Američki elektori počeli su u ponedjeljak glasovati u svojim saveznim državama za novog, 45. američkog predsjednika.

Elektori u Indiani i Illinoisu među prvima su od ukupno 538 elektora koji glasuju.

Glasovanje je formalnost, no ove godine pod posebnim je povećalom javnosti jer se najžešći kritičari Donalda Trumpa nadaju da ga većina elektora ipak neće podržati.

Iako oni sanjaju o preokretu u posljednji trenutak, Izborni kolegij, arhaično američko izborno tijelo, gotovo će sigurno u ponedjeljak izabrati 70-godišnjeg multimilijardera.

Njegovi protivnici takav izborni sustav smatraju izrugivanjem časnom načelu “jedan čovjek, jedan glas”, koji k tome potiče izborne kandidate da kampanju svedu na nekoliko ključnih saveznih država i ignoriraju veći dio SAD-a. Ali unatoč poplavi kritika nijedan pokušaj reforme izbornog sustava nije uspio.

Kada su američki birači 8. studenoga glasali za predsjednika, nisu ga zapravo birali izravno. Izabrali su 538 ‘izbornika’ koji su zaduženi da njihove želje pretoče u stvarnost.

Trump je osvojio jasnu većinu izbornih elektora, njih 306, iako je prilično zaostao za Hillary Clinton u ukupnom broju glasova.

Sličan se scenarij dogodio 2000. kada je George W. Bush postao predsjednik iako je Al Gore imao više glasova na nacionalnoj razini (popular vote). Ovoga puta razlika je mnogo veća jer je Clinton osvojila gotovo tri milijuna glasova birača više od Trumpa ili dva posto više.

Izbornici su se u ponedjeljak okupili u svih 50 država i glavnom gradu Washingtonu, koji je zasebna federalna jedinica, kako bi službeno izabrali predsjednika i potpredsjednika. Povijesno, izbornici su rijetko prkosili volji birača u njihovim saveznim državama. A i kada jesu, njihov prelazak u suparnički tabor nije utjecao na ishod predsjedničkih izbora.

Konačni ishod možda neće biti poznat u ponedjeljak jer države imaju nekoliko dana da dostave svoje rezultate. Kongres će u svakom slučaju pobjednika objaviti 6. siječnja, dva tjedna prije inauguracije.

Odgvarajući na pitanje na tiskovnoj konferenciji prije odlaska na odmor na Havaje, predsjednik Barack Obama priznao je da je izborni sustav “otisak ranije vizije o tome kako bi trebala raditi naša federalna vlada”, ali je dodao da se obično rezultati izbornog kolegija i narodnog glasanja podudaraju “kad se šalju prave poruke”.

David Pozen, profesor na pravnom fakultetu sveučilišta Columbia, vidi jednu dobru stvar u svemu ovome. “Privući će pozornost na to da je hitno potrebna reforma. Izborni kolegij je jedna zastarjela i fundamentalno nedemokratska institucija”.

U studenome 2000. demoktratska senatorica iz New Yorka Hillary Clinton pozvala je na izbornu reformu koja bi rezultirala izravnim, općim pravom glasa.

Trump je, kao i u mnogo drugih stvari, radikalno promijenio mišljenje. “Izborni kolegij je katastrofa za demokraciju”, tweetao je u studenome 2012. godine.

“Izborni kolegij je zapravo genijalna stvar koja svim našim državama, velikima i malima, daje na važnosti”, rekao je prošli mjesec.

Komentiraj

FOTO:EPA/ERIK S. LESSER
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.