ANATOMIJA EPSKE PLJAČKE: Kako bolnice i neodgovorni liječnici pljačkaju državni proračun

Nacional otkriva što je u pozadini rasta rashoda u zdravstvu, a precizno je opisano u kaznenoj prijavi DORH-u s dokazima za niz kaznenih djela u hrvatskom zdravstvenom sustavu, poput zlouporabe položaja i krivotvorenja službenih dokumenata

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu od početka travnja raspolaže konkretnim dokazima za niz kaznenih djela poput zlouporabe položaja i krivotvorenja službenih dokumenata u jednoj velikoj zagrebačkoj bolnici, a s njima i nizom indicija o metodologiji kojom se iz ionako gubitaškog i nelikvidnog zdravstvenog sustava milijunski iznosi izvlače na račune dijela liječnika, ali i vodećih osoba u nizu bolnica i drugih zdravstvenih ustanova diljem zemlje, mahom u sprezi s različitim privatnim tvrtkama koje se pojavljuju u ulozi dobavljača opreme i lijekova. Navedena kaznena prijava koju Nacional posjeduje, kao i razgovor s vrlo upućenim sugovornicima, upućuje na zaključak da je na djelu korupcija sistemskih razmjera koja iz temelja razara hrvatsko zdravstvo, odnosno stvara mu nepotrebne goleme troškove premda je, lako moguće dijelom upravo zato, ono ionako opterećeno sa 6,5 milijardi kuna duga prema veledrogerijama, što je problem koji se ciklički pojavljuje najmanje jednom do dva puta godišnje i uvijek iznova izaziva potres u državnim financijama.

Ministar zdravstva Vili Beroš našao se protekloga tjedna pod pritiskom javnosti zbog otkrića višemilijunske netransparentne nabave usluga izrade i održavanja državne platforme za cijepljenje, što je afera koja će u idućim danima i tjednima nesumnjivo biti u fokusu, no opsegom i dramatičnošću znatno je značajniji istup ministra financija Zdravka Marića pred Odborom za zdravstvo Hrvatskog sabora, kada on navodno nije bio svjestan da se događaj snima i kada je kazao da će upravo zato o toj temi govoriti otvorenije. Među ostalim, Marić je izrekao tvrdnju koja vrlo plastično dočarava kaos u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

“Teško mi je, nisam dovoljno pametan da bih objasnio kako to u covid-godini toliko rastu troškovi za lijekove, pa i ove posebno skupe. Svi živi rastu, a imamo podatke o smanjivanju medicinskih zahvata”, izgovorio je ministar financija na sastanku na kojemu je i Beroš uvijeno rekao da se reforma hrvatskog zdravstvenog sustava po uputi premijera Andreja Plenkovića na neko vrijeme odgađa, odnosno najmanje do dovršetka procesa provedbe lokalnih izbora. Jedan od odgovora na pitanje kako i zašto zdravstveni troškovi konstantno rastu, čak i usprkos smanjenom broju medicinskih zahvata, nalazi se upravo u spomenutoj kaznenoj prijavi: zato što dio liječnika i voditelja različitih bolničkih zavoda i odjela, u dosluhu s dobavljačima, prikazuje i fakturira nerealne troškove i neobično veliku količinu upotrijebljenog materijala i medicinskih pomagala. Neki od njih pritom su motivirani priskrbljivanjem dodatnih sredstava za svoje ustanove na račun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), no dio je pribjegao klasičnoj pronevjeri: državi prikazuje i od nje naplaćuje više utrošenog materijala i opreme koja na koncu ne biva isporučena, a zauzvrat dobiva različite nagrade i stimulacije od tvrtki odabranih za dobavljače. Jedan od sugovornika Nacionala ovako je opisao ovaj segment poslovanja hrvatskog zdravstva: “Radi se zapravo o kapilarno raširenom sitnom kriminalu kojemu država, ionako opterećena nesređenim i nefunkcionalnim zdravstvenim sustavom, nema ni želje ni hrabrosti stati na kraj. U prošlosti su se događale akcije poput masovnog uhićenja više desetaka liječnika zbog primanja mita od farmaceutskih kompanija, no praksa je, po svemu sudeći, nastavljena. U velikom broju vodećih hrvatskih bolnica sustavna i temeljita kontrola razotkrila bi razmjere tog problema, ali to bi posljedično dovelo do odstranjivanja dijela stručnog kadra – a u situaciji kada smo ionako deficitarni s medicinskim osobljem, to državi nipošto nije u interesu. Stoga se ovaj oblik korupcije prešutno čak i tolerira. Da se organi gonjenja ovim problemom pozabave na način kojim istražuju gospodarski kriminal u eksponiranim slučajevima, sve bi vrlo brzo i jednostavno mogli dokazati”, rekao je Nacionalov sugovornik.

