Amnesty International osudio bogate zemlje zbog gomilanja cjepiva

Bogatije zemlje padaju na “osnovnom” testu globalne solidarnosti gomilanjem cjepiva protiv covida-19, poručio je u srijedu Amnesty International te je optužio Kinu i druge zbog iskorištavanja pandemije kako bi potkopali ljudska prava.

U godišnjem izvještaju međunarodne organizacije za ljudska prava navodi se kako je zdravstvena kriza razotkrila “propale” politike te da je suradnja jedini put prema napretku.

“Pandemija je bacila oštro svjetlo na nesposobnost svijeta da djelotvorno i ravnopravno surađuje”, rekla je Agnes Callamard, koja je prošlog mjeseca imenovana glavnom tajnicom Amnesty Internationala.

“Najbogatije zemlje postigle su gotovo monopol nad svjetskom opskrbom cjepivima, ostavljajući zemlje s najmanje resursa da se suoče s najgorim zdravstvenim i ljudskopravaškim ishodima”, dodala je.

Callamard je apelirala da se odmah ubrza cijepljenje na globalnoj razini, nazvavši kampanju cijepljenja “najtemeljnijim, čak i osnovnim testom svjetske sposobnosti za suradnju”.

Rastuća nejednakost

Prema izračunu AFP-a, više od polovine od 680 milijuna ubrizganih doza cjepiva otpada na razvijene zemlje, poput SAD-a, Velike Britanije i Izraela, dok su stanovnici najsiromašnijih zemalja primili samo 0,1 posto doza cjepiva.

WHO je krajem ožujka upozorio na sve neuravnoteženiju distribuciju cjepiva.

Amnesty International je podržao platformu WHO-a C-TAP, putem koje se dijele podaci, saznanja i intelektualno vlasništvo povezano s cjepivom protiv covida-19.

Ta bi inicijativa mogla biti iskorištena za izgradnju dodatnih proizvodnih kapaciteta, pogotovo u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, navodi WHO.

Ta bi inicijativa mogla biti iskorištena za izgradnju dodatnih proizvodnih kapaciteta, pogotovo u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, navodi WHO.

Amnesty je odluku grupe G20 da se suspendira otplata dugova 77 zemalja označio kao “jadnu polumjeru”.

Kineska neodgovornost

Organizacija za ljudska prava također u svom godišnjem izvještaju piše o “velikoj neodgovornosti” Kine tijekom pandemije te ju je optužila za cenzuriranje zdravstvenih radnika i novinara koji su pokušali upaliti alarm na početku pandemije.

“Covid-19 pojačao je suzbijanje slobode izražavanja, dok je više građanskih novinara koji su izvještavali o nastanku epidemije nestalo, a u nekim su slučajevima zatvoreni”, navodi se u izvješću.

Amnesty je ukazao i na rastuće dokaze o općenito “velikim kršenjima ljudskih prava” u Kini, “uključujući mučenje i otmice” Ujgura i drugih muslimanskih manjina u regiji Xinjiang.

Zemlje poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Mađarske su pak koristile pandemiju kako bi dodatno ušutkale kritiku, poručuje Amnesty International koji posebno apostrofira nasilje sigurnosnih snaga u Brazilu i Nigeriji protiv prosvjednika prošle godine.

“Neki (vođe) pokušali su normalizirati dominantne izvanredne mjere koje su uveli u borbi protiv covida-19, dok je posebno virulentna vrsta vođa otišla korak dalje”, rekla je Callamard.

“Oni su ovo vidjeli kao priliku za učvršćivanje vlastite moći. Umjesto da podržavaju i štite ljude, oni su jednostavno iskoristili pandemiju kako bi opustošili ljudska prava”, dodala je .

Amnesty također navodi da su tijekom krize skupine poput žena i migranata dodatno marginalizirane u dijelovima svijeta.

Organizacija navodi kako njeno izvješće pokazuje da su “postojeće nejednakosti kao rezultat desetljeća toksičnog vodstva dovele do toga da su etničke manjine, izbjeglice, stariji ljudi i žene neproporcionalno negativno pogođeni”.

“Suočeni smo sa svijetom u rasulu. U ovom trenutku pandemije čak bi i lideri koji najviše žive u zabludi teško mogli poreći da su naši socijalni, ekonomski i politički sustavi slomljeni”, kazala je Callamard.

Komentiraj