‘Ako netko treba platiti zato što će Hrvatska morati vratiti pet milijardi eura, to je Nina Obuljen’

Nacional otkriva zašto neki u HDZ-u smatraju da premijer Plenković štiti od odgovornosti i sebe i ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek jer nisu bili sposobni potrošiti 5 milijardi eura za obnovu iz Fonda solidarnosti EU-a te da svu krivicu žele svaliti na ministra Horvata

‘Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek najodgovornija je za skandal zbog kojeg će Hrvatska Europskoj komisiji morati vratiti 5 milijardi eura jer nije potrošila novac iz Fonda solidarnosti za obnovu oštećenih javnih zgrada i kulturne baštine nakon potresa. Međutim, ona se i ovaj put uspjela izvući iz afere i ponaša se kao da to nema veze s njom i kao da je sve u savršenom redu. Horvata su razapeli u medijima i sva je krivnja prebačena na njega, a najveći dio je maslo Nine Obuljen jer je kroz njezino ministarstvo išao najveći dio nenamjenskih sredstava iz tog Fonda. Plenković je spreman maknuti Horvata, ali Ninu Obuljen ne bi dao. Zato se pokušalo maknuti težište s nje, ali ako netko treba ‘platiti glavom’, to bi trebala biti Nina Obuljen, a ne samo Darko Horvat”, tvrdi to izvor blizak vrhu HDZ-a koji je upozorio da bi se razmjeri tog skandala mogli vidjeti tek u lipnju, kad Hrvatskoj ističe rok za isplatu, odnosno povrat neiskorištenih sredstava iz Fonda solidarnosti. Slučajno, taj rok ističe baš 17. lipnja, na 33. godišnjicu osnivanja HDZ-a.

Međutim, drugi izvor blizak vladajućim strukturama i izvrsno upoznat s načinom funkcioniranja EU fondova tvrdi da veliku odgovornost za neiskorištavanje sredstava snosi i premijer Andrej Plenković.

“Još prije sedam, osam mjeseci Plenković i ministri upozoreni su da se novac neće moći potrošiti na ovakav način. Riječ je bila o sredstvima koja su se mogla trošiti isključivo namjenski za obnovu u Gradu Zagrebu, a Nina Obuljen je dijelila pare diljem Hrvatske, za obnovu spomeničke baštine i tako dalje, ali sve ćemo to morati vratiti. Tolika razina neznanja, egoizma i bezobrazluka je dosad neviđena. U pitanju je 5 milijardi kuna, a 17. lipnja je zadnji dan kada moramo vratiti taj novac. Nema odgode, nema pregovaranja”, ističe taj izvor.

Ministarstvo kulture i medija, na čelu s ministricom Ninom Obuljen Koržinek, rezerviralo je puno više sredstava iz Fonda solidarnosti nego što im je prvotno bilo namijenjeno pa su umjesto oko 870 milijuna kuna ugovorili čak 3,6 milijardi, a realizirali su mizerno malo. FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Vijest o tome da je Europska komisija uputila Vladi pismo u kojem traži detaljni izvještaj o trošenju novca iz Fonda solidarnosti i daje rok za povrat tog novca, objavio je prije dva tjedna Jutarnji list, pismo Europske komisije u međuvremenu je došlo i do Nacionala, a kao faksimil ga je objavio i portal Telegram.

Nacionalovi izvori bliski Vladi tvrde da je zbog tog pisma nastala ogromna panika u Vladi i da je bliska premijerova suradnica Tena Mišetić, zamjenica predstojnika Ureda premijera Zvonimira Frka-Petešića, panično nazivala nadležna ministarstva koja su dobila to pismo, kako bi provjerila koje sve osobe s njim raspolažu i pokušala sve zataškati.

Odgovornost za propust s trošenjem tih sredstava, prema navodima Nacionalovih izvora, snose Ministarstvo kulture i medija na čelu s ministricom Ninom Obuljen Koržinek i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na čelu s ministrom Darkom Horvatom. Međutim, odluku o tome da u najvećem dijelu upravo ta dva ministarstva raspolažu s 5,1 milijardu eura iz Fonda solidarnosti donio je osobno premijer Andrej Plenković.