 

Milijunski iznosi izvlače se na račune dijela liječnika, ali i vodećih osoba bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, mahom u sprezi s različitim privatnim tvrtkama koje se pojavljuju u ulozi dobavljača

 

Ministar zdravstva Beroš tijekom proteklog tjedna već je objavio da je spreman dati svoj mandat na raspolaganje ako ne uživa povjerenje premijera Plenkovića, no izvjesno je da se to neće dogoditi prije lokalnih izbora u svibnju. Osim sumnjive nabave informatičkih usluga, pojavile su se i informacije da se provodi istraga jer su u pojedinim bolnicama nabavljani skupi CT uređaji, ali i konkretan primjer nabave automatskog biokemijskog katalizatora iz 2019. godine, te da se u svim tim procesima pojavljuju imena istih poduzeća. Beroševo ministarstvo promptno je odbacilo sumnje izjavom da “ministar ne potpisuje ugovore o javnoj nabavi koju provode zdravstvene ustanove, već to čine ravnatelji kao naručitelji”. To je u osnovi točno, kao što je potpuno točna i tvrdnja Zdravka Marića da u Beroševim planovima “vidi mnogo toga na prihodovnoj, a vrlo malo na rashodovnoj stavci zdravstvenog sustava”. Drugim riječima, da Beroš namjerava ponovno značajno posezati u državnu blagajnu i uvoditi nova davanja na plaće zaposlenih – što je iznimno loše odjeknulo u javnosti – dok nema namjeru uvesti red u troškove zdravstvenog sustava. Kakav kaos je ondje na djelu, slikovito dočarava kaznena prijava u posjedu Nacionala.

Liječnik iz jedne zagrebačke bolnice, zaposlen kao specijalist, po navodima u prijavi još od 2016. godine neovlašteno ispunjava, potpisuje i prosljeđuje obrasce u čijem zaglavlju je navedena sama bolnica. Riječ je zapravo o obrascima koji služe za evidentiranje potrošnje lijekova i sanitetskog materijala potrebnog za liječenje svakog pojedinačnog pacijenta, s istaknutim količinama i jediničnom cijenom, a na obrascu je predviđena rubrika “potpis specijalista” (naziv konkretne specijalnosti je izostavljen) u koju se, prema protokolu rada, potpisuje odjelni liječnik, kao i rubrika “potpis predstojnika” u koju se, prema protokolu rada, potpisuje predstojnik konkretnog zavoda u sklopu bolnice. Podaci uneseni u taj obrazac zbirni su pokazatelj strukture troškova za svakog pacijenta pojedinačno – po vrsti, količini i cijeni utrošenih lijekova – i predstavljaju svojevrsno pravdanje potrošnje lijekova i sanitetskog materijala, odnosno imaju značaj i predstavljaju knjigovodstveno-financijski dokument kojim skladištar lijekova i sanitetskog materijala opravdava izdavanje iz skladišta (“izdatnica”), a Klinički zavod potvrđuje primitak sanitetskog materijala i lijekova iz skladišta (“primka”) te razdužuje taj primitak opravdanim utroškom u postupku liječenja određenog pacijenta. Konačno, taj se obrazac prosljeđuje fakturnoj službi bolnice radi refundiranja nastalih troškova od HZZO-a. Jasno, sadržaj podataka unesenih u obrazac mora odgovarati stvarnoj potrošnji lijekova i sanitetskog materijala, pa je stoga na svakom obrascu predviđena rubrika potvrde istinitosti podataka od odjelnog liječnika koji je liječio pacijenta, kao i potpis predstojnika konkretnog bolničkog zavoda koji je jedini ovlašten za potpisivanje akata.

Ministar zdravstva Beroš tijekom proteklog tjedna, nakon burne rasprave s ministrom financija Zdravkom Marićem, već je objavio da je spreman dati svoj mandat na raspolaganje ako ne uživa povjerenje premijera Plenkovića, no izvjesno je da se to neće dogoditi prije lokalnih izbora. PHOTO: Zeljko Lukunic/PIXSELL, Davorin Visnjic/PIXSELL, Marko Lukunic/PIXSELL

 

Ako odjelni liječnik potpisuje spomenuti dokument i dostavlja ga u fakturnu službu bez potpisa i odobrenja predstojnika zavoda, radi se o prekoračenju ovlasti i dovođenju istinitosti svih podataka o vrsti i količini utrošenih lijekova i sanitetskog materijala u opravdanu sumnju. Upravo to se dogodilo u spomenutoj zagrebačkoj bolnici, a treba reći da je kaznenu prijavu protiv liječnika podignula osoba koja obnaša dužnost predstojnika istog bolničkog zavoda.

