Antoinette Kaić-Rak: ‘Dobro je da smo otvorili granice turistima jer ne možemo bježati u bolest’

Antoinette Kaić-Rak, voditeljica ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Hrvatskoj otkriva zašto je velika šansa pojave drugog vala epidemije, je li zakazala europska solidarnost prema Italiji i što misli o politiziranju Nacionalnog stožera u Hrvatskoj

U danima značajnog popuštanja mjera zdravstvene zaštite zbog koronavirusa i otvaranja granica i škola, razgovarali smo s Antoinette Kaić-Rak, voditeljicom ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Hrvatskoj. Na dan našeg razgovora, vođenog u njezinu uredu na Zvijezdi, bio je zabilježen i najveći broj novozaraženih koronavirusom u svijetu u jednom danu, a Svjetska zdravstvena organizacija objavila je podatak o 106.000 novih slučaja zaraze koronavirusom na globalnoj razini. Iako ova izvanredna profesorica na zagrebačkom Medicinskom fakultetu u Zagrebu, specijalizirana za javno zdravstvo, već 20 godina vodi ured te UN-ove agencije u Hrvatskoj, prvi put se suočila s ovakvim izazovom. Dnevno komunicira s kolegama u europskoj regiji putem interneta, a redovito se održavaju i videokonferencije Svjetske zdravstvene organizacije. Uskoro se sprema u mirovinu i nije sigurna hoće li vođenje njenog ureda ponovo preuzeti hrvatski državljanin. Kako je otkrila, to baš nije uobičajeno praksa WHO-a – da domicilni državljanin vodi ured Svjetske zdravstvene organizacije u državi u kojoj živi.

Prvi predsjednik Generalne skupštine Svjetske zdravstvene organizacije bio je Hrvat Andrija Štampar, kao jedan od njenih osnivača. Osnivačka skupština održana je 1948. godine u Kopenhagenu, a Štampar je bio i utemeljitelj Škole narodnog zdravlja u Zagrebu, nacionalne ustanove smještene danas u jednoj od zgrada Medicinskog fakulteta u Rockefellerovoj ulici na Šalati.

NACIONAL: Počelo je otvaranje škola u Hrvatskoj. Omogućeno je učenicima do četvrtog razreda da ponovo krenu u škole. Međutim, Krunoslav Capak je na pitanje zašto i ostalim učenicima nije omogućen povratak u školske klupe, konstatirao da nema na to odgovor jer se to ne pita Ministarstvo zdravstva. Roditelji, međutim, nisu još spremni poslati djecu u školu. Kako komentirate nastalu zbrku?

Razumijem zabrinutost roditelja i oprez. Dobra je vijest da je danas Stožer prvi put objavio da nema novooboljelih. To je sjajna vijest. Doduše, virus nije nestao, a zahvaljujući pridržavanju preporučenih higijenskih mjera i fizičke distance, imamo dobru epidemiološku situaciju. Iskreno, nisam upućena u proces donošenja te odluke, ali pretpostavljam da je povezana s ograničenjem broja učenika u razredima te posljedično potrebom osiguranja dvostruko više prostora. Dakle, škole vjerojatno ne mogu osigurati uvjete za održavanje nastave za sve razrede.

NACIONAL: Za Hrvatsku je važan turizam. Je li trebalo turistima otvoriti granice?

Ne možemo bježati u bolest. I to bi bilo pogrešno, ali treba biti i jako oprezan. Sve treba raditi u pravo vrijeme. Odluke i sada moraju biti pravovremene kao što su bile pravovremene kada se stiskalo i zatvaralo zbog širenja epidemije. A odrednice za postupnu relaksaciju su epidemiološki kriteriji, npr. broj novooboljelih, trajanje inkubacije, reproduktivni faktor i na temelju tih podataka i razdoblja relaksirat će se mjere. Dakle, svakih 14 dana.

