BAKIĆ: ‘Od vladine porezne reforme profitirat će oni s najvišim plaćama i elita’

Platforma Možemo! uputit će Vladi svoj protuprijedlog porezne reforme oko kojeg nude suradnju, a profesor na zagrebačkom PMF-u i zastupnik Možemo! Damir Bakić za Nacional otkriva zašto je njihov prijedlog pravedniji i oko čega su spremni surađivati s Vladom

Zastupnici platforme Možemo! nezadovoljni su Vladinim prijedlogom porezne reforme. Smatraju da tom reformom ministar Marić u Hrvatsku uvodi paušalni porez jer će 99,5 posto zaposlenih plaćati porez po istoj stopi, dok će ga samo 0,5 posto plaćati po stopi od 30 posto. Stoga se lijevo-zelena koalicija zalaže za progresivniji sustav poreza na dohodak, s četiri porezne stope.

Damir Bakić, profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i saborski zastupnik platforme Možemo, u razgovoru za Nacional ustvrdio je kako je neprihvatljivo da radnik s plaćom od 5500 kuna plaća porez po istoj stopi kao i premijer, bankar, saborski zastupnik, pa i predsjednik Republike. Govorio je i o agencijama za naplatu dugovanja čiji ogroman profit ide u njihove centrale u inozemstvu dok istovremeno potpuno osiromašuju hrvatske građane te o dugu veledrogerijama koji im omogućuje da diktiraju cijene lijekova u Hrvatskoj i time sebi osiguravaju veći profit, zbog čega su lijekovi puno skuplji nego u ostalim zemljama Europske unije.

NACIONAL: Vlada je u saborsku proceduru pustila četiri zakonska prijedloga iz petog ciklusa porezne reforme na koji oporba upućuje brojne kritike. Izmjene poreza na dohodak građanima s malim primanjima neće bitno povećati kućni budžet, profitirat će samo oni s visokim plaćama. S kakvim prijedlogom istupa lijevo – zelena koalicija? 

Najprije treba reći da mi imamo vrlo ozbiljne kritike na samu koncepciju poreza na dohodak. Bit naše kritike je u sljedećem – građani s bruto plaćom do 5000 kuna oslobođeni su poreza na dohodak, nakon što plate mirovinsko i nakon što im se oduzme osobni odbitak njihova je porezna osnovica nula. Porez, dakle, plaćaju oni s bruto plaćom većom od 5000 kuna. U Hrvatskoj imamo dvije porezne stope na dohodak, nižu od 24 posto na plaće od 5000 do 42.500 kuna bruto i višu od 36 posto na bruto plaće iznad 42.500 kuna. Poanta je u tome da čak 99,5 posto građana plaća porez na dohodak po istoj stopi. To je potpuno neprihvatljivo! Neprihvatljivo je da radnik s bruto plaćom od 5500 kuna plaća porez po istoj stopi kao i premijer, bankar , saborski zastupnik pa i predsjednik Republike. Jasno je da se tu radi o velikoj nepravdi. I ne samo to, nego su čak i ostale tranzicijske zemlje Europske unije odustale od takvog načina oporezivanja i prešle na progresivnije sustave.

NACIONAL: Što za vas znači progresivniji sustav oporezivanja?

On podrazumijeva više poreznih stopa – niže stope za one s najnižim primanjima i više stope, odnosno više različitih stopa, za one s višim i visokim primanjima. Mi predlažemo četiri stope s kojima bi naš porezni sustav, a i cijelo društvo, bio socijalno osjetljiviji i pravedniji. Stoga je potrebno korjenito promijeniti sustav, osobito kada vrijeme pred nama traži solidarnost i socijalnu osviještenost. Mi danas ne možemo sagledati ni dubinu ni trajanje ove krize, a što čini Vlada – zadržava ovaj regresivni pristup i kontinuirano smanjuje postotak poreznih stopa, ona predlaže promjene Zakona o porezu na dohodak kojima i dalje produbljuje postojeće nejednakosti.

NACIONAL: Vlada tvrdi suprotno, u predgovoru Zakona o porezu na dohodak tvrdi da će efekt novih izmjena biti socijalno pravedniji porezni sustav te da će se plaće svima povećati? 

