Arhitekt Otto Barić: “Zagrebački Donji grad pun je oštećenja. Što čuvamo?”

Arhitekt Otto Barić bio je gost Novog dana N1 Televizije. Komentirao je obnovu Zagreba i Banije, u kakvom se stanju nalaze objekti na Donjem gradu te u kojem bi smjeru trebala ići obnova Zagreba.

Podsjetimo, u ponedjeljak se održava sastanak Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, namijenjenih za financiranje obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Arhitekt Otto Barić kaže da se radi o pet milijardi kuna, što je oko 5, 6 posto od ukupne štete.

“Ta sredstva će se primarno iskoristiti na zbrinjavanje štete na objektima koji su javni. Mislim da od prve tranše građani Zagreba neće imati prevelike koristi”, rekao je Barić.

Smatra da komunikacija Grada i Vlade RH prema građanima nije dobra te da su ljudi u potpunosti zbunjeni.

“Nedostaje čitav niz koraka od kojih nijedan nije pokrenut, osim što nam je Europa dala sredstva. Sve što je trebalo raditi zadnjih deset mjeseci se nije napravilo, niti se počelo s time”, rekao je Barić i nastavio:

“Nitko nije napisao što će platiti grad Zagreb, a u Zagrebu je uvijek upitno i od kojih sredstava će se platiti. Neki objekti imaju više vlasnika, svi se suvlasnici moraju složiti oko obnove, nisu provedena etažiranja…”, izdvojio je neke od problema.

“Bojim se da je ovo 29.12., što se desilo u Petrinji i što je strašno, ponovo razdrmalo Zagreb. Te štete koje na prvi pogled nisu evidentne vjerojatno su vrlo ozbiljne”, smatra arhitekt.

Pukotine Donjeg Grada

“Treba jasno i glasno reći, svi objekti, oko 90 posto objekata u Donjem gradu su na neki način dobili oštećenja. To su mikropukotine, a u te mikropukotine potom ulazi kiša, vlaga, mraz kada padnu temperature. Sve to dodatno oslabljuje sve te elemente”, istaknuo je.

Komentirao je i rad Fonda za obnovu.

“Siguran sam da će Vanđelić raditi dobro. On je vrstan stručnjak. Pitanje je, ako je to samo podjela novaca – to je okej. Ali da bismo došli do podjele novaca, trebamo znati kome će se i za što dati ti novci. I kako će se dokazati, da su sredstva koja se daju, primjerena onome što treba odraditi”, rekao je Barić.

Dodao je da će Fond u Baniji, odnosno, dodjela sredstava ljudima na tom području funkcionirati lakše jer je, nažalost, više ljudi ostalo bez krova nad glavom.

“Puno je problema”, nije skrivao Barić.

“U Zagrebu smo čekali 10 mjeseci i još uvijek dan-danas ne znamo je li moguće i koji objekt je moguće zamijeniti zamjenskim objektom, a koje objekte je nemoguće taknuti. A što mi stvarno čuvamo? Ambijent, fasadu, zidane volte koje su građene prije 120 godina, zabate, dimnjake? Ta naša nesretna prebirokatiziranost dovodi nas u situaciju da ćemo sljedeći potres vrlo vjerojatno dočekati s istom situacijom kao sada”, otvoreno je komentirao.

“Što se čuva?”

“Treba donijeti odluku – što se čuva? Čuva li se ambijent, fasada …? Od nesakralnih objekata ima sigurno 30 posto onih, koji su tako oštećeni da bi bilo puno bolje, jednostavnije i efikasnije srušiti ih i zamijeniti boljim”, rekao je Barić. “Kad živimo u gradu moramo biti sigurni da je taj grad siguran za nas”.

Pojasnio je da su građevine koje su građene u Zagrebu u razdoblju od 1890. do 1930., a koje su uglavnom radili arhitekti iz Beča, rađene bez razmišljanja o horizontalnim silama.

Naime, tek se nakon velikog potresa u Skopju pri gradnji počinje uvoditi i protupotresna gradnja.

“Sve što se danas gradi i projektira, radi se prema važećem EUROCODE-u i ti objekti su prema seizmološkoj karti projektiraju na potencijalni potresni hazard visokog stupnja, a to je do 7 po Richteru. To znači da bi objekti potres do 7 stupnjeva po Richteru trebali podnijeti bez većih oštećenja. Tek na nekom katastrofičnom potresu od nekih 8 po Richteru, bitno bi se oštetili. Ako je građeno po pravilima, neće se ništa desiti s objektima”, poručio je Barić za N1.

Komentiraj