Art-eco ili radovi s ravnotežom u prirodi

U zagrebačkoj Galeriji ULUPUH u Ilici 13 postavljena je skupna, tematska i žirirana izložba članova ULUPUH-a koja je posvećena sintezi umjetnosti, ekologije i prirode, pod nazivom „Art-eco / Zeleni kotač ravnoteže“. Autor koncepcije je Davor Klarić, a selektorica i kustosica izložbe je Branka Hlevnjak. Art-eco je dvogodišnja manifestacija koja poziva i predlaže umjetnicima uključivanje u ekološko osvještavanje svijeta. „Mijenjajući sebe, mijenjamo svijet“, tako prema riječima selektorice glasi onaj mali, ali važan doprinos na koji su umjetnici pozvani da za ovogodišnji Art-eco osmisle radove, odgovore, apele ili sugestije, aludirajući na „Zeleni kotač ravnoteže“ kao aktualnost našeg doba.

Na temu izložbe odazvao se značajan broj umjetnika, a jednako je tako puno selektiranih radova umjetnika koji se mogu vidjeti na izložbi. To su: Ivana Bakal / Tomislav Marić, Stjepan Balja, Sandra Ban, Matea Banoža-Blažević, Janko Belaj, Josipa Čamber, Vanda Čižmek, Saša Ćetković, Tea de Both, Ines Delač, Marina Draženović, Sanja Fališevac, Smiljka Franjić, Igor Galaš, Sapana Gandharb, Tatjana Grgurina Vučetić, Jadranka Hlupić Dujmušić / Petra Krpan, Ruža Hodak, Vesna Jakić, Sanja Jakupec, Nataša Kabalin, Nataša Knežević, Sabina Kolonić, Gabrijela Kozarić Budiša, Andreja Krušelj, Miro Martinić, Alan Matuka, Ljerka Njerš, Zoran Osrečak, Božica Petković, Nika Petrović Grilc, Lili Poljak, Katarina Radošević Galić, Nataša Rašović Bodiš, Julijana Rodić Ozimec, Sanja Šebalj, Vladimir Šimunić, Zdenko Šlibar, Mario Treščec, Klaudia Vukman, Ines Zrnc Gregorina, Marijana Županić Benić te pozvani autor Ivan Midžić.

U tekstu predgovora izložbe Branka Hlevnjak pojašnjava u čemu je smisao i koji je kontekst ove ciklički prezentirane teme: „Svijest o ekologiji jača s porastom globalnog zagađenja, sad već alarmantnog. Plastika pliva po zaljevima oceana i mora, a sablažnjive slike uginulih ptica i riba i morskih sisavaca zbog progutane plastike šire se društvenim mrežama. Jednoobrazne kulture i sječa šuma ugrožavaju prirodnu ravnotežu. Umjetnici na brojne načine djeluju na podizanju ukupne svijesti o potrebi za drugačijim načinom ambalažiranja, za smanjenom proizvodnjom i upotrebom plastike, za razmišljanjem o održivom razvoju. Dovoljno je osvrnuti se oko sebe i pogledati stanje u svojem gradu te zahtijevati da se sačuva i ojača epitet grada-vrta, koji Zagreb ponosno nosi još od Lenucijeva doba. Kako se našaliti na račun loših stvari, čime oplemeniti zelene površine, kako pomiriti artizam i prirodnost, kako opjevati ljepotu cvijeća, drveća, ukrasnog bilja, fontana, zdenaca, potoka, pokazati nemar. No ekologija je daleko složenija od spomeničkih i parkovnih problema u životu jednog grada kakav je Zagreb, koji doista s ponosom može nosili epitet grada-vrta. Ekologija je danas uključena u holističke programe održivosti, koji podrazumijevaju ravnotežu gospodarskih, socijalnih i energetskih faktora. Gdje su u tome dizajneri, dobro znamo, a gdje su tu umjetnici? Evo kako 43 autora odgovaraju na temu ‘Zeleni kotač ravnoteže’. To su radovi osobnih izraza i autorske osjetljivosti izvedeni u tehnikama i vrstama za koje su se autori specijalizirali.“

Na izložbi su prezentirani radovi svih mogućih žanrova, materijala i tehnika unutar definicije primijenjene umjetnosti, ali i područja fotografije i video-performansa. Ono što daje uvjerljivost cijeloj selekciji jest visoka razina posvećenosti svih umjetnika srži same teme; to nije standardno „mahanje“ temom prirode, ekologije ili uništavanja prirodnih staništa i resursa. Od radova koji slave stalno obnavljanje prirode, preko djela koja za materijal crpe reciklirane ili odbačene predmete i smeće do radova u plemenitim metalima – svi pokazuju dojmljivu posvećenost krajnjem umjetničkom i estetskom rezultatu, gdje u procesu nije zagubljen individualni rukopis i stil umjetnika. S nula pretencioznosti, ali zamjetnom dimenzijom istinske osviještenosti – pa i duhovitih i sarkastičnih komentara današnjeg svijeta – ova je izložba obavezna za one koji vjeruju u tezu da u recentnoj umjetnosti nije još sve viđeno.

Komentiraj