NACIONAL: Nacionalni stožer civilne zaštite prestao je održavati redovite, svakodnevne konferencije za tisak. Je li vladajući HDZ koristio Stožer za predstojeće parlamentarne izbore, s obzirom na to da su njegovi članovi bili iz HDZ-a? Kako tumačite tu instrumentalizaciju zdravstvene krize za izbornu kampanju?

Nitko iz moje obitelji, a ni ja, nikada nije bio ni u jednoj stranci. Zašto mislite da je Stožer bio instrumentaliziran? Zato što dolaze izbori? Ne mora biti tako. I dalje nismo sigurni što će se dogoditi najesen, a velika je šansa da će uslijediti drugi val epidemije, da će situacija ponovo postati vrlo ozbiljna. Sada tek pomalo izlazimo iz ovog prvog vala pandemije, ali još nismo izašli. U europskoj regiji tek je sada buknula infekcija u Tadžikistanu, Uzbekistanu, Armeniji, Azerbajdžanu. I te zemlje pripadaju europskoj regiji od 53 države prema stratifikaciji WHO-a.

NACIONAL: Migranti su ponovo krenuli preko Hrvatske. Je li poznato kakva je situacija s infekcijom koronavirusom u toj mobilnoj populaciji? Mogu li oni biti širitelji nove zaraze? Ili je možda i među njima situacija slična kao u romskim naseljima u Međimurju u kojima nije zabilježen nijedan slučaj?

S poboljšanjem vremenskih prilika migranti opet kreću. Problem je u tome što ti ljudi ne žive u dobrim uvjetima i teško ih je nadzirati i utvrditi stvarno stanje. Jedna studija rađena je u Afganistanu, a među migrantima ima i Afganistanaca. Ta je studija utvrdila dosta visoki postotak pozitivnih osoba. Prema tome, zasad možemo samo pretpostaviti da i među migrantima ima zaraženih covidom-19. No to su ljudi u pokretu pa je jako teško nad njima imati nadzor, a onda i kvalitetne podatke. To je vulnerabilna, posebno ugrožena skupina ljudi kojoj se također mora osigurati zdravstvena zaštita. To je naša obveza, a i ti migranti mogu ustrebati respiratore.

‘Nitko iz moje obitelji, a ni ja, nikada nije bio ni u jednoj stranci. Zašto mislite da je Stožer bio instrumentaliziran? Zato što dolaze izbori? Ne mora biti tako. I dalje nismo sigurni što će se dogoditi najesen s pandemijom’

NACIONAL: Dakle, i to je jedan od izazova pred kojima se Hrvatska nalazi?

To je sigurno izazov, ali naša je obveza da skrbimo o tim ljudima prema svim međunarodnim konvencijama.

NACIONAL: Prošloga tjedna održana je i redovita opća skupština Svjetske zdravstvene organizacije na kojoj je njen direktor Tedros Adhanom Ghebreyesus izjavio da svijetu ne nedostaju alati, znanost i resursi, nego posvećenost upotrebi tih sredstava u borbi s epidemijama. Je li bitka s koronavirusom i dalje neizvjesna? Kako se uopće pojavio taj virus?

Još uvijek ne znamo izvor pandemije. Radi se na tome, a postoji niz pretpostavki. Pouzdanih podataka nemamo, a svašta se, posve neutemeljeno, prenosi društvenim mrežama: o navodnom bijegu virusa iz laboratorija, šišmišima, ljuskavcima, razne maštarije. Međutim, poznato je samo da se virus covida-19 inicijalno pojavio u kineskoj pokrajini Wuhan. Uvjerena sam da će se saznati i izvor tog virusa. Oformljena je skupina znanstvenika koja radi na tome. Kao što je poznato, traga se i za cjepivom, ali za sve je potrebno vrijeme.

NACIONAL: Kakve su poruke poslane s te opće skupštine Svjetske zdravstvene organizacije?

