Aktiva HNB-a smanjena za 4,2 milijarde kuna

Autor:

Zagreb, 12.08.2015 - Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o kreditnoj aktivnosti banaka ukazuju na daljnji pad kreditnih plasmana, koji su na kraju lipnja iznosili 278,2 milijardi kuna, što je za 3,6 milijarde kuna ili 1,3 posto manje u odnosu na mjesec dana ranije, a to po ocjeni analitièara RBA ukazuje na daljnje razduživanje sektora središnje države i poduzeæa. Arhivska fotografija od 17.07.2011. godine prikazuje zgradu Hrvatske narodne banke (HNB) u Zagrebu. 
foto FaH/ Damir SENÈAR /ds

Nakon što je krajem 2017. ukupna aktiva Hrvatske narodne banke (HNB) premašila 127 milijardi kuna nominalno dosegnuvši povijesno najvišu razinu, u siječnju je u odnosu na prosinac smanjena za 3,3 posto ili 4,2 milijarde kuna, na ukupno 123 milijarde kuna, dok je u odnosu na siječanj prošle godine viša za 10,8 milijardi kuna ili 9,6 posto, kaže se u analizi Raiffeisebanke (RBA).

Promjene su, navodi se, odraz kretanja inozemne aktive koja čini 99 posto aktive te predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva HNB-a.

Strukturu inozemne aktive čine oročeni depoziti u stranim bankama, plasmani u vrijednosne papire, posebna prava vučenja, efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama te pričuvna pozicija kod MMF-a koji su u bilanci HNB-a iskazani u kunama. Pri tome su značajne promjene zabilježile stavke efektive i depozita po viđenju u stranim bankama te oročeni depoziti u stranim bankama.

U pasivi bilance HNB-a najveći udio, nešto iznad 72 posto, čini primarni novac koji je krajem siječnja ove godine iznosio 88,9 milijardi kuna. Na godišnjoj razini zabilježen je rast od gotovo 20 posto s tim da je najznačajniji rast zabilježen u stavci depoziti kreditnih institucija (24 posto).

Izraženi u eurima, inozemna aktiva ili bruto međunarodne pričuve su uz mjesečni i godišnji rast na kraju siječnja dosegnule 16,2 milijarde eura. To je nominalno povijesno najviši iznos, a promjene u kunskim i deviznim izrazima odražavaju i tečajna kretanja. Naime u valutnoj strukturi ukupnih pričuva najveći udio čine ulaganja u eurima, a slijede ih ulaganja u američkim dolarima te posebnim pravima vučenja.

U odnosu na prosinac ukupne pričuve više su za 522 milijuna eura ili 3,3 posto, što je i rezultat jačanja kune u odnosu na euro za 1,3 posto dok je u odnosu na siječanj prošle godine zabilježen rast za 1,6 milijarde eura ili 11,2 posto.

Analitičari RBA ističu kako je nastavak rasta iznosa bruto međunarodnih pričuva i u ovoj godini prvenstveno posljedica kupnje deviza od banaka (u siječnju je naime provedena devizna intervencija HNB-a pri čemu je od banaka otkupljeno 405,5 milijuna eura), ali i više razine ugovorenih repo poslova.

Neto međunarodne pričuve u siječnju su zabilježile rast od 2,5 posto ili 0,3 milijarde eura te su iznosile 14,1 milijardu eura.

“Vrijednost međunarodnih pričuva dostatna je za pokriće nešto više od osam mjeseci vrijednosti roba i usluga te u potpunosti pokriva trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja ove godine u iznosu od 7,7 milijardi eura. Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje monetarne politike, odnosno održavanje stabilnosti tečaja te financiranja eventualnih neravnoteža u bilanci plaćanja”, zaključuje se u analizi RBA.

OZNAKE: HNB, RBA, kune, aktiva

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.