Tvrdnja je više nego ironična jer istina je da će se plaće povećati svima, ali linearno! To konkretno znači da će oni koji primaju bruto plaću 6000 ili 7000 kuna dobiti povišicu od par desetaka kuna, dok će oni s najvišim plaćama, spomenuti državni dužnosnici, dakle politička elita, osjetiti ili dobiti povišicu od tisuću kuna ili više. To znači da mi sami sebi povećamo plaće: Vlada svojim prijedlogom, a saborski zastupnici usvajanjem tog zakona.

NACIONAL: Vlada i za taj zakon ima dovoljno ruku pa koliko god kritični bili, ipak nemate moć nešto promijeniti. Mnogi će vaše kritike nazvati populizmom?

Ne! Ovo nije populizam jer pripremamo protuprijedlog za koji mislimo da je mnogo pravedniji. Budući da je smanjenje prihoda od poreza na dohodak od dvije milijarde kuna već ukalkuliran u prijedlog proračuna za iduću godinu, dakle, kada već možemo smanjiti svoje porezne prihode, predložit ćemo Vladi progresivniji sustav poreza na dohodak.

NACIONAL: Jeste li spremni surađivati s Vladom ako prihvati vaš prijedlog?

Apsolutno da. Mi smo ovdje zato da se izborimo za svoje principe, za pravedniji i solidarniji sustav. Ako je Vlada sklona prihvatiti naš prijedlog, mi smo na raspolaganju za usporedbe kalkulacija, simulacija, izračuna, makro i mikro efekata i procjene mogućnosti unutar realnih gospodarskih projekcija.

 

‘Istina je da će se plaće povećati svima, ali linearno! To znači da će oni koji primaju bruto plaću 6000 ili 7000 kuna dobiti povišicu od par desetaka kuna, a državni dužnosnici i politička elita tisuću kuna ili više’

 

NACIONAL: Koliko su vaše kritike izmjena poreza na dohodak komplementarne s SDP-ovim?

Naša koncepcija ide u potpuno suprotnom smjeru. SDP predlaže povećanje osobnog odbitka s 4000 na 5000 kuna. To povećanje će smanjiti porez, ali će ostati taj neprihvatljivi paušalni porez jer će još uvijek jednakom stopom biti oporezovani svi s bruto plaćom od 6250 pa sve do 43.750 kuna. Za razliku od SDP-a, smatramo da možemo ostati kod osobnog odbitka od 4000 kuna, ali je važnije nijansirati poreze na dohodak s više poreznih stopa. Također, nitko od oporbenih stranka ne smatra potrebnim istaknuti koja je procjena i koji su efekti njihovih prijedloga na makro razini. Mi za sada raspolažemo samo podatkom da Vladin prijedlog košta dvije milijarde kuna. Važno je znati koliko svaki od oporbenih prijedloga zapravo košta i možemo li si neki od tih prijedloga uopće priuštiti u smislu smanjenja proračunskih prihoda, ne samo za iduću godinu nego za sve buduće godine.

NACIONAL: Zašto se Hrvatska uvijek iznova suočava s jednim te istim problemima oko kojih se naoko svi slažu, ali se oni nikada ne rješavaju, što utječe na kvalitetu života građana, iseljavanje, beznađe? Zašto ne možemo reformirati sustav lokalne i regionalne samouprave, zašto ne možemo riješiti zdravstveni sustav, zašto iznova generiramo dugove veledrogerijama?

Za sve to krive su političke elite koje godinama upravljaju Hrvatskom jer nisu imale prave odlučnosti i prave hrabrosti da se realno uhvate u koštac s problemima. Politička elita koja je do sada upravljala ovom zemljom nije imala hrabrosti učiniti nužne promjene po cijenu gubitka vlasti. Neke su promjene koje moramo učiniti bolne, neke zahtijevaju znatne uštede, mi moramo racionalizirati sustav lokalne samouprave. Evidentno je da našim velikim strankama nikada nije odgovaralo dirati previše u taj sustav. Za to treba političke volje i odlučnosti. I političke hrabrosti.

NACIONAL: U prijedlogu proračuna za 2021. ukalkuliran je dug drogerijama od 1,5 milijardi kuna, a trenutni dug drogerijama je pet milijardi kuna. Što će biti s ostalih 3,5 milijardi?

Taj se dug perpetuira iz godine u godinu gotovo na istoj razini, što dovodi do logičkog zaključka da Hrvatska svake godine na kraju plati onoliko koliko te lijekove treba platiti, jer dug više – manje ostaje stabilan. Međutim, Hrvatska ne plati dug od tekuće godine, nego onaj od prethodnih godina uz ogromne kamate. Čini se da je to sustav koji paše glavnim akterima cijele priče. Zapravo je potpuni misterij zašto je nemoguće taj dug platiti odjednom, ako treba i zadužiti se, jer sada je novac jeftin. Zašto ne možemo dug prema veledrogerijama resetirati i onda ga uredno plaćati u rokovima bez kamata?

NACIONAL: Želite li reći da takva situacija s plaćanjem lijekova odgovara i veledrogerijama?

Mislim da je tako. Veledrogerije projiciraju kašnjenje u plaćanju, projiciraju kamate koje će one morati plaćati, ali i kamate koje će one naplaćivati od Hrvatske. Sve se to vidi u razlici u pojedinačnim cijenama lijekova kod nas i u Sloveniji.

NACIONAL: Znači li to da veledrogerije tako mogu diktirati cijene lijekova koje su više nego u drugim članicama Europske unije?

Tako je. Mislim da moramo uložiti svaki zamislivi napor da resetiramo taj dug prema veledrogerijama i vidimo što ne valja u sustavu.

NACIONAL: Može li se zaključiti da takvo stanje veledrogerijama odgovara zbog veće zarade, daje im alibi da zbog velikog duga enormno povećavaju cijene lijekova u Hrvatskoj i time sebi osiguravaju puno veći profit?

Rekao bih da je tako. Možda se ne bih usudio reći da im odgovara, ali svakako im ne smeta. Apsolutno im daje alibi, veledrogerije u stvarnosti formiraju cijene lijekova anticipirajući to naše neuredno plaćanje, anticipirajući rastući dug koji Hrvatska ima. Neshvatljivo je zašto se ministarstva financija i zdravstva, Vlada u cjelini, ne suoče s tim problemom i ne otplate dug odjedanput. Svi su alati u našim rukama, na nama je hoćemo li taj dug održavati permanentno gorućim ili ćemo se s njim suočiti.

NACIONAL: Bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac, upozorio je u prošlom broju Nacionala na činjenicu da u Hrvatskoj ima 400 tisuća blokiranih građana, što je deset posto stanovništva, a kada tome dodamo i članove njihovih obitelji, gotovo trećina zemlje je na pragu siromaštva. Jeste li na istoj poziciji s SDP-om da je trebalo produžiti moratorij na ovrhe?

Svakako. Vrlo smo nezadovoljni činjenicom da je prestao moratorij na ovrhe. Smatramo da je nužno nastaviti s moratorijem sve dotle dok se ne izmjeni zakon o ovrhama i zakon o provedbi ovrha. Mislimo da bi u provođenje ovrha trebalo ugraditi socijalne instrumente jer nije isto ovrhe provoditi nad situiranim ljudima i ljudima koji su egzistencijalno ugroženi. U svakom slučaju dok god ova kriza traje ili barem dok joj se ne sagleda kraj, uz sav respekt prema pravima vjerovnika i ne dovodeći u pitanje njihovo pravo da naplate dug, uvjereni smo da je trebalo pričekati s aktiviranjem ovih postupaka. Ono protiv čega se energično borimo je prodavanje dugova agencijama za naplatu dugovanja jer to je prema građanima brutalno.

NACIONAL: Lalovac je također upozorio na to da su od 2015. banke prodale agencijama 40 milijardi kuna nenaplaćenog duga. Trenutno su građani bankama dužni 50 milijardi kuna, od toga je oko 10 posto nenaplativo, što znači pet milijardi novog duga. Banke taj dug prodaju i po 10 puta manjoj cijeni, je li tu riječ o legalnim poslovima?

Meni to sve djeluje rubno. Koliko mi je poznato, banke dugove prodaju agencijama ispod 40 posto vrijednosti, dok agencije taj dug od dužnika naplaćuju u punom 100 postotnom iznosu. Taj ogroman ekstra-profit od tog posla ide van, u centrale agencija u inozemstvu. Cijeli taj začarani krug dugovanja i ovrha sada je još kontaminiran djelovanjem tih agencija, što je nedopustivo.

NACIONAL: Može li se reći da se tu radi o legalnoj pljački?

Skoro da je tako. Dugovi se moraju moći reprogramirati ako se osoba nađe u situaciji da je zbog duga egzistencijalno ugrožena. Također je osobito važno kako postupiti s dugovanjima starijih osoba koje su često uslijed nedovoljne informiranosti i nesnalaženja, a nerijetko uslijed nekorektnog reklamiranja, zapale u dugove.

 

Komentiraj