Na ovoj svibanjskoj općoj skupštini, koja je održana virtualno, sudjelovalo je i 14 šefova država, a među viđenijim političarima sudjelovali su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Glavna poruka bila je optimizirati odgovor, metodu i djelotvorni odgovor na taj javnozdravstveni izazov, pandemiju covida-19. Isto tako, kako učiniti zdravstvene sustave spremnijima za slična hitna stanja. Predsjednik Francuske Macron je rekao “Trebamo jaku SZO, a SZO smo i mi – zemlje članice”, a njemačka kancelarka Merkel naglasila je da “nijedna zemlja ne može riješiti taj problem sama; moramo raditi zajednički”. Usvojena je i rezolucija o covidu-19 s trima glavnim zaključcima.

NACIONAL: Koji su to zaključci?

Svjetski lideri širom svijeta bili su nepokolebljivi u svojoj podršci SZO-u, našem radu, našoj misiji i posvećenosti načelima solidarnosti, inkluzivnosti i transparentnosti. Potrebno je u svim državama uspostaviti jednaku dostupnost potrebne zaštitne opreme i zdravstvene tehnologije, što uključuje zaštitne maske, rukavice, dezinficijense, respiratore. Primjerice, u mnogim državama te opreme nije nedostajalo samo na početku epidemije, nego i danas. Kako je pandemija zahvatila čitav svijet, nedostatak zaštitne opreme postao je gorući problem. Najveći je proizvođač te opreme Kina, a ona maksimalno pokušava snabdjeti globalno tržište. Potrebe su, međutim, ogromne pa su sada i ostale zemlje počele same tražiti mogućnosti za vlastitu proizvodnju.

NACIONAL: Na primjeru Italije, koja je najžešće pogođena koronavirusom, zakazala je očekivana europska solidarnost. Kada su Italiji trebali respiratori, Njemačka je, kao najveći proizvođač respiratora, zabranila njihov izvoz.

Kada ste u situaciji da imate veliki broj novooboljelih, da vašoj državi i građanima to treba, a ne znate imate li dovoljno, onda su takve odluke logične. Nisu nenormalne. Koliko god želio drugima pomoći, nastojiš se najprije pobrinuti za svoje građane. Neke su države zabranile izvoz zaštitne opreme jer je i dalje nema dovoljno na tržištu. Prvi put se tako nešto u svijetu dogodilo. Italija je u jednom trenutku zatražila pomoć Europske unije, a Hrvatska je poslala petero svojih ljudi u Italiju. Znam da je i Njemačka primala teško oboljele pacijente iz Italije, ali i Francuske, koji su trebali najvišu razinu intenzivne njege, o čemu se malo zna. Situacija je u cijelom svijetu bila izvanredna i nije bilo jednostavno odgovoriti tom izazovu. Postoji i sustav Medevac. To je evakuacija teško oboljelih, osoba kojima je potrebna zdravstvena skrb. Znam da su u okviru tog programa Nijemci teško oboljele pacijente iz Milana, kojima su trebali respiratori, prebacivali u Köln. I to nije bio jedini slučaj njemačke pomoći, što nije dovoljno prezentirano široj javnosti.

NACIONAL: Nijemci su, znači, pomogli Italiji?

Točno, ne samo Italiji. I Francuska je također imala mnogo teško oboljelih pacijenata, a puno je ljudi i umiralo. Njemačka je preuzimala i dio francuskih pacijenata jer je njemački zdravstveni sustav mogao pokriti ne samo svoje, nego i potrebe francuskih pacijenata. U svakom slučaju, solidarnost nije izostala kao što se u javnosti misli.

NACIONAL: Kako je, dakle, Europska unija reagirala na pandemiju?

Europska unija je pokrenula svoje mehanizme i to je u tijeku. Ipak, treba imati na umu da se dosad ovako nešto nije događalo, a Europska unija je u ovoj krizi pomagala i trećim zemljama.

NACIONAL: Italiji su, međutim, u pomoć više priskočili Kinezi, Rusi i Kubanci, iz čega su se počele iščitavati i geopolitičke poruke. S druge strane, opet se otvorilo pitanje djelotvornosti Europske unije kao solidarne zajednice.

