Na azijskim su burzama u petak cijene dionica oštro pale, ponajviše u Kini, što je posljedica novog potresa na Wall Streetu i rasta prinosa na obveznice, pa ulagači traže sigurnija utočišta za svoj kapital u valutama, kao što su švicarska i japanska.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 2,3 posto, zaronivši na najnižu razinu u dva mjeseca.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo gotovo 3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju skliznule između 0,7 i 4,9 posto.

S današnjim padom većim od 4 posto, kineski burzovni indeksi ušli su, kao i Dow Jones i S&P 500 na Wall Streetu, u područje korekcije, 10 i više posto ispod svoje prethodne najviše razine.

Azijski MSCI indeks, koji se još krajem siječnja kretao na najvišim razinama u povijesti, pao je jutros šesti dan zaredom, pa je u cijelom ovom tjednu na gubitku oko 7,7 posto.

Japanski Nikkei skliznuo je, pak, od početka tjedna gotovo 9 posto, a i na ostalim se azijskim burzama bilježe veliki tjedni gubici.

Loše raspoloženje na tržištima posljedica je jučerašnjeg pada najvažnijih indeksa na Wall Streetu za otprilike 4 posto, što je već drugi takav oštar pad ovoga tjedna.

“Faza korekcije na tržištima dionica mogla bi potrajati u cijeloj veljači, a možda se protegnuti i na ožujak. Rast dugoročnih prinosa na američke obveznice trebao bi se zaustaviti kako bi se zaustavila i korekcija na tržištu dionica”, kaže Masahiro Ichikawa, strateg u fondu Sumitomo Mitsui Asset Management.

Posljednji put na Wall Streetu je S&P 500 indeks bio u fazi korekcije u siječnju 2016. godine, kada je zaronio 13,3 posto ispod svoje prethodne najviše razine, što je tada bila posljedica oštrog pada cijena nafte.

Sada su, pak, korekciju izazvali podaci s američkog tržišta rada, objavljeni prošloga petka, koji su pokazali da zaposlenost, ali i plaće snažno rastu.

A to bi moglo potaknuti potrošnju i inflaciju. Tim više što bi inflaciju mogla potaknuti i pojačana proračunska potrošnja u SAD-u, kako bi se financirali svi planovi predsjednika Donalda Trumpa.

“Povećanje fiskalne potrošnje u SAD-u moglo bi izazvati ubrzanje rasta inflacije i pregrijavanje gospodarstva. To dovodi do rasta prinosa, što pak potiče pad cijena dionica”, kaže Yoshimasa Maruyama, ekonomist u tvrtki SMBC Nikko Securities.

Najviši prinosi u četiri godine

Stoga se ulagači plaše da će američka središnja banka, kako bi spriječila preveliki rast inflacije, ubrzati tempo povećanja ključnih kamatnih stopa. Fed je lani povećao cijenu novca u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga rastu prinosi, pa je prinos na 10-godišnje američke obveznice dosegnuo 2,884 posto, približivši se najvišoj razini od početka 2014. godine.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Dionice su godinama bile za ulaganje znatno privlačnije od obveznica, s obzirom na niske prinose obveznica, no sada viši prinosi povećavaju konkurentnost obveznica.

Tako je četvrtak bio još jedan dan oštrih oscilacija cijena dionica na Wall Streetu, uključujući ponedjeljak kada je S&P 500 indeks zabilježio najveći dnevni pad u više od šest godina, veći od 4 posto.

Nakon oštrog pada prošloga petka i ponedjeljka, u utorak i srijedu tržište je nešto manje osciliralo, pa su se ulagači ponadali da je tržište dotaknulo dno.

Međutim, oštar pad cijena dionica u četvrtak pokazuje da bi do stabilizacije tržišta moglo proći još neko vrijeme.

“Prašina se još nije slegla i čini mi se da kupci i prodavači pokušavaju dokučiti kakav će biti daljnji smjer tržišta. Mislim da se i idućih dana može očekivati slično trgovanje”, kaže Jonathan Corpina, pertner u tvrtki Meridian Equity Partners.

Očekivana korekcija

Korekcija cijena dionica dugo se očekivalo, s obzirom da su cijene dionica godinama rasle gotov bez prekida i posljednjih mjeseci neprestano dosezale rekordne razine.

Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih gospodarstava – od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana – dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.

S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno, s obzirom na planove središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

Oštar pad burzovnih indeksa i slabljenje sklonosti ulagača prema riziku pritišću i cijene nafte. Cijena barela na američkom tržištu pala je jutros 1 posto, na 60,55 dolara, blizu najniže razine u sedam tjedana, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,75 posto, na 64,30 dolara.

Ulagači traže sigurnija utočišta

A na valutnim je tržištima dolar oslabio, dok su ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanska i švicarska valuta.

Zbog toga je jutros tečaj dolara skliznuo na 108,90 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 109,30 jena. Od početka tjedna na gubitku je oko 1,5 posto.

No, američka je valuta blago ojačala u odnosu na europsku, pa se cijena eura jutros kreće oko 1,2260 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2275 dolara.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 90,24 boda, nakon što je jučer dosegnuo 90,56 bodova, najvišu razinu u dva tjedna.