Objavljeno u Nacionalu br. 1019, 01. studeni 2017.
Lider oporbenog pokreta ‘Otvorena Rusija’ koji je osnovao disident Mihail Hodorkovski, ekskluzivno za Nacional govori o trenutačnoj političkoj klimi u Rusiji, lošoj ekonomskoj situaciji i i budućnosti države nakon odlaska Vladimira Putina s vlasti
Aleksander Solovjev, novi lider oporbenog pokreta „Otvorena Rusija“ bit će sudionik „Zagreb Youth Summita“ koji će se održati od 6. do 9. studenoga u Muzeju Mimara. Uoči tog globalnog događaja Solovjev je dao intervju za Nacional. Organizator skupa na kojem će sudjelovati 300 mladih aktivista za ljudska prava iz Europe je Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska (YIHR Hrvatska) koja se bavi tranzicijskom pravdom, ali i utvrđivanjem činjenica o ratnim zločinima. Uz njih sudjelovat će i istaknuti aktivisti za ljudska prava i javne osobe iz regije i svijeta. Među ciljevima YIRH Hrvatske je i uspostavljanje veza među mladima koji su osposobljeni za suzbijanje mržnje i predrasuda te zagovaraju napredak u suradnji između vlada i društava u regiji.
Bivši ruski oligarh i žestoki protivnik Kremlja Mihail Hodorkovski osnovao je pokret „Otvorena Rusija“ 2014., godinu dana nakon što je izašao iz zatvora poslije izdržane 10-godišnje kazne. Danas taj pokret u Rusiji vodi Aleksander Solovjev. Nekoć jedan od najbogatijih Rusa, Hodorkovski je bio oslobođen 2013. nakon što ga je pomilovao predsjednik Rusije Vladimir Putin. Iako je Hodorkovski po izlasku iz zatvora obećao da se neće baviti politikom, osnivanjem pokreta „Otvorena Rusija“ iznevjerio je svoje obećanje, ali je ubrzo otišao u egzil u Veliku Britaniju.
NACIONAL: Američki demokrati smatraju da su ruski hakeri utjecali na rezultate predsjedničkih izbora u Americi. Što kažete o njihovim sumnjama?
O slučaju tzv. ruskih hakera mislim da naše kolege u inozemstvu precjenjuju sposobnosti Rusije. Volio bih da imamo toliko visoko profesionalne IT stručnjake, ali je teško povjerovati da su oni mogli presuditi rezultate izbora u Americi. Amerikanci još ne mogu vjerovati sami sebi da su izabrali Donalda Trumpa, pa pokušavaju okriviti nekoga drugog za svoj vlastiti izbor. No krivac za odabir Donalda Trumpa za predsjednika Amerike nije Rusija. Čak i da je netko iz Rusije stvarno pokušavao utjecati na američke predsjedničke izbore, to nije moglo imati presudni značaj.
NACIONAL: Je li dolazak Vladimira Putina u Kremlj ostvario ono što je Perestrojkom pokrenuo zadnji predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov?
Naravno da to nije ono što se očekivalo od Perestrojke. Perestrojka je bila pokret za stvarne demokratske promjene, a Putin nema ništa zajedničko s demokracijom. Upravljanje u Rusiji pod Putinom je iz godine u godinu sve više autoritarno s potpunom kontrolom u političkoj sferi, a djelomičnom kontrolom u gospodarstvu i društvenom sektoru. Sve ovisi o jednom čovjeku, pa se sve radi vrlo nedjelotvorno u svrhu kontrole svih procesa. Ako se nešto dogodi Putinu, onda će se cijeli sustav urušiti. Uslijedit će godine kaosa, a kad se to dogodi posljedice će osjetiti svi građani. Zato se mi iz „Otvorene Rusije“ zalažemo za promjenu sustava i stvaranje djelotvornih institucija kako bi, napokon, prestali ovisiti o jednom čovjeku ma o kojem se pojedincu radilo. Naš je veliki problem, međutim, što nas zbog takvih ideja državna propaganda proglašava „državnim neprijateljima“.
NACIONAL: Kakvo je aktualno stanje s ljudskim pravima u Rusiji?
Situacija je užasna. Ljudima nije dostupno ni pravo, a još manje pravda. U 99,5% svih presuda u kaznenim predmetima osumnjičeni se proglašavaju krivima. Ako je vaš slučaj na sudu, onda imate samo 0,5% šanse obraniti se, a za svašta možete biti optuženi. Pritom nećete imati gotovo nikakve šanse legalno se obraniti. Doduše, ako imate dobre veze u istražnim organima ili raspolažete s nekoliko milijuna dolara, onda možda i možete riješiti problem, ali to neće biti na legalan način.
‘Bitna razlika između putina i jeljcina je to što Jeljcin nije baš sve kontrolirao. Nije bio agent KGB-a kao Putin, a o KGB-u ima poslovica u Rusiji: ‘Možete se odreći KGB-a, ali se KGB nikada neće odreći od vas”
NACIONAL: Preuzeli ste vođenje pokreta Otvorena Rusija od Hodorkovskog koji je u egzilu. Upravlja li Hodorkovski, na neki način, i dalje pokretom iz inozemstva? Nalazi li se vaš pokret „Otvorena Rusija“ na crnoj listi ministarstva pravosuđa, pa joj je zabranjeno djelovanje? Kako djelujete u takvim okolnostima?
Hodorkovski je utemeljitelj i još uvijek sudjeluje u našem pokretu kroz savjete i njegova razmišljanja. To poštujemo, ali on pokret više operativno ne vodi iz inozemstva. To je i bila njegova zamisao: dozvoliti život pokretu kroz djelovanje u Rusiji bez upravljanja izvana. Naš pokret u Rusiji nije na toj crnoj listi ministarstva pravosuđa. Samo pokreti koji djeluju iz inozemstva dobili su zabranu djelovanja i nalaze se na tom popisu. Točno je da se istoimena organizacija „Otvorena Rusija“ našla na tom popisu, ali to je ona osnovana u Velikoj Britaniji. Iako je i njen osnivač Hodorkovski, ona nema ništa zajedničko s našim pokretom.
NACIONAL: Koja je razlika između vladavine Vladimira Putina i prvog ruskog predsjednika nakon raspada Sovjetskog Saveza Borisa Jeljcina?
Bivši predsjednik Jeljcin je napravio mnogo pogrešaka. Nisam njegov pobornik ili sljedbenik. Ali u njegovo smo vrijeme imali donekle neovisne institucije, kvalitetnije javne medije i gospodarske reforme. Te reforme nisu bile popularne, ali bile su potrebne. Zbog tih reformi, gospodarstvo je raslo i kad je Putin postao predsjednik. Bitna je razlika između ovih dvojice ruskih predsjednika u tome što Jeljcin nije baš sve kontrolirao. Podnosio je i kritike, iako ih je i on teško prihvaćao. Ukratko, on nije bio agent KGB-a, a o KGB-u postoji poslovica u Rusiji: „Možete se odreći od KGB-a, ali se KGB nikada neće odreći od vas“.
‘O tezi da su ruski hakeri utjecali na rezultate predsjedničkih izbora u Americi, mislim da mnogi precjenjuju sposobnosti Rusije. Krivac za odabir Trumpa za predsjednika Amerike sigurno nije Rusija’
NACIONAL: Strahujete li da biste mogli doživjeti sudbinu Borisa Nemcova, oporbenog lidera iz Pokreta solidarnosti koji je ubijen na mostu u Moskvi?
Naravno. Svi koji govore istinu u Rusiji računaju s tim rizikom. Svjesni smo toga, ali ne mogu sjediti i gledati kako se moja zemlja pljačka, kako se gomila poslušnika bavi korupcijom, a nedodirljivi su samo zato što su prijatelji predsjednika. Kada zemlju vode lažljivci, svaka istina označava se ekstremizmom, ali to ne znači da bih zbog toga trebao odustati.
NACIONAL: Je li rasvijetljeno ubojstvo novinarke Ane Politkovskaje, kritičarke Vladimira Putina?
Mediji u Rusiji nisu pokušavali sakriti činjenicu da je Ana ubijena zbog svojih stavova i članaka. No propaganda je uspjela nekako udaljiti sumnje za njeno ubojstvo od Kremlja i smjestiti ih u Čečeniju, a kad Rusi čuju da su Čečeni nekoga ubili to ih ne iznenađuje i zaključuju „opet su nekoga ubili“. Naša je misija ukazati na to tko su bili pravi organizatori tog ubojstva, ali i svih drugih političkih ubojstva tijekom svih ovih godina Putinove vladavine.
NACIONAL: Surađuje li vaš pokret s drugim oporbenim strankama i pokretima u Rusiji?
Surađujemo i otvoreni smo za suradnju sa svakim opozicijskim pokretom ili strankom koje imaju bliske ciljeve – ostvarenje demokracije i veći stupanj ljudskih prava u Rusiji.
NACIONAL: I Gari Kasparov koji osim ruskog ima i hrvatsko državljanstvo, politički se pobunio protiv Putina. Surađujete li s njim?
Nisam znao da Kasparov ima hrvatsko državljanstvo. Zapravo, nemam što reći o toj njegovoj „pobuni“. Upravo je napustio zemlju, a sada je zauzeo prilično radikalnu poziciju koja mi se osobno ne sviđa.
NACIONAL: Kakav je aktualni politički trenutak u Rusiji?
U nekoliko riječi, režim se čini stabilnim, ali čak i Putinova elita uvijek postavlja nezaobilazno pitanje – što će se dogoditi kada Putin napusti političku pozornicu. Svi su već shvatili da nije normalno da je netko na vlasti punih 18 godina. Ekonomska situacija se svakim danom pogoršava jer se ništa ne mijenja. Ruska vlast pokušava probleme riješiti usmjeravajući pozornost ljudi na vanjsku politiku stvarajući dojam da je Rusija pod opsadom. No čak i Putinovi obožavatelji polako počinju shvaćati da Barack Obama nije kriv što naše ceste ili bolnice izgledaju kao da su zadnji put obnovljene prije Prvog svjetskog rata. Zapravo, svi već čekaju na ono što će dogoditi kada Putin ode.
NACIONAL: Osjećaju li se posljedice sankcija koje je Europska unija i Amerika uvela zbog politike Rusije prema Ukrajini obilježene oružanim sukobima?
Nažalost, za mene i sve Ruse te sankcije imaju veoma loše posljedice neovisno od službene propagande. Veoma se negativno odražavaju na rusko gospodarstvo, a onda i standard građana, utječu na svakodnevni život običnih ljudi, pa ih zato sigurno ne mogu podržati. Ono što bih podržao to bi bile sankcije koje bi bile usmjerene na Putina i unutarnji krug ljudi oko njega, ali to se ne događa. Putinovi prijatelji zaista vole živjeti u europskim državama, tamo žive njihove obitelji, tamo čuvaju svoj novac – na računima u europskim bankama. Drugim riječima, ti Putinovi prijatelji uopće ne povezuju svoju budućnost s budućnošću Rusije. Jedino što bi njih moglo uplašiti su sankcije usmjerene na njih osobno.
NACIONAL: Kako gledate na uspostavljeno savezništvo predsjednika Putina i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana? Ima li to savezništvo budućnost s obzirom na činjenicu da su Turska i Rusija u različitim vojnim savezima? Turska je u NATO-u, a Rusija se žestoko protivi njegovu širenju prema istoku.
U tu vrstu savezništva između Rusije i Turske uopće ne vjerujem. To savezništvo ne može imati budućnost. Ne samo zbog činjenica što pripadaju različitim vojnim savezima, već što je to savezništvo stvoreno isključivo iz interesa između dvojice autoritarnih vladara, a ne između dviju demokratskih država.
Komentari