Američki napad u Bagdadu ugrozio odnose s Irakom i među zapadnim saveznicima

Smrtonosni američki napad dronom u Bagdadu uzdrmao je odnose SAD-a sa saveznicima, primorao diplomate da rade na ublažavanju štete i razljutio iračke dužnosnike zbog kršenja zračnog prostora njihove države.

U napadu koji se odigrao na rubu bagdadske zračne luke u petak su ubijeni iranski general Kasem Sulejmani i zapovjednik proiranske iračke paravojske Abu Mahdi al-Muhandis.

Sjedinjene Države to su prozvale pobjedom za “mir i stabilnost u regiji”, s čim se ne slažu zapadni diplomati i dužnosnici američke vojske u Bagdadu.

Nikome od njih nije najavljeno da će se prije zore odviti taj napad. O tome su saznali kad su se probudili, nakon čega su odmah krenuli spašavati odnose s iračkim dužnosnicima.

“Napad je bio iznenađenje za sve nas”, rekao je jedan zapadni diplomat, govoreći pod uvjetom anonimnosti.

“Sada je ekstremno komplicirano razgovarati s Amerikancima. Puno pričamo kao Europska unija, ali Amerikanci sad imaju svojih problema”, dodao je.

Većina veleposlanika je na dan napada zbog blagdana bila izvan Bagdada, pa se užurbanom dijalogu s Iračanima posvetilo osoblje koje je ostalo u toj bliskoistočnoj prijestolnici.

Oni su odbili to komentirati zbog osjetljive situacije u kojoj se nalaze trenutni odnosi s Washingtonom, no izrazili su nezadovoljstvo izjavom američkog ministra vanjskih poslova Mikea Pompea.

“Iskreno, Europljani nisu bili toliko od pomoći koliko sam to htio”, rekao je Pompeo za Fox News nakon napada dronom.

“Britanci, Francuzi i Nijemci moraju shvatiti što smo učinili, što su Amerikanci učinili – spasili živote i u Europi”, tvrdi šef američke diplomacije.

Pogoršani odnosi

Napad je zahladio odnose između SAD-a i partnera iz koalicije koja se bori protiv Islamske države, čak i na vojnoj razini.

“Što se tiče zapadnih saveznika,  gledajući širu sliku, čini se da smo ih zeznuli”, smatra američki visoki obrambeni dužnosnik u Iraku.

U bazama diljem te države nalazi se oko 5200 američkih vojnika koji lokalnim snagama pomažu spriječiti ponovno jačanje džihadista.

Oni čine veći dio šire koalicije koja uključuje vojnike iz desetak drugih država koje je iračka vlada pozvala 2014. u borbu protiv Islamske države.

Irački parlament je u nedjelju zbog napada izglasao povlačenje te pozivnice i izbacivanje svih inozemnih vojnika.

Američki general idući je dan rekao iračkoj vladi da će se vojska “s poštovanjem prema odluci” povući, no Pentagon je to odbacio.

To je samo dodalo postojećom kaosu oko situacije jer su diplomati zapadnih država iz koalicije rekli da nisu bili uključeni u pismo iračkoj vojsci za koje je SAD tvrdio da je “nacrt”.

Američki predvođena koalicija te čak i NATO su zbog sigurnosti već zaustavili obuku i operacije protiv Islamske države i povlače vojnike.

Drugi američki vojni dužnosnik rekao je za AFP kako je ubojstvo Sulejmanija učinilo odnose među partnerima koalicije “iznimno napetima”.

“Ne žele nas gledati u oči. Zamislite da ste dio ovog tima, a jedan od članova odluči sam napasti”, rekao je drugi dužnosnik.

Pogoršana je i svakodnevna interakcija s iračkim dužnosnicima jer je napad prozvan kršenjem iračkog suvereniteta.

“To je uzrokovalo razdore u našim odnosima” naglasio je američki obrambeni dužnosnik.

Izvor iz iračkih snaga sigurnosti kazao je kako je to stvorilo “krizu povjerenja” između američke i iračke vojske.

“U velikoj mjeri su prestali razgovarati”, otkrio je.

Saveznici pod prijetnjom

U danima nakon napada raketama je napadnuta Zelena zona, dom niza veleposlanstava i vojnih baza u kojima su smještene snage koalicije.

“Namjerno ili ne, SAD je ugrozio saveznike na tlu – vojne i civilne”, rekao je Robert Ford iz Middle East Institutea.

On je bio diplomat u američkom veleposlanstvu u Iraku između 2004. i 2006., te 2008. i 2010. godine.

Ford ističe kako je posljedica toga što se Washington nije koordinirao sa saveznicima to što sada oni i moraju snositi štetu od napada.

Vlada Donalda Trumpa od “europskih saveznika traži da potpišu bianco ček podrške svemu što SAD čini, iako SAD nije uspio artikulirati dugotrajni plan za Iran”, tvrdi Ford.

Stručnjak za Bliski istok i bivši francuski diplomat Jean-Pierre Filiu pak tvrdi da je ponašanje Bijele kuće slično onom uoči američki predvođene invazije Iraka 2003. godine.

Danas, kao i onda, SAD je “u potpunosti slijep” na posljedice svojih vojnih akcija u Bagdadu.

“Kod američke eskalacije najviše uznemiruje to što nema nikakve strategije za Irak, što samo može destabilizirati američke saveznike u koaliciji boraca protiv džihada”, zaključio je Francuz.

Komentiraj