“Nasumičnom kontrolom utvrđeno je da je u 2016. godini prijavljeni na opisani način opravdao potraživanje prema HZZO-u u iznosu od 493.058,044 kn, u 2019. u iznosu od 13.775.669,27 kn, a u 2020. godini u iznosu od 12.785.689,40 kn. Sve navedene obrasce potpisao je samo prijavljeni i o tome nije obavijestio predstojnika Zavoda te su tako iskazani podaci fakturirani prema HZZO-u te plaćeni KBC-u. Na opisani način prijavljeni je izradio lažnu ispravu i uporabio je kao pravu te time počinio materijalni falsifikat i svojim potpisom u rubrici ‘predstojnik’ Kliničkog zavoda, a on nije predstojnik niti je ovlašten na potpisivanje umjesto predstojnika”, stoji, između ostalog, u prijavi upućenoj Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Premda se radi o jednom slučaju jednog konkretnog liječnika – uz kojega su kazneno prijavljene i dodatne ‘NN osobe’ – radi se zapravo o razotkrivanju prakse koja je dubinski ukorijenjena u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Više vrlo upućenih osoba za Nacional je ustvrdilo da se radi o svojevrsnoj javnoj tajni: liječnici ili predstojnici različitih odjela i zavoda često prijavljuju značajne količine u stvarnosti neupotrijebljenog materijala koji se potom fakturira HZZO-u, on isplaćuje bolnici, a ta ustanova transferira novac na dobavljače, koji iz takvih ušteda, odnosno lažnih prodaja, nagrađuju liječnike i predstojnike s početka tog lanca i tako zatvaraju krug. Konkretan predmet proslijeđen Državnom odvjetništvu sadrži i specifičnost jer je otkriveno i krivotvorenje dokumentacije, odnosno činjenica da je liječnik potpisivao dokumente i prosljeđivao ih dalje bez predviđenog potpisa svog nadređenog. Neki izvori tvrde da je slučaj razotkriven isključivo zbog narušenih međuljudskih odnosa u bolnici, u kojoj obje strane sada izvlače dokaze kojima žele jedna drugu diskreditirati. Kako bilo, dokaza je napretek, a Nacional je dobio uvid u šest konkretnih pojedinačnih slučajeva. Radi se o pacijentima Š. K., N. Š. i N. Đ., A. T., R. M. i A. P. (podaci poznati redakciji) i troškovima njihova liječenja u spomenutoj bolnici.

 

‘Da se dokaže korupcija treba, dakako, slijediti trag novca, što također nije osobito teška zadaća – ako se država doista želi obračunati s malverzacijama u sustavu zdravstva’, tvrdi Nacionalov sugovornik

 

Prema pravilima urednog knjigovodstveno-financijskog poslovanja, dokumentaciju o tome s popisom i cijenama utrošenog sanitetskog materijala i lijekova trebalo bi knjigovodstveno evidentirati u poslovnim knjigama bolnice za točno određeno mjesto utroška, pojedinačno za svakog pacijenta, a nakon toga fakturni odjel bi trebao, ako isprave smatra vjerodostojnim, sastaviti fakturu prema HZZO-u i zatražiti refundaciju troškova iz fonda dobrovoljnog i dopunskog osiguranja. Ta tri slučaja nalaze se među više desetaka, moguće i stotina njih za koje je liječnik ispunio i potpisao dokumentaciju bez znanja i odobrenja nadređenih, dok je za one “nesporne” ipak tražio njihov potpis, što znači da je itekako bio upućen u protokole postupanja i da je od njih svjesno odstupao.

U računu za usluge liječenja A. T. u iznosu od 25.567,50 kuna, ispostavljenom HZZO-u, nema ni propisanog potpisa pacijenta koji bi potvrdio da su pri liječenju njemu pružene tako fakturirane usluge, a iz navodno nerazumljivih razloga odstupilo se od zakonskog protokola i uz naznaku “račun je pravovaljan bez žiga i potpisa” potpisao ga je prijavljeni liječnik. Identični slučaj je i s računom izdanim na ime R. M. na iznos od 26.909,40 kuna i računom koji se odnosi na bolesnicu A. P.

“Tu je riječ o relativno jednostavnom slučaju: da se dokaže krivotvorenje službenih isprava treba tek pogledati spomenute dokumente i proučiti opis i ovlaštenja radnih mjesta u bolnici. Da se dokaže korupcija treba, dakako, slijediti trag novca, što također nije osobito teška zadaća – ako se država doista želi obračunati s malverzacijama u sustavu zdravstva. Ministar Beroš to je već mogao i trebao učiniti tako što bi, recimo, uveo jednostavan informatički sustav kojim bi bili evidentirani svi troškovi i kojim bi se znatno pojačala kontrola, umjesto da se u zdravstvu uvodi bezbroj različitih nefunkcionalnih sustava koji potom zahtijevaju konstantno održavanje i nadograđivanje bez ikakvog vidljivog učinka osim koristi za tvrtke koje na tome rade. Tada profitiraju one, ali i svi oni koji su izbjegli bilo kakav nadzor i ponašaju se primitivno i razbojnički”, zaključio je taj sugovornik Nacionala.

 

Komentiraj