AMERIČKA PREDSJEDNIČKA UTRKA: Hillary 33 posto ispred Obame

Objavljeno u Nacionalu br. 621, 2007-10-08

ZA PREDSJEDNIČKE IZBORE potkraj 2008. Demokratska stranka vjerojatno će nominirati suprugu bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona

Najnovije istraživanje javnog mnijenja dnevnog lista Washington Post i TV-mreže ABC pokazuje da je senatorica iz New Yorka Hillary Clinton u posljednja tri tjedna znatno povećala prednost u borbi za demokratsku predsjednički nominaciju pred svojim glavnim suparnicima te da je teško može izgubiti. Sada je podržava 53 posto demokratskih birača, 13 posto više nego prije tri tjedna. Osjetno je povećala prednost pred najvećim konkurentom, senatorom iz Illinoisa Barackom Obamom. On je dobio 20 posto podrške, sedam posto manje nego prije tri tjedna. Na trećem mjestu je senator iz Sjeverne Caroline John Edwards s 13 posto.

Hillary Clinton ima čak 33 posto više podrške od Obame, što je najveća razlika dosad. S 53 posto ukupne podrške svih demokratskih birača ona je u sasvim novoj situaciji – podržava je više od pola demokratskih birača. Ne događa se često da jedan od predsjedničkih kandidata tako rano u predsjedničkoj kampanji stekne podršku većine birača svoje stranke. A svi kandidati u predizbornim kampanjama nakon 1980. s natpolovičnom podrškom birača u ispitivanjima javnog mnijenja godinu prije izbora poslije su i dobili predsjedničku nominaciju svoje stranke.

Hillary Clinton je u predizbornu utrku ušla prije devet mjeseci, a svi je hvale da ima odličan izborni stožer, koji pametno, disciplinirano i energično vodi kampanju. Ona je ponešto zaostajala u financijskim donacijama za senatorom Obamom, koji je dosad ove godine skupio nešto malo više novaca za svoju kandidaturu od nje, ali će do kraja godine, kad se bude radila ukupna bilanca za 2007., ona sigurno skupiti više novca, jer najnoviji financijski pokazatelji za posljednje tromjesečje govore da ona sada skuplja više novca od njega.

Vrlo je pažljivo tempirala predizborne inicijative, planirajući ih u određenim razmacima, kako bi privukle najviše pozornosti. Posebno je uspješna njezina inicijativa za uvođenje općeg zdravstvenog osiguranja, koju podržava 62 posto birača. Sredinom rujna održala je u bolnici u Des Moinesu u Iowi taj govor koji je izazvao veliku pozornost najšire američke javnosti, jer je najavila da će – bude li izabrana za predsjednicu – uvesti u SAD-u opće zdravstveno osiguranje i omogućiti svim Amerikancima pravo na elementarnu zdravstvenu zaštitu. U ovom trenutku čak 43 milijuna Amerikanaca, gotovo šestina cjelokupnog stanovništva, nema nikakvo zdravstveno osiguranje, a među njima ima i mnogo djece.

U SAD se svako sam mora brinuti za zdravstveno osiguranje, privatnoj odluci prepušteno je želi li se netko zdravstveno osigurati ili ne i sam plaćati zdravstveno osiguranje preko privatnih osiguravajućih društava. Neka velika poduzeća plaćaju svojim zaposlenicima zdravstvenu zaštitu. Postoji i državni sistem zdravstvenog osiguranja Medicare za osobe starije od 65 godina, te program Medicaid koji pomaže siromašnijima. Sve razvijene zemlje osim SAD-a imaju opće zdravstveno osiguranje.

Hillary Clinton je objavila da će predložiti zdravstveno osiguranje za sve Amerikance, koje će ukupno stajati 110 milijardi dolara, a financirat će se na razne načine, većim oporezivanjem najbogatijih, doprinosima velikih korporacija i poticanjem osiguranika da sami plaćaju osiguranje u skladu s mogućnostima.

Hillary Clinton već je prije 12 godina, dok je bila predsjednikova supruga, pokušala to isto, ali je taj prvi pokušaj propao pa mnogi politički komentatori smatraju da je hrabra.U prvog predsjedničkog mandata svog supruga, 1993. i 1994., imala je velikih ambicija da zajedno sa suprugom mijenja socijalne prilike u SAD-u u socijalnoj sferi, pa ju je Bill Clinton imenovao šeficom skupinee stručnjaka koji će pripremiti veliku reformu američkog zdravstvenog sustava koja bi zadirala u funkcioniranje goleme zdravstvene industrije, koja je vrlo moćna, dobro strukturirana i pokriva velik prostor, od bolnica, ambulanata, preko privatnih liječničkih ordinacija, staračkih domova, epidemioloških službi, medicinskih istraživačkih centara, do ogromne farmaceutske industrije. Hillary Clinton pokazala se odlučnom u teškim pregovorima sa svim tim faktorima medicinsko-političke scene, razmatrajući političke, ekonomske i socijalne posljedice reforme, ali i na još dublji način. Tih je dana održala govor koji je izazvao veliko zanimanje jer je izjavila da je osnovni problem američkog života “što mu nedostaje smisao”, da “Amerika prolazi kroz krizu smisla, jer se ne zna koji je smisao vlade, koji je smisao svakodnevnog života pojedinca”, te je u američku političku praksu uvela novi pojam: “politika smisla”. Tvrdila je da će reforma zdravstvenog osiguranja mnogim Amerikancima dati novu perspektivu , ali i uvjeriti ih u potrebu socijalne solidarnosti, u kojoj je ključna briga za zdravlje svakoga.

Njezin tadašnji pokušaj nije uspio zbog općeg otpora gotovo svih faktora američkog zdravstvenog sustava, u prvom redu privatnih bolnica, velikih farmaceutskih kompanija, a posebno velikih privatnih osiguravajućih društava. Njezin je veliki problem bio i opći otpor poslodavaca, na koje je htjela svaliti dio financiranja tog sustava a oni to nisu htjeli platiti. Osobito su protiv toga bili mali poslodavci s po nekoliko radnika, tvrdili su da će ih njezin sustav uništiti, a i mnogi koji su sami plaćali svoje zdravstveno osiguranje, jer su se bojali da će se njihov individualni status prema odabranim liječnicima mijenjati. Zbog tako velikog otpora morala je odustati od plana i prije nego što je o njemu raspravljao Kongres. Zbog tog neuspjeha Hillary Clinton se tada potpuno povukla iz praktične politike te je do kraja muževa predsjednikovanja figurirala samo kao “prva dama”, ali bez konkretnih zaduženja.

Sada opet objavljuje taj projekt, ali na drukčijim osnovama, pazeći da ne napravi iste greške kao prvi put. Stoga napominje da se postojeća osiguranja neće mijenjati, da mali poslodavci neće trebati ništa plaćati te da će se u sve ući općim dogovorom. Republikanci su je već napali da “u SAD uvodi socijalizam i europski birokratizam”, a našla se i na udaru demokratskih suparnika Baracka Obame i Johna Edwardsa, jer su oni svoje projekte općeg zdravstvenog osiguranja objavili još u proljeće pa tvrde da ih Hillary Clinton – oponaša. No Amerikanci su njezin prijedlog ovaj put javno podržali. Tim se prijedlogom predstavila kao posebno socijalno svjesna predsjednička kandidatkinja pa je dobila velik medijski publicitet.

Medijski stručnjaci hvale je upravo zbog načina kako koristi medije. Zanimanje za nju je veliko pa ona bez teškoća dobiva medijski prostor kada god zaželi. Prije nekoliko tjedana htjela je objasniti svoje stavove o Iraku te je dogovorila intervjue u svih pet najvažnijih tjednih političkih talk-showova, koji se emitiraju usporedo na najvažnijim američkim TV-mrežama u nedjelju ujutro. Sve je intervjue snimila video-linkom iz biblioteke svojeg doma, “izgledajući predsjednički”, ocijenili su neki komentatori. Hvale je i zbog spretnosti u upotrebi interneta za propagandu, čime uspostavlja kontakt s mlađim biračkima. U pokrivanju medija ima veliku pomoć svog muža, koji također posredno, ali i izravno agitira za nju.

Bivši predsjednik Clinton prije nekoliko je dana u New Yorku predsjedavao velikom skupu svjetskih državnika, poslovnih ljudi i javnih osoba što ga je organizirala njegova fondacija kako bi raspravljali o najvećim problemima čovječanstva. Nedavno je objavio knjigu koja se našla na vrhu liste bestselera što je sastavlja dnevni list New York Times, “Giving” (“Davanje”). U njoj piše o svojim naporima da organizira što veću pomoć pojedincima, zajednicama i socijalnim grupama u SAD-u i u svijetu kojima treba pomoć da bi preživjeli ili se izvukli iz siromaštva. Knjiga potiče na humanitarno djelovanje i objašnjava ljudima kako mogu darivati novac, stvari, ali i svoj rad, znanje ili slobodno vrijeme.

O njemu se mnogo govori i u kontekstu sadašnje predizborne kampanje. Budući da je njegova supruga najveća favoritkinja, mnogi nagađaju što će biti s njim ako ona postane predsjednicom SAD-a. On joj u predizbornoj kampanji dosta pomaže, iako se u javnosti drži diskretno i ne želi je zasjeniti. Ali vrlo spretno prikuplja novac za kampanju te suptilno pomaže i u izgradnji njezina političkog imidža, kako bi je prikazao osobom koja je sposobna donositi i najosjetljivije odluke o nacionalnoj sigurnosti.

O Clintonu se govori i zbog njegovih izjava u televizijskim intervjuima. Prije godinu dana u emisiji “Meet The Press” na NBC-ju s voditeljem Timom Russertom raspravljao je treba li američki predsjednik odobriti mučenje u istragama protiv terorista. Clinton je napomenuo da je to vrlo osjetljivo pitanje, jer se može pretpostaviti da bi se moglo dogoditi da istražitelji uhvate nekoga od vodećih terorista u trenucima kad se priprema veliki napad na SAD, pa će se tada otvoriti pitanje je li opravdano primijeniti mučenje nad uhićenikom kako bi se izvukle informacije.

To se pitanje ovih dana otvorilo i u predsjedničkoj predizbornoj kampanji, a republikanski predsjednički kandidati su za takvo rješenje, osim senatora Johna McCaina koji se izričito protivi bilo kakvom mučenja jer je sam kao zarobljenik u Sjevernom Vijetnamu bio mučen. Na demokratskoj strani svi su kandidati protiv mučenja.

U nedavnoj debati demokratskih predsjedničkih kandidata u New Hampshireu, koju je vodio upravo Russert, on je spomenuo kako mu je lani jedan sugovornik iz njegove emisije rekao da bi predsjednik u takvim situacijama morao biti ovlašten za oprost onomu tko bi se poslužio mučenjem da spasi sigurnost države. Pitao je Hillary Clinton da iznese svoj stav, ne rekavši da mu je tu procjenu o mučenju dao upravo njezin suprug. Ona je odgovorila:

“To nikada ne može biti američka politika. I točka. U borbi protiv terorizma mi možemo mnogo toga unaprijediti, bolje prikupljati obavještajne podatke, učiniti svoju zemlju poštovanijom u svijetu pridobivanjem više saveznika. Ali vaša hipoteza je vrlo opasna, jer otvara ogromnu rupu u onome što treba biti temeljni stav naše zemlje i našeg predsjednika kad je riječ o odnosu prema ljudskim pravima bilo kojeg pojedinca. Mislim da je vrlo opasno poći tim putem.”

Russert joj je rekao da je tezu o potrebi da se predsjedniku omogući oprost za istražitelje koji muče iznio upravo njezin suprug Bill Clinton prije godinu dana, a ona je na to, uputivši Russertu vrlo strog pogled, odlučno i ljutito rekla: “O tome ću s njim porazgovarati.” To je izazvalo dosta smijeha.

Najveći politički problem Hillary Clinton u debati dosad je bilo upravo pitanje je li ona spremna donositi odluke iz sfere nacionalne sigurnosti. No ispitivanje javnog mnijenja Washington Posta i ABC-ja pokazuje da demokratski birači smatraju da je ona mnogo uvjerljivija u pristupu sigurnosnim pitanjima od Obame i Edwardsa.

Američki novinski komentator uvjereni su da nijedan od njezinih demokratskih suparnika više nema izgleda da je zaustavi. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je demokratski birači podržavaju jer smatraju da najbolje izražava tradicionalne i bazične stavove njihove stranke i da ima najveće izglede da pobijedi republikanskog protukandidata na predsjedničkim izborima u studenome 2008. Ona je već zauzela predsjednički gard, pa u svojim govorima više ne govori “ako postanem predsjednica”, nego “kad postanem predsjednica”. Politički komentatori tvrde da može izgubiti nominaciju samo ako sama napravi kakav težak gaf, te ako ne bude uspješna u prvim primarnim izborima koji će se za tri mjeseca održati u Iowi i New Hampshireu. Ondje su joj zasad Obama i Edwards opasni izazovi.

Ipak, mnogi misle da je trka za demokratsku nominaciju već gotova, pa pažljivo prate tko će joj na republikanskoj strani biti protivnik na izborima. I ondje se već profilira favorit, bivši gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani. On ima najveću podršku republikanskih birača, ali ni izdaleka tako snažnu i uvjerljivu prednost kao Hillary Clinton pred demokratskim suparnicima. On sada ima podršku 34 posto republikanskih birača. Istraživanje javnog mnijenja Washington Posta i ABC-ja pokazuje da bi – da se izbori održavaju sada – Hillary Clinton dobila 51, a Giuliani 43 posto glasova, dok bi šest posto glasovalo za nekog trećeg. Na pitanje što misle o tome da će se – ako Hillary Clinton bude izabrana za predsjednicu – i Bill Clinton vratiti u Bijelu kuću, 60 posto ispitanih reklo je da im to neće smetati, a 30 posto da im se to ne sviđa.

Bill Clinton i Jack Bauer

Mnogo negativnih reakcija izazvala je izjava Billa Clintona prema kojoj bi se protuteroristički agenti trebali ugledati na Jacka Bauera, junaka serije “24”, koji često muči teroriste od kojih mora izvući važne informacije.

Komentiraj

Source:Maroje Mihovilović