Da je to tako, vidljivo je iz odluke koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 12. studenoga 2020. a u kojoj stoji:

“Ovom Odlukom utvrđuje se način raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije u iznosu od 683.740.523,22 eura, tijela odgovorna za koordinaciju provedbe ove Odluke, tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa i neovisno revizorsko tijelo te njihova zaduženja. (…) Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine određuje se za nacionalno koordinacijsko tijelo za provedbu ove Odluke, sa zaduženjima iskazanim u Prilogu II. koji je sastavni dio ove Odluke.

 

Zbog pisma Europske komisije nastala je ogromna panika u Vladi, a Nacionalovi izvori tvrde da je Tena Mišetić, zamjenica predstojnika Ureda premijera, panično provjeravala tko sve raspolaže pismom

 

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo obrane, Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija i Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije određuju se kao tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa, prema zaduženjima iskazanim u Prilogu II.”

Iz tog je priloga vidljivo da je Vlada za mjere zaštite kulturne baštine osigurala čak 116 milijuna eura, a još 6,5 milijuna eura za osiguravanje preventivne infrastrukture kulturne baštine.

No, velik dio iznosa, čak 285 milijuna eura, bio je predviđen i za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području obrazovanja, za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području zdravstva predviđeno je 140,95 milijuna eura, a za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području prijevoza 109,59 milijuna eura, za što su odgovorna druga ministarstva poput Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva.

Međutim, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, Ministarstvo kulture i medija rezerviralo je puno više sredstava nego što im je im je prvotno bilo namijenjeno:

“Kultura je umjesto 870 milijuna kuna, to jest 116 milijuna eura ugovorila 3,6 milijardi. Dakle, uzela je drugima, a ne može potrošiti ni 800 milijuna jer troškovi obnove kulturne baštine nisu prihvatljivi. To je laž od početka jer Europska komisija ne priznaje tu trošak nikakvih konzervatorskih radova, već samo postavljanje skela da se zgrada ne urušava, zaštitne ograde, uklanjanja dijelova zgrade koji predstavljaju opasnost i slične troškove. Sredstva su se mogla potrošiti i na vraćanje u uporabljivo stanje infrastrukture i energetskih postrojenja, vode i otpadnih voda, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja, a svako ministarstvo je imalo obvezu realizirati dio koji im je pripao prema Odluci Vlade.”

Ako sva ta sredstva propadnu, a mogla su se iskoristiti za obnovu, to jest stavljanje u funkciju ključne javne infrastrukture oštećene u potresu, bit će to ogromna sramota za Plenkovićevu vladu – zbog koje bi se moglo potegnuti i pitanje odgovornosti samog premijera.

Odlukom Vlade od 12. studenoga 2020. premijer Andrej Plenković odredio je tko će koordinirati sredstva iz fonda solidarnosti za obnovu Zagreba. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Nacionalov izvor tvrdi: “Plenković je svojom odlukom delegirao ta sredstva kod ministra Horvata i svoje miljenice, ministrice Obuljen jer nije želio da to ide preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Vjerojatno je imao neke svoje razloge za to. Međutim, sada je Plenković u panici jer je postao svjestan da novac mora vratiti, a obnova nije napravljena. Dosad smo potrošili oko 300 milijuna kuna. Od 5,1 milijardu, koliko smo dobili, samo 300 milijuna je potrošeno. Nina Obuljen je na prezentaciji rekla da će na kulturnu baštinu do 17. lipnja potrošiti iznos od 2,9 milijardi kuna, ali to je nemoguće. Nema šanse. Osim toga, ona taj novac smije potrošiti samo na kulturnu baštinu koja je oštećena u potresu, a ona je navodno dijelila pare i po Dubrovniku i svugdje. Da se počelo na vrijeme raditi i da znaju što rade, taj novac bi bio potrošen. Međutim, Plenković je štiti jer je ona njegov osobni odabir i njegova je poveznica s medijima. Sada ministrica Obuljen naziva redom sve resore, od gospodarstva do prometa, da smisle bilo kakve troškove u Gradu Zagrebu, što god, od toplovoda do mostova i cesta, i da to provedu kroz Fond solidarnosti. Doslovno se sada izmišljaju troškovi. Tražili su i od Grada Zagreba, ali ovi su to navodno odbili.”

Plenkoviću i Nini Obuljen Koržinek mogao bi iskrsnuti još jedan problem s Fondom solidarnosti. Nacionalov izvor blizak vrhu HDZ-a tvrdi i da je pitanje na koji se način uopće radila procjena iznosa štete.

