Baltičke zemlje optužuju Rusiju za “falsificiranje povijesti”

Predsjednici triju baltičkih zemalja osudili su u četvrtak pokušaje Moskve da “falsificira povijest”, uoči 75. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata.

U zajedničkoj deklaraciji šefovi Litve, Latvije i Estonije, čije su zemlje nekoć bile dio SSSR-a, a danas su članice EU-a i NATO-a, traže “istinu i pravdu”, priznanje zločina komunizma i odgovornost SSSR-a za izbijanje rata.

“Izokretanje povijesnih događaja koji su doveli do Drugog svjetskog rada i podjela Europe nakon sukoba predstavljaju pokušaj falsificiranja povijesti i dovode u pitanje temelje suvremenog međunarodnog poretka”, upozorili su čelnici triju zemalja.

Oni su odali počast svim žrtvama sukoba i savezničkim vojnicima koji su porazili nacistički režim.

Istaknuli su da se Sovjetski Savez poslužio oružanim snagama i represijom u pokoravanju njihovih naroda tijekom hladnog rata.

Litavski predsjednik Gitanas Nauseda je “povijesnim revizionizmom” nazvao nedavne pokušaje Moskve da minimizira tajni dogovor Ribbentrop-Molotov iz 1939. o podjeli Europe između nacističke Njemačke i SSSR-a.

“Ne smije se ponovo pisati povijest. To dovodi do loših zaključaka i loših odluka”, rekao je Nauseda za AFP.

Predsjednik Latvije Egils Levits je ocijenio da je “falsificiranje povijesti neka vrsta hibridnog rata” koji vodi Moskva.

U Rusiji se 9. svibnja slavi Dan pobjede, ali za puno stanovnika baltičkih zemlja taj datum simbolizira početak sovjetske okupacije.

Moskva odbija priznati sovjetsko prisilno pripojenje baltičkih zemalja SSSR-u i nikada se za to nije ispričala.

Ruski predsjednik Vladimir Putine i drugi visoki ruski dužnosnici su nedavno optužili Poljsku da je pridonijela pokretanju svjetskog sukoba, a tu su tezu odlučno odbacili Varšava i zapadni saveznici.

Baltičke zemlje su postale neovisne nakon raspada SSSR-a 1990.-1991.

“Za nas je rat završio 1993. kada je posljednji ruski vojnik napustio teritorij Litve”, rekao je Nauseda.

Komentiraj