Amadea Krajnović: “U 40 godina skupila sam 500 vrećica koje prikazuju razvoj dizajna u RH”

Amadea Krajnović, zagrebačka poduzetnica, od svog neobičnog hobija želi napraviti izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt

Zagrepčanka Amadea Krajnović ima neobičan hobi. Ona, naime, već gotovo 40 godina skuplja vrećice. Do sada ih je skupila preko 500 različitih, a želja joj je u suradnji s Muzejom za umjetnost i obrt u Zagrebu napraviti izložbu. Smatra kako bi ta izložba bila interesantna za grafičare i dizajnere, ali i za obične građane jer bi se prisjetili nekih od vrećica i brendova iz prošlosti. Pored toga, na toj izložbi jasno bi se mogao vidjeti razvoj dizajna koji je prema riječima Amadee Krajnović bio izuzetno snažan u zadnjih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj.

Za Zagreb News je ispričala kako je u 80-ima prošlog stoljeća najprije počela skupljati promotivne vrećice stranih brendova u inozemstvu jer domaći tako nešto još nisu imali. Prva vrećica koju sam sačuvala bila je Hugo Boss iz Italije. Veliki sam esteta i jako volim ambalažu, jer je to što prodaje proizvod. Ranije sam puno putovala u inozemstvo i tako sam pomalo počela skupljati vrećice po raznim buticima po Njemačkoj, Austriji i Italiji.

Oduševljavale su me njihove boje, logotipovi, dizajn… U to vrijeme krenula sam u poduzetništvo u grafičku djelatnost, u kojoj sam još i danas, pa su mi vrećice često poslužile kao inspiracija. Pored vrećica skupljala sam i promotivne kutijice šibica, a koje već 30 godina izrađujemo kao promotivne artikle za promociju svih djelatnosti, pa i za vjenčanja, ispričala je Amadea Krajnović koja danas osim u grafičkoj djelatnosti radi kao holistička profesionalna make-up artistica.

No danas u svojoj kolekciji najviše ima vrećica domaćih brendova. Rekla je da su 80-ih godina i domaći brendovi počeli raditi na svom vizualno identitetu i dizajnirati svoje vrećice te da je prva među njima bila modna tvrtka Standard konfekcija kojoj su inozemne tvrtke bile inspiracija. Dodala je i da je izrada vrećica za razne brendove u Hrvatskoj doživjela pravi procvat u 90-im godinama.

Danas dizajn vrećica naših brendova ne zaostaje puno ili gotovo uopće za onim iz inozemstva. Naših je dizajnera na početku bilo malo i nisu baš bili u njihovom rangu. No dolaskom mlađih generacija dizajnera, posebno milenijalaca koji imaju puno ideja, puno širu sliku i više paze na dizajn i na minimalizam, to se promijenilo. Mlađi domaći dizajneri puno su više posvećeni poslu i ne boje se biti inovativni, rekla je Amadea Krajnović.
U svojoj kolekciji ima i plastičnih i papirnatih vrećica. Kaže kako su u početku bile samo plastične pa su ih polako počele mijenjati papirnate. U zadnje vrijeme su uglavnom papirnate. Zanimljivo je da je jedan naš domaći brend u početku imao papirnate vrećice i nije ih bilo baš puno, kasnije su ih zamijenili plastičnim, a sada se opet vraćaju na papirnate, ispričala je Amadea Krajnović.

Dodala je kako u svojoj kolekciji ima i vrećica koje je sačuvala i koje baš nemaju možda reprezentativni dizajn, ali sigurno imaju svoju priču. No ipak joj je izgled vrećice najvažniji jer je vizualni identitet vrlo bitan. Naglasila je kako danas ima jako puno i manje poznatih tvrtki sa savršenim dizajnom brenda i da njihove vrećice rado čuva. Primjerice, vrećica jednog jačeg modnog brenda za prodaju vjenčanica mi se sviđa jer ima jednostavan dizajn, logotip i kombinaciju boja što joj daje dozu elegancije, kako i priliči salonu vjenčanica. Zarine vrećice su jednostavnog i elegantnog dizajna. Ne mogu trenutno izdvojiti koja mi je najbolja jer ovisi koja vrsta materijala je korištena, kakvog je oblika, koje tehnike tiska su korištene, sve su različite i lijepe na svoj način, objasnila je Amadea Krajnović.

Na ideju da napravi izložbu došla je tijekom prvog zaključavanja zbog koronavirusa. Vjeruje kako bi izložba bila interesantna mnogim dizajnerima i grafičarima, ali i drugima koji bi se htjeli prisjetiti i nekih već davno zaboravljenih brendova. Namjera joj je organizirati izložbu u suradnji s MUO u Zagrebu, ali će možda ideja malo pričekati, s obzirom na oštećenja Muzeja nakon prvog potresa u Zagrebu u 2020. Sada trenutno radi na platformi kako bi izložbu postavila online na internetu, iako od suradnje s MOU-om nije odustala.

Komentiraj