“Ne bi me čudilo da su iznosi procjena štete fingirani. Jer iz pisma Europske komisije koje su objavili i mediji vi možete iščitati kako ribaju i ministarstva i premijera. S već otvorenom aferom oko Gabrijele Žalac i europskim istražiteljima, ako mu ovo s Fondom solidarnosti eksplodira, Plenković neće znati što mu se događa. I on je sada sve nervozniji i nervozniji, koliko nas god sve uvjeravao da nije.”

Dok iz Ministarstva pokušavaju prebaciti odgovornost na krajnje korisnike sredstava, tvrdeći da, pored samih provedbenih tijela u sustavu, dinamika korištenja sredstava u najvećoj mjeri ovisi o spremnosti projekata obnove krajnjih korisnika sredstava, koji podnose projektne prijedloge, Nacionalovi izvori tvrde da to nije tako.

Naime, trošenje sredstava iz Fonda solidarnosti striktno je regulirano pa se ta sredstva mogu koristiti samo za hitne intervencije i sanacije na javnoj infrastrukturi, mjere zaštite na kulturnim dobrima i to zaštite od urušavanja i daljnjeg oštećenja, ali ne i na projekte obnove kulturnih dobara.

 

‘Ministrica Obuljen naziva redom sve resore, od gospodarstva do prometa, da smisle bilo kakve troškove u Gradu Zagrebu, što god, od toplovoda do mostova i cesta, i da to provedu kroz Fond solidarnosti’

 

“Provedbena tijela su jasno navedena, ali evidentno je da je najveći dio sredstava rezerviralo Ministarstvo kulture s 3,5 milijardi ugovorenih troškova, iako su prihvatljivi samo troškovi zaštite tih objekata iz Fonda solidarnosti. Ključno je da to nisu sredstava za obnovu. A dodatni je problem u tome što Europska komisija navodi da se treba raditi i revizija procjene štete. Ako ta revizija pokaže da procjena nije bila dobra, zatražit će se rekalkulacija odobrenog iznosa iz Fonda solidarnosti te i tu može doći do zahtjeva EK za povrat”, objasnio je za Nacional jedan od izvora upoznatih s pravilima i funkcioniranjem EU fondova koji je nakon pisma Europske komisije detaljno analizirao cijelu situaciju.

Kako je 13. siječnja objavio Jutarnji list, u Vladu je stigao dopis Europske komisije iz kojeg je bilo jasno da, prema pravilima Fonda solidarnosti, nema niti razmatranja produljenja roka od 18 mjeseci za iskorištavanje sredstava od dana kada nam je novac isplaćen i kako je krajnji rok za to 17. lipnja. Vlada je do sredine siječnja trebala poslati i akcijski plan korištenja sredstava iz Fonda, koji je trebao sadržavati informacije o tome što je već isplaćeno, plan za isplate s rokovima i potencijalne mjere za otklanjanje nepredviđenih poteškoća. Sugerirano je da se sva tijela za provedbu koriste modalitetima koje je izradilo Ministarstvo kulture.

No umjesto 5,1 milijardu kuna, do trenutka kad je Europska komisija uputila pismo podneseni su zahtjevi tek za iznos od 313 milijuna kuna, a od toga je isplaćeno tek 119 milijuna kuna, odnosno samo 2,3 posto od ukupnih sredstava koja su bila na raspolaganju. Prije pisma Europske komisije, “na papiru” je to izgledalo sasvim drugačije. Kako je objavio Jutarnji list, zaprimljeno je ukupno 545 projekata vrijednosti čak 11,9 milijardi kuna, a sklopljeno je 316 ugovora u vrijednosti 8,4 milijarde kuna. Drugim riječima, ugovoreno je više projekata no što se moglo financirati iz Fonda, ali se ta sredstva ne isplaćuju, a Europska komisija prati samo finalne rezultate, to jest podatke o realiziranim isplatama.


‘Odgovornost za korištenje sredstava Fonda solidarnosti podijeljena je između svih tijela’

Na pitanja koje je točno ministarstvo odgovorno zbog neiskorištavanja 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti za obnovu javnih zgrada i zaštićenih spomenika kulture nakon potresa u Zagrebu, je li Ministarstