Banerjee, Duflo i Kremer dobitnici ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju

Ekonomisti Abhijit Banerjee, Esther Duflo i Michael Kremer dobitnici su Nobelove nagrade za ekonomske znanosti za 2019. godinu za kreiranje eksperimentalnog pristupa problemu ublažavanja globalnog siromaštva, objavila je u ponedjeljak Švedska kraljevska akademija znanosti.

Duflo je nagrađena zajedno za svojim suprugom Indijcem Banerjeem, a oboje rade na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Treći je laureat američki ekonomist Kremer sa Sveučilišta Harvard.

“Istraživanje koje su proveli ovogodišnji laureati značajno je poboljšalo naše kapacitete za borbu protiv globalnog siromaštva. U samo dva desetljeća njihov novi pristup, temeljen na eksperimentu, transformirao je ekonomiku razvoja, područje istraživanja koje u posljednje vrijeme doživljava procvat”, objavila je Švedska kraljevska akademija znanosti.

Njihov pristup uključuje podjelu problema siromaštva na niz manjih, lakše rješivih pitanja, uključujući intervencije za poboljšanje obrazovnih ishoda i zdravlja djece. Pokazali su da se rješenja za takve konkretne probleme lakše pronalaze putem pomno osmišljenih eksperimenata među najteže pogođenim skupinama građana.

“Unatoč dramatičnom poboljšanju na određenim područjima u posljednje vrijeme smanjenje globalnog siromaštva u svim njegovim oblicima spada među probleme koji najhitnije zahtijevaju rješenje”, ističe se u priopćenju.

“Više od 700 milijuna ljudi u svijetu prima izuzetno niske dohotke. Svake godine oko pet milijuna djece mlađe od pet godina i dalje umire od bolesti koje su se često mogle spriječiti ili izliječiti jeftinim lijekovima. Polovina djece u svijetu još uvijek napušta školu bez temeljnih vještina po pitanju pismenosti i računanja”, upozoravaju iz švedske akademije.

Sredinom 1990-ih Kremer i njegovi kolege pokazali su efikasnost nagrađenog pristupa u Keniji, provjeravajući uspješnost intervencija usmjerenih na poboljšanje obrazovnih ishoda.

Banerjee i Duflo proveli su slične eksperimente, često u suradnji s Kremerom, na drugim područjima i u drugim zemljama. Njihove metode eksperimentalnog istraživanja sada u potpunosti dominiraju ekonomikom razvoja, ističe se u priopćenju švedske akademije.

Rezultati njihovih istraživanja dramatično su poboljšali borbu protiv siromaštva u praksi, naglašavaju u akademiji. Tako je zahvaljujući rezultatima njihovog istraživanja više od pet milijuna djece u Indiji imalo koristi od dopunske nastave u školama. Ostali primjeri uključuju izdašne subvencije za preventivnu zdravstvenu zaštitu u mnogim zemljama, dodaje se u priopćenju.

Nagrada za ekonomiju uspostavljena je 1968. godine povodom 300. godišnjice švedske središnje banke. Naknadno je pridodana ostalim Nobelovim nagradama koje se dodjeljuju od 1901. godine prema oporuci švedskog industrijalca i izumitelja dinamita Alfreda Nobela.

Iznos nagrade je devet milijuna švedskih kruna (oko 915.300 dolara) i troje će je laureata za područje ekonomije podijeliti.

Komentiraj