Nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba proziva gradonačelnika Milana Bandića za kaos koji vlada u metropoli zbog lošeg gospodarenja otpadom.

Gospodarenje otpadom nije samo zdravstveni ili ekološki problem, već i ekonomsko pitanje. Krajem ove godine Hrvatska će se naći u situaciji da će morati plaćati penale, financijsku kaznu zbog neispunjavanja preuzetih europskih ciljeva oko brige o otpadu. Grad Zagreb je kasnio s donošenjem odluka i uvođenjem mjera vezanih uz gospodarenje otpadom. Iako smo imali sedam godina na raspolaganju, tek 2018. smo dobili Plan gospodarenja otpadom, a do danas, nažalost, nemamo izgrađen ni Centar za gospodarenje otpadom, ni sortirnice, niti kompostanu za biootpad – skoro ni jedan od ključnih segmenata u gospodarenju otpadom.

Da se ćemo se naći u ovakvoj situaciji već godinama upozorava nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Renato Petek. “Bandić je kapitulirao pred problemom gospodarenja otpadom u Zagrebu”, govori Petek za Zagreb News.

Kaže da ga na takav zaključak navode činjenice – kazna od 350.000,00 kuna gradskoj Čistoći jer je kršila Zakon o održivom gospodarenju otpadom kojoj joj je temelj djelovanja, problemi oko oporabe biootpada te traljava uspostava reciklažnih dvorišta po gradskim kvartovima, zadnja na Črnomercu. “Grad Zagreb je kapitulirao, Bandićev plan kako gospodariti otpadom doživio je fijasko. Učestali su i do sada bili pozivi i objave građana o problemima sa smeđim i žutim vrećicama, kvalitetom i količinom spremnika, neredovitim odvozom, problemima na Jakuševcu sa smradom i zagađenjem zraka, učestalim požarom otpada, da ne nabrajamo dalje”, naglasio je Petek.

ZgNews: Što je osnovni problem kada je riječ o gospodarenju otpadom u Gradu Zagrebu?

Prema Planu koji je izglasala gradska većina, BM365, HDZ i tada im pridruženi Hasanbegović, krenulo se u pogrešnom smjeru. Osnovni je problem naplata prema volumenu, a ne količini otpada. Samo edukacijom i naplatom prema količini stvorenog, odnosno odvojenog otpada moguće je dodatno motivirati građane da sortiraju otpad u svojoj kući, da sudjeluju u procesu odvajanja otpada. Morali smo uvrstiti tri vrste rješenja za prikupljanje otpada – jedno za obiteljske kuće, drugo za stambene grade, a treće za centar, odnosno širi centar grada gdje se trebalo ići s podzemnim spremnicima jer je sada situacija sa stotinama kanti na ulicama potpuno neodrživa. Oslanjanje oko reciklaže i oporabe otpada isključivo na privatnike povećalo je cijene i dovelo gradsku Čistoću do novih financijskih minusa te ovisnosti isključivo o njihovim kapacitetima.

ZgNews: Ono što se dogodilo u proteklih desetak dana dodatno je produbilo probleme po pitanju gospodarenja otpadom u Zagrebu.

Svi će se prisjetiti brojnih požara otpada, a posebno onog lanjskoj na Jakuševcu. Sada znamo i tko je odgovora za tako velik požar – gradska Čistoća. Državni inspektorat u kolovozu je izdao prekršajni nalog Čistoći jer je glomazni otpad skladištila na platou unutar odlagališta u prekomjernoj količini protivno dozvoli, zbog čega je požar koji je izbio u srpnju prošle godine bio puno veći nego što je trebao biti. Državni inspektorat je izdao prekršajni nalog Čistoći što je višestruko pretjerala s količinom glomaznog otpada koji smiju odlagati, pa im je za kršenje zakona izrekao kaznu od 350.000 kuna – 300.000 kuna treba platiti podružnica Zagrebačkog holdinga Čistoća, a 50.000 kuna direktor Čistoće Jure Leko. Zbog natrpanosti tog platoa koji je služio za razvrstavanje glomaznog otpada, požar koji se tamo lani dogodio bio je višestruko veći nego što bi bio da su se pridržavali zakona.

ZgNews: Gradska Čistoća je nedavno obavijestila građane da više neće prazniti smeđe kante s biootpadom ako u njima ima drugog otpada, no nisu rekli što će biti s kantom, odnosno otpadom? Hoće li ga preuzeti za tjedna dana ako vlasnik ukloni drugi otpad, hoće li izricati kazne ili otpad odvesti kao miješani komunalni?

U pozadini se krije opet oslanjanje na privatnog oporabitelja koji je prije više tjedana prestao preuzimati otpad te se sada otpad iz kućanstava odlaže u okviru kompostane Zrinjevca na Jakuševcu. Ta kompostane nema kapacitete za tu količinu otpada, a i sami su tvrdili da bi im takav otpad narušio tehnološki proces biološke razgradnje otpada jer Zrinjevac tamo dovozi i obrađuje travu, lišće i drvnu masu koju prikupe održavajući javne površine.

ZgNews: Stanovnici Črnomerca nedavno su prosvjedovali protiv postavljenog mobilnog reciklažnog dvorišta, nadali su se izgradnji parka umjesto reciklažnog dvorišta?

Reciklažna dvorišta dio su sustava prikupljanja više vrsta otpada i važna su karika koja bi trebala biti prisutna u svakom kvartu. Zadnji slučaj na ulici Črnomerec pokazuje da se i postavljanje takvih dvorišta radi traljavo, bez komunikacije s građanima. Upravo zato postoji sustav mjesne samouprave, gradskih četvrti i mjesnih odbora čiji su vijećnici žitelji kvarta koji komuniciraju s građanima, svojim susjedima, znaju za potrebe i rade planove za ulaganja u kvart. Ovo je dokaz i nefunkcioniranja i loše komunikacije raznih razina odgovornosti i beskorisnosti ovakvog sustava mjesne samouprave. Iako su na Črnomercu postavili tzv. mobilno reciklažno dvorište, iz iskustva s Jaruna mogu potvrditi da se takva, privremena dvorišta ne uklanjaju nakon godinu dana kako je predvođeno. Stoga je prosvjed na Črnomercu s pravom okupio građane koji su na tom mjestu tražili dječje igralište, a putem svojih predstavnika i predlagali drugo mjesto za reciklažno dvorište na adekvatnijoj i dostupnijoj lokaciji. Zbog toga sam se i odazvao prosvjedu na poziv nekoliko građana.

ZgNews: Tko je dozvolio da ulaz u reciklažno dvorište bude na mjestu autobusne stanice? Koji je to stručnjak?

Takva situacija je potencijalno ozbiljna ugroza za sudionike u prometu, jer putnici koji se ukrcavaju u autobus stoje na kolnom ulazu u to dvorište. Time će se nepotrebno stvarati gužve na ionako prilično prometnoj ulici, pa se pravo pitanje zašto dvorište nije postavljeno u blizini ZET-ovog okretišta Črnomerec na kojemu ima više nego dovoljno prostora, stanovnici ionako gravitiraju tom mjestu. Građani u Zagrebu plaćaju usluge odvoza otpada, uz to i najveći prirez u RH, pa Grad mora biti sposoban riješiti i savladati komunalne i ostale probleme. Ovi koji su sustavom upravljali do sada, predvođeni Milanom Bandićem, nažalost su dokazali da to nisu u stanju, da ne znaju. Jedini profit od svega s otpadom su ostvarili privatnici koji oporabljuju različite vrste razdvojenog otpada ili prodaju opremu gradu.