Pomoć koja je Italiji stigla iz Kine i Rusije nije posljedica isključivo geopolitike, nego i međusobno uređenih bilateralnih odnosa među državama. I Kubanci su poslali liječničke timove, lijekove, beta-interferon. Kuba ima jako dobar sustav javnog zdravstva poznat u svijetu, što nije toliko poznato i široj javnosti. Zanimljivo je da Kuba ima i vrhunski opremljene dijagnostičke i zdravstvene kapacitete, kojima se često služe stranci. Znate, uostalom, da medicinska oprema i novi lijekovi puno koštaju pa zato nisu uvijek svima dostupni. Na Kubi imaju posebne bolnice za strance pa je to postalo i njihov kvalitetan izvozni proizvod, a imaju specijalizirane mobilne liječničke timove koji sudjeluju u suzbijanju epidemija posvuda u svijetu, posebno u Africi. S druge strane, Filipini obrazuju puno medicinskih sestara koje također odlaze po svijetu. Ne bih ulazila u diplomatske tajne, ja nemam saznanja o tome je li se što krilo iza te pomoći koja je stigla Italiji. U tom trenutku jedino je bilo bitno da je Italiji trebala medicinska pomoć i da je ta pomoć stigla. Ukratko, pomoć je pomoć, a kada je nekoj državi pomoć potrebna i ona od nekoga i stigne, onda je to i lijepa gesta.

NACIONAL: Dramatično pismo Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji uputio je Donald Trump, optužujući je da radi za Kinu. Kako to komentirate?

Američki predsjednik Donald Trump uputio je pismo u kojem inzistira na reformama SZO-a, a sve uvjetuje američkim velikim kontribucijama, dakle velikim financijskim sredstvima koja prijeti da će uskratiti. Međutim, u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji postoji Independent Oversight and Advisory Committee, savjetodavni odbor koji će proučiti što se dogodilo. Kada pandemija prođe, donijet će i zaključak o globalnom odgovoru na nju. Ali to nije samo odgovornost Svjetske zdravstvene organizacije, nego i država članica. To je zajednička priča. Svjetska zdravstvena organizacija tehnička je agencija Ujedinjenih naroda koja usko surađuje sa zemljama članicama, no odgovornost ne leži samo na SZO-u, za postupke su odgovorne i države. Države su različito reagirale. Neke, kao npr. Hrvatska, reagirale su promptno, ali često to ovisi i o mogućnostima i pripravnosti zdravstvenog sustava da se suprotstavi takvoj ugrozi. Svjetska zdravstvena organizacija i dalje cijeni spremnost američkih kolega na suradnju sa stručnjacima PAHO-a (Pan American Health Organization), jednog od naših regionalnih ureda koji pokriva zemlje Sjeverne i Južne Amerike.

NACIONAL: Proglašenje pandemije podrazumijeva da se epidemija proširila na sve kontinente, trenutno je posebno ugrožena Južna Amerika. Kako su odgovorili kontinenti, a kako države?

Osvrnut ću se na europsku regiju. Europska regija bliži se brojci od 2.000.000 oboljelih osoba, ali situacija se polako stabilizira, a broj umrlih pada. Ruska Federacija i Ujedinjeno Kraljevstvo najviše su pogođene zemlje nakon Sjedinjenih Američkih Država. Ruska Federacija ima oko 300.000, a Velika Britanija oko 250.000 oboljelih. Unazad dva tjedna najpogođenije zemlje u Europi su Ruska Federacija, Velika Britanija, Turska, Bjelorusija i, dakako, Italija, a na pragu smo zaustavljanja pandemije. U zemljama zapadne Europe infekcija stagnira, smanjuje se broj novooboljelih i umrlih, dok se u istočnom dijelu regije zemlje suočavaju s porastom novooboljelih. Europska regija SZO-a ima ukupno 53 europske države članice.

‘Još uvijek ne znamo izvor pandemije. Međutim, poznato je samo da se virus covida-19 inicijalno pojavio u kineskoj pokrajini Wuhan. Uvjerena sam da će se saznati i izvor tog virusa’

NACIONAL: Slovaci su postali veliko iznenađenje u svijetu, a Slovačka je s 5,5 milijuna stanovnika približno sličnih dimenzija kao i Hrvatska.

Precizno, u Slovačkoj je bilo 1439 oboljelih, 800 ih je ozdravilo, a 25 ih je umrlo. U Češkoj je slična situacija, ali zato Italija i dalje ima ozbiljne probleme. Svakoga dana ima 1100 novih slučajeva oboljelih i 200 umrlih. U Italiji je ukupan broj umrlih dosegao brojku nešto više od 30.000.

NACIONAL: U Češkoj, Slovačkoj, pa i Hrvatskoj zdravstveni sustavi su relativno kvalitetnije odgovorili na pandemiju. Kako to objašnjavate?

To su zemlje koje su imale kvalitetno javno zdravstvo i kvalitetnu preventivnu zdravstvenu zaštitu. U zemljama zapadne Europe zdravstveni sustavi su često akcent stavljali na bolničke sustave pa je bila manja pozornost usmjerena na javno zdravstvo. Poznato je, naime, da iako medicina može biti vrlo unosan posao, u javnom zdravstvu nema velikih zarada, barem ne za zaposlenike.

NACIONAL: U SAD-u je zdravstveni sustav u ozbiljnim problemima. Postoji li tamo uopće javno zdravstvo?

Iako se SAD nerijetko navodi kao primjer zemlje koja nema dobar javni zdravstveni sustav, mislim da je riječ o stereotipu. I u SAD-u ima velikih i kvalitetnih institucija u javnom zdravstvu i to treba cijeniti. Doduše, situacija je možda različita u pojedinim američkim državama. Sjedinjene Američke Države imaju CDC Atlanta – Centers for Disease Control and Prevention. To je vrhunska institucija, ali ne znam kako je u pedesetak američkih država organizirano javno zdravstvo pa ne mogu biti objektivna. I u Americi postoje specijalizacije iz javnog zdravstva i epidemiologije, ali izvjesno je da su to slabije plaćeni poslovi u odnosu na kliničke specijalizacije. I mi u EU-u imamo sličnu ustanovu – European Centre for Disease Preventioin and Control, koja pokriva zemlje članice EU-a. U Hrvatskoj, međutim, postoji i tradicija javnog zdravstva.

NACIONAL: Je li njemačka kancelarka Angela Merkel pretjerala u svojoj procjeni da će 60 do 70 posto njemačkog stanovništva biti zaraženo koronavirusom?

Riječ je o novoj bolesti i teško mi je reći je li išta pretjerano. To se očekivalo. Razlog što se to nije dogodilo je epidemiološki nadzor, ali najvažniji mehanizam u borbi protiv koronavirusa odnosio se na činjenicu da su građani slušali preporuke epidemiologa. Ljudi su postali svjesni da je potrebno držati fizičku distancu i higijenu, prati ruke po povratku kući, dezinfincirati prostor u kojem se živi i radi.

NACIONAL: Koliko se rad Svjetske zdravstvene organizacije promijenio s obzirom na pandemiju?

Svakoga dana imamo neku telekonferenciju. Ili je to s UN-ovim timom ili s našim regionalnim direktorom za Europu koji vodi računa o tome jesmo li dobro i da svi djelatnici, bez obzira na to žive li u Danskoj ili po drugim zemljama u kojima imamo urede, budu sigurni. Dr. Hans Kluge, naš regionalni direktor, Belgijanac, radi u regionalnom uredu SZO-a za Europu u Kopenhagenu. Tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva dr. Kluge se javio i čestitao mi na uspjehu Vatrenih. U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nikada nismo imali toliko telekonferencija, telechatova i WhatsApp grupa kao danas. Tehnologija je postala velika ispomoć u djelovanju Svjetske zdravstvene organizacije. Mi smo kao velika obitelj i iako smo često tisućama kilometara udaljeni, jako smo bliski i povezani.

 

Komentiraj