Arhitekt Otto Barić najavljuje svoju kandidaturu za mjesto prvog čovjeka hrvatske metropole i objašnjava zašto bi još jedan mandat Milana Bandića bio poguban za Zagrepčane

Otto Barić, arhitekt po struci, najavio je kandidaturu za gradonačelnika Zagreba. Barić kaže da je Zagreb potpuno ruiniran i financijski opustošen grad, da izgleda kao Bratislava prije 20 godina i da bi još jedan mandat Milana Bandića za Zagreb i njegove stanovnike bio poguban.

Za ZgNews govori o rastrošnosti gradonačelnika Bandića i praznoj gradskoj blagajni, potpuno ruiniranom komunalnom sustavu, maksimirskom stadionu i sljemenskoj žičari.

ZgNews: Na lokalnim izborima u svibnju iduće godine kandidirat ćete se za poziciju gradonačelnika Zagreba. Ne bavite se aktivno politikom, arhitekt ste po struci, što je vaš motiv?

Smatram da je situacija u kojoj se nalazimo neizdrživa. Zagreb treba voditi stručna osoba jer je njegov komunalnog sustav ruiniran do tog stupnja da bi još jedan mandat Milana Bandića za grad i njegove stanovnike bio poguban. Imamo potpuno zapuštenu kanalizaciju, zapušteni vodovod, nemamo organiziran odvoz otpada, nemamo sortirnice niti kompostanu, nemamo izgrađen centar za gospodarenje otpadom, u prometu i dalje imamo kaos. Prvi čovjek grada mora biti čovjek s vizijom, s jasnim planom što želi i što treba napraviti u sljedećih deset godina, koji su to razvojni koraci u prvom, a koji slijede u drugom mandatu. Zagrebu treba krizni menadžer, čovjek koji ima upravljačkog i stručnog iskustva, netko tko će stvari preokrenuti. Jedino s čim se gradonačelnik bavi je pojedinačno sitno ušminkavanje, bavi se nečim što je samo na prvi pogled vidljivo, dok bitne stvari nije ni dotaknuo.

ZgNews: Želite li reći da većinu novca Zagrepčana gradonačelnik Bandić troši uludo i time dovodi u pitanje kvalitetu i sigurnost života svojih sugrađana?

Ima puno važnijih stvari od fontana, spomenika pa čak i žičare. Kada padne malo jača kiša pola grada pliva, ako se ponovi potres bojim se da bi se pola Gornjeg i Donjeg grada srušilo, a gradonačelnika nema, sakrio se. Rješenje postoji, to je planska gradnja i prateća infrastruktura. Svjedočimo da se na lokacijama na Trnju, Trešnjevki, ili interpolacijama na Donjem gradu, na postojećoj infrastrukturi na mjestu obiteljskih kuća, jednokatnica ili dvokatnica grade osmerokatnice. Nije problem u tome da će stanovnici tih zgrada opteretiti kanalizaciju, nego u tome što se na mjestima gdje su nekada bila dvorišta i površine s travom betoniraju parkirališta. Svi ti krovovi i parkinzi generiraju ogromnu količinu vode koja se direktno slijeva u kanalizacijski sustav koji je dimenzioniran za jedan potpuno drugi prihvat, a o tome nitko ne vodi brigu, ni grad ni investitori. Ako idemo graditi i razvijati grad, onda moramo točno znati koje posljedice za sobom nosi povećana izgradnja. U novoj viziji bi se jasno reklo gdje se može graditi, što se može raditi i koji su preduvjeti da se može graditi.

ZgNews: Kako biste riješili problem nogometnog stadiona u Maksimiru, o tom se projektu govori gotovo 30 godina, stadion je potpuno ruiniran, reprezentacija više ne želi na njemu igrati jer se raspada?

Za stadion se ponovo priprema još jedan arhitektonski natječaj. Onaj iz 2008. za lokaciju u Novom Zagrebu je propao jer je gradonačelnik odjednom shvatio da je ipak realnija lokacija u Maksimiru. Natječaj će se raspisati prije Božića pa će onda dva mjeseca svi arhitekti u Zagrebu i okolici crtati i smišljati čudesne stvari. Taman prije lokalnih izbora gradonačelnik će objaviti pobjednika i reći da imamo rješenje i “da idemo delati”. To će biti netko od viđenijih zagrebačkih arhitekata jer se međunarodni na ovakve natječaje ne javljaju. Naime, još od gradnje zračne luke je poznato kako natječaji u Zagrebu funkcioniraju. U stvarnosti će se s početkom gradnje odugovlačiti jer će se prvo čekati da završi korona, onda da završe ekonomski problemi koje je korona donijela, pa će se tek nakon toga početi razmišljati o gradnji.

ZgNews: Je li maksimirski stadion jedan od vaših prioriteta?

Ako dođem u situaciju da o tome odlučujem, stadion će biti jedan od mojih prioriteta, ne prioritet broj jedan, ali isto tako ne i prioritet broj deset jer je sramota da reprezentacija ne igra u glavnom gradu. Imam poprilično jasno rješenje. Treba pravno iskonstruirati kvalitetan koncesijski ugovor gdje će onaj koji će stadion graditi dobiti pravo na koncesiju. To će najvjerojatnije biti Dinamo s kvalitetnim stranim ulagačem. Na taj će se način stadion konačno izgraditi. Stari stadion se ne mora odmah rušiti, nego se novi može izgraditi na mjestu gdje su danas pomoćni tereni. Novi stadion bi imao između 30 i 35 tisuća gledatelja, cijena bi bila oko 50 milijuna eura, a gradnja bi trajala najviše tri i pol godine. Sama gradnja bi trajala između 18 do 20 mjeseci, a priprema između 12 do 14 mjeseci. To je savladivo unutar jednog mandata. Dinamo bi ušao s učešćem od deset milijuna eura, a strani sukoncesionar bi, koji bi onda i vodio stadion, dao 40 milijuna, i kroz koncesiju bi povratio svoju investiciju. Grad Zagreb ne može financirati stadion jer je prezadužen, gradonačelnik je odlučio da je važnije potrošiti stotine milijuna kuna da se napraviti žičara, umjesto da je taj novac dao za stadion.

 ZgNews: Spomenuli ste sljemensku žičaru, kako gledate na taj projekt?

To je još jedan projekt koji nije do kraja promišljen, još jedna brza akcija gradonačelnika. Bandić je zamislio da bi baš bilo lijepo da ima žičaru, a da nije definirano je li to skijaška ili posjetiteljska žičara. To su dva potpuno različita sustava funkcioniranja, korištenja i eksploatacije. Ovo je nekakvi hibrid, a realno se nije razmišljalo o tome koliko će je ljudi koristiti i koliko će koštati karta. Pitanje je hoće li ljudi moći platiti kartu – 50, 70 ili 100 kuna? Manje od toga karta neće moći koštati, ako će koštati manje opet će to građani financirati. Na koncu gradonačelnik nije nikada pitao građane čiji novac troši, žele li da se napravi žičara ili bi im bilo draže da se izgradi stadion. To je apsolutna samovolja.