ANKARSKI TRIJUMF SLAVONSKOG FUNDAMENTALISTA: ‘Agrobanka će spasiti Slavoniju’

Objavljeno u Nacionalu br. 609, 2007-07-16

VEĆESLAV RAČKI uspješno privodi kraju stečaj Gradske banke Osijek, koja će uskoro pod imenom Agrobanka početi poslovati u okviru HPB-a a za Nacional govori kako je realizirao ideju stvaranja nacionalne institucije za financiranje poljoprivrede

Većeslav Rački, stečajni upravitelj Gradske banke pred realizacijom je ideje da na temeljima propale banke izgradi novu banku. Riječ je o Agrobanci koja bi djelovala u sklopu Hrvatske poštanske banke koja se nalazi u vlasništvu države. Ta banka bila bi specijalizirana za povoljno kreditiranje i potporu hrvatskoj poljoprivredi za koju Rački tvrdi da je najvažniji resurs koji Hrvatska ima.

Većeslav Rački rodio se 1939. u Podgoraču kraj Osijeka, a odrastao je u Orahovici, gdje je prijateljevao s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem kojega je 1974. godine pripremao za izdržavanje zatvorske kazne. Za sebe tvrdi da je slavonski fundamentalist, kako su ga prozvali neki mediji i vjeruje u veliku slavonsku regiju i njen potencijal. Bio je generalni direktor svjetske korporacije 3M za Istočnu Europu, a dvije je godine proveo u Nigeriji kao zastupnik kompanije Rade Končar. Na ideju o osnivanju Agrobanke došao je povratkom u Osijek krajem 1999. gdje je uvidio “da se ništa nije promijenilo 50 godina, otkako je napustio Slavoniju kada je išao na studij”. Vratio se u Hrvatsku 1990. godine na poziv tadašnjeg predsjednika predsjedništva SR Hrvatske Franje Tuđmana i Stjepana Mesića, tadašnjeg predsjednika SFRJ.
Od 2000. godine je stečajni upravitelj Gradske banke čiji je najveći vlasnik bio Antun Novalić koji je 2007. godine osuđen na dvije i pol godine zatvora zbog otuđenja 51 milijun kuna bančinog novca. Gradska banka jedna je od mnogih banaka koje su stradale u bankarskom kolapsu u polovici devedesetih godina. Država je neke banke financijski oporavila i prodala stranim bankama što je vratilo povjerenje hrvatskih građana u banke. Rački, međutim u razgovoru za Nacional tvrdi da je uništavanje bankarskog sektora u Hrvatskoj bila smišljena akcija tadašnje monetarne vlasti u Hrvatskoj kako bi se banke što lakše prodale strancima. Posebno je izdvojio bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke Marka Škreba koji danas obnavlja funkciju savjetnika Privredne banke Zagreb. Ljuti ga što je propašću banaka najteže stradalo slavonsko gospodarstvo koje on sada pokušava popraviti osnivanjem Agrobanke. Njegov je moto “Slavonija iznad svega”.

NACIONAL: Kako ste došli na ideju osnivanja Agrobanke?
– O Agrobanci sam razgovarao s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom i ministrom Damirom Polančecom. Kada sam 2000. postavljen za stečajnog upravitelja Gradske banke shvatio sam da postoje temelji za osmišljavanje projekta revitalizacije slavonskog gospodarstva. Moja je osnovna teza bila zašto ne bismo kapitalom Gradske banke osnovali Agrobanku kako bi Slavonija dobila izlaz iz teškog stanja u kojem se nalazi. Iz shvaćanja države da je potrebno razvijati nacionalnu banku, dogodila se dobra stvar, a to je da se novcem iz Gradske banke može ostvariti nacionalni interes. Agrobanka bit će posebna jedinica unutar Hrvatske poštanske banke. Ovdje se događaju dvije važne stvari: stvara se jaka nacionalna banka i ruši se mit o privatizaciji svega i svačega u ovoj državi.

NACIONAL: Kada će profunkcionirati Agrobanka i kada možemo očekivati kraj stečajnog postupka za Gradsku banku?
– Vrlo skoro, što se tiče jednog i drugog. Stečajni postupak je pred završetkom i najbitnije je da se imovina Gradske banke nije raspala. Gradska banka ima 420 milijuna kuna na računu i još 150 milijuna u nekretninama. Sačuvali smo bankarske poslovnice. Ti prostori kao takvi puno više vrijede nego da su se otvarale birtije u njima. Imali smo više od 2800 sporova, a danas nam je preostalo jedva 300. Nestaje Gradska banka, a stvara se nova. Bit će to prva šansa da se u Hrvatskoj drukčije gleda na poljoprivrednike, a štediše će sačuvati svoj novac.

NACIONAL: Banka će, dakle, pomagati poljoprivredu?
– Poljoprivreda je najvažniji resurs koji imamo. Svakoj komercijalnoj banci profit je glavni interes. Agrobanka bi predstavljala državni interes, a to je razvoj poljoprivrede. Banka se ne bi fokusirala na dobit, bitno bi bilo da nema gubitaka. To je cilj nacionalne banke. Više od 50 posto proračuna izdvaja se za poljoprivredu što govori koliko je poljoprivreda važna. Agrobanka bi preuzela model povezivanja s europskim agrobankama. One u EU uživaju specijalni status.


NACIONAL: Agrobanka bi onda bila predviđena samo za Slavoniju?

– Ne, djelovala bi na području cijele Hrvatske. Klijenti banke bit će povezani tako da će proizvodi iz Slavonije otići u Dalmaciju ili Istru. Budućim klijentima bit će u interesu povezivati se.


NACIONAL: Hrvatsku poštansku banku opisujete kao nacionalnu banku. Međutim, njen vlasnik, a to je država, još uvijek nije odlučila hoće li je prodati ili zadržati.

– Hrvatska poštanska banka neće se prodavati. Ona će ostati nacionalna banka. Bivša ju je vlast željela prodati, ali smatram da bi za svaku stranku na vlasti bilo politički štetno prodavati je. Kao nacija moramo imati svoju banku. Narod će početi vjerovati u nacionalnu banku, jer ako nemaju povjerenja u nacionalnu banku, nemaju povjerenja u državu. Zašto bi više vjerovali talijanskoj državi? Izgubiti povjerenje svojih najproduktivnijih ljudi, a to su štediše je najgore što se može dogoditi nekoj državi. Takvo nepovjerenje su izazvali čelnici Hrvatske narodne banke koji su svojim postupcima uništili većinu hrvatskih banaka.


NACIONAL: Koji su to čelnici koji su uništili banke?

– Prije svih, riječ je o bivšem guverneru HNB-a Marku Škrebu koji je izjavom da brzorastuće banke kao što je Gradska banka mogu vrlo brzo propasti. Ta je izjava izazvala pravi stampedo i ljudi su počeli povlačiti svoj novac u strahu da će ostati bez njega. To je osnova za kazneni progon.

NACIONAL: Koji je interes bio u rušenju hrvatskih banaka?
– Marko Škreb danas je savjetnik Privredne banke Zagreb. To vam dovoljno govori. Banke su se rušile kako bi se lakše prodale. Tvrdim da niti jedna banka u Hrvatskoj nije trebala ići u stečaj. Banke su drugačiji gospodarski subjekt od trgovačkog poduzeća. Banka nema nekretnina kao trgovačko društvo, njena je imovina vlasništvo štediša. Nije se ni pokušalo dogovoriti s vlasnicima banaka o dokapitalizaciji nego je rješenje bilo sve zatvoriti. Imate primjer Bayerische Landesbank koja je kupila Riječku banku. Ta je banka u državnom vlasništvu Bavarske i ne vidim nikakvu logiku prodavanja hrvatske banke subjektu koji je u vlasništvu neke druge države. Banke su krvotok gospodarstva koje napajaju pore gospodarstva i zato moramo napraviti novi bajpas.


NACIONAL: Neki su vas mediji prozvali slavonskim fundamentalistom. Smeta li vam taj naziv?

– Jesam, slavonski sam fundamentalist jer po meni fundament znači izvornost, a ja izvorno jesam Slavonac. Kada sam iz Slavonije krenuo na fakultet u Zagreb zvali su me slaninarom jer se špek tako naziva u Slavoniji. Ne možete se baviti gospodarstvom ako nemate barem malo emocija i povezanosti srca. Kada sam se u Osijek vratio nakon 50 godina vidio sam da se ništa nije promijenilo. I to me motiviralo za osnivanje Agrobanke. Kad sam došao u Osijek počeo sam naglašavati kako je Slavonija u teškim problemima. Dok je na vlasti bio Branimir Glavaš nije se smjelo puno pisati o tome. Prema javnosti je bila upućivana lijepa sličica. Tek nakon što su ga smijenili počelo se govoriti o pravom stanju stvari. Ja sam začetnik ideje o gospodarskom regionalizmu.


NACIONAL: To je zapravo ideja SDP-a.

– To je moja ideja još od 2000., ali mi ne smeta ako ju je netko uzeo, ako će dati rezultata. Duboko vjerujem u sposobnost Slavonaca i slavonsku regiju koja obuhvaća i Vojvodinu, Posavinu, i dio Mađarske. Ta regija se razumije, a to je i politika EU-a. Hrvatska je centralizirana država, a to je loše. Potrebno je raditi na ravnomjernom razvoju svih područja.

Mesića sam pripremio na zatvor

NACIONAL: Odrasli ste u Orahovici. Poznajete li hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića?
– Zajedno smo odrasli. Sjećam se kad je 1974. osuđen na zatvorsku kaznu. Obitelj ministra obrane Berislava Rončevića imala je kuću u Rovanjskoj. Tamo smo Stipe i ja otišli na desetak dana kako bismo ga pripremili na zatvor. Živjeli smo bez lampe i cijele smo dane bili na ribičiji i razgovarali.

Pad Novalićeva carstva

Gradska banka Osijek nastala je 1994. godine iz Gradske štedionice. Tada je kupila opremu i prostore bivše Ljubljanske banke. Njezin najveći vlasnik bio je slavonski tajkun Antun Novalić koji je 2000. godine s još četvoricom dužnosnika Banke bio optužen za malverzacije koje su dovele do propasti te novčarske kuće. Osuđen je 2007. godine na dvije i pol godina zatvora. Hrvatska narodna banka ukinula je 1999. uobičajeni kredit za održavanje tekuće likvidnosti te je banka postala insolventna. Dolaskom privremene Uprave odlučeno je da se banku da u stečaj. Tako je Gradsku banku snašla sudbina jednaka onoj mnogih drugih hrvatskih banaka kao što su Slavonska, Županjska ili Istarska banka.

 

Komentiraj

Source:Ante Pavić