Aladrović: “Covid potvrde obavezne od 1. listopada u zdravstvu i socijalnoj skrbi”

Autor:

11.09.2021,Zagreb -  U hotelu Westin odrzan je Nacionalni dan Mladezi  Hrvatske demokratske zajednice te je svecano obiljezena 31. godisnica osnivanja MHDZ. Svecanosti je nazocio i predsjednik Vlade RH i predsjednik HDZ-a Andrej Plenkovic. Josip Aladrovic  Photo: Zeljko Hladika/PIXSELL

Zeljko Hladika/PIXSELL

Sve više europskih zemalja odlučuje se na stroge mjere za sve koji ne posjeduju COVID potvrde. Italija je donijela odluku o uvođenju najstrožih mjera na svijetu, a za njom ne zaostaje mnogo ni Slovenija. S obzirom na to da četvrti val epidemije u Hrvatskoj jača, mnogi se pitaju hoćemo li i mi krenuti stopama mnogih europskih zemalja. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović najavio je obvezne covid potvrde za zaposlene u zdravstvu i socijalnoj skrbi.

“Možemo vidjeti da susjedne zemlje imaju mnogo ekstenzivniju primjenu COVID potvrda od nas. Mi smo se odlučili za uvođenje u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi. Vezano uz sustav socijalne skrbi COVID potvrde će biti obvezne za sve one koji su zaposlenici u sustavu bilo privatnom bilo javnom. S druge strane za određene korisničke skupine, naravno one najmlađe, neće biti obvezne, ali za domove za starije i nemoćne koji su i najugroženiji i čija je stopa mortaliteta najviša – potvrde će biti obvezne od 1. listopada, odnosno od datuma kada će se uvesti i u zdravstvu. Mi sada pretpostavljamo da će to biti 1. listopada”, rekao je Aladrović u Dnevniku HRT-a.

O uvođenju obveznog cijepljenja 

“Mi smo od početka zauzeli stav o obveznom cijepljenju. MI ga ne propagiramo i ne želimo ga uvesti i ja se nadam da odgovornošću naših građana niti nećemo ga uvesti. Međutim COVID potvrde su nekakva najblaža moguća mjera koju u ovom trenutku možemo uvesti kako bismo visok stupanj zaštite korisničkih skupina u, prije svega, ova dva resora, a ukoliko bude potrebe i drugdje, a to će se vidjeti i po kretanju epidemiološke situacije i savjetima stručnjaka”, najavio je ministar.

Odbacio je mogućnost novog lockdowna.

“Mislim da nije realno očekivati novi lockdown. Mi smo već dva puta imali vrlo intenzivne lockdowne, a imali smo ih u trenucima kada ili nismo imali dovoljno cjepiva ili cjepivo nije ni postojalo, a imali smo lošu epidemiološku sliku. Sada cjepivo postoji i dostupno je svima kako bi zaštitili sebe i svoju okolinu. Stvarno ne očekujem da će u budućnosti doći do nekog novog zatvaranja ekonomije. Što se tiče samog državnog proračuna sve su to intenzivni udarci na taj proračun ali mi smo tako očuvali radna mjesta, očuvali poslodavce i očuvali ekonomiju. Ako bude potrebe mi ćemo to ponovno učiniti ali sigurno ne kroz neki novi lockdown”, poručio je Aladrović.

O Zakonu o minimalnoj plaći

“Što se tiče izmjena Zakona o minimalnoj plaći odnosno prijedlogu koji je upućen Hrvatskom saboru, mi tako želimo pružiti neki dodatni socioekonomski zaštitni mehanizam našim zaposlenicima. To su izmjene koje se odnose na to da plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu, da se moraju poštivati kolektivni ugovori i tako štitimo položaj radnika. Mi smo u svom mandatu, odnosno dva mandata Vlade Andreja Plenkovića, povećali tu minimalnu plaću za 36 posto. Očekujemo, s obzirom na trendove koje vidimo na tržištu da se povećaju plaće generalno, da ćemo do 31. listopada do kada moramo donijeti odluku imati još jedno intenzivno povećanje minimalne plaće. O tome pregovaramo sa socijalnim partnerima. Ona trenutno iznosi 3.400 kuna neto, mi smo trenutno u pregovorima sa socijalnim partnerima, što činimo redovno svake godine, i očekujem da ćemo i ovoga puta imati značajno povećanje”, rekao je ministar Aladrović dodavši da ne može reći o kolikom će se povećanju raditi.

“Problem minimalne plaće prepoznala je i Europska komisija kroz direktivu i preporuke. Ono na što su upućene sve zemlje da kolektivnim pregovorima pokušamo osnažiti sve one koji se nalaze u zoni minimalne plaće, ona se uvijek uspoređuje s prosječnom i medijalnom plaćom i želi se na nivou Unije kod svih zemalja dostići 50% prosječne plaće i 60% medijalne plaće. Mi smo sada na 46% prosječne i na 56% medijalne i vjerujem kako ćemo uskoro postići da budemo u prosjeku ostalih članica”, objasnio je Aladrović.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.