju u Barceloni, spominjući gradove u kojima je došlo do nasilja.

Zatražio je pregovore sa središnjom vladom u Madridu.

„Tražimo od predsjednika španjolske vlade (Pedra Sáncheza) da još danas odredi datum za razgovore. To je njegova obveza. Hitnija je nego ikada“, istakno je Torra.

Španjolski premijer Pedro Sánchez i njegova vlada još se nisu oglasili o tom zahtjevu.

300 policajaca ozlijeđeno, 300 osoba privedeno

Od ponedjeljka, kada su buknuli prosvjedi u Barceloni i drugim katalonskim gradovima, ozlijeđeno je oko 300 policajaca u „teškom nasilju“, rekao je i dodao “Istražujemo profil nasilnika. To su ljudi sa strategijom, pripremljeni za provođenje nasilja. Svi uhićeni ovih dana povezani su s nasiljem nastalim u Kataloniji“,

Ministar je dodao da je od ponedjeljka bilo privedeno 300 osoba.

Neki mediji navode kako su se katalonskim prosvjednicima za nezavisnost priključile anarhističke i ljevičarske skupine iz drugih dijelova Španjolske te Grčke, Francuske, Italije i Njemačke.  Grande-Marlaska to nije niti potvrdio niti demantirao. Odbio je otkriti profil uhićenih.

„Evidentno je da postoji radikalno zagovaranje neovisnosti Katalonije. Moguće je da postoje i neki elementi sa strane“, odgovorio je i poručio da je „Situacija pod kontrolom (…) nismo poljuljani. Policija na terenu odgovara proporcionalno situaciji, slijedi međunarodne protokole“. „Sve demokracije suočavaju se s narušavanjem javnog reda i mira. To smo mogli vidjeti i u Francuskoj i Njemačkoj”.

Novi prosvjed, ali protiv policijskog nasilja

Lijeva skupina mladih Arran pozvala je na nove prosvjede u 18 sati u Barceloni protiv „policijskog nasilja“ i za „oslobođenje svih političkih zatvorenika“.

Prosvjedi diljem Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna na sjeveroistoku Španjolske, počeli su ponedjeljak nakon što je Vrhovni sud u Madridu izrekao zatvorske kazne od 9 do 13 godina za devetero katalonskih dužnosnika. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Osuđeni su zbog poticanja stanovništva na ustanak i trošenja javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti 2017. kojeg je bio zabranio Ustavni sud. Posljedično su proglasili republiku Kataloniju, koja nije zaživjela na terenu.

Prosvjednici na ulicama traže primjenu neovisnosti i oslobođenje zatvorenih političara. U petak se u mirnom prosvjedu u središtu Barcelone okupilo 525.000 zagovornika neovisnosti. Na drugom dijelu grada, ispred zgrade španjolske policije, sukobili su se prosvjednici i policija.

Španjolski premijer Sánchez, koji se 10. studenog sa svojom strankom lijevog centra PSOE suočava s parlamentarnim izborima u Španjolskoj, prošli tjedan je rekao da u Španjolskoj „nitko nije osuđen zbog svojih ideja, nego zbog kršenja zakona“. Rekao je kako osuđeni moraju odslužiti kazne čime je odbio ideju o amnestiji. Također je odbio zahtjev španjolskih oporbenih stranaka s desnice koja traže uvođenje direktnog upravljanja nad Katalonijom u smirivanju situacije.

Torra je, pak, prošli tjedan poručio kako do kraja svog mandata u prosincu 2021. godine želi organizirati novi referendum o nezavisnosti i uspostaviti republiku Kataloniju. Sánchez je ranije rekao da ustav to ne dopušta te da su moguće jedino stvari unutar ustava.

Nakon što je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju 1978. godine, Katalonija ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. Stanovnici Katalonije su podijeljeni oko pune nezavisnosti.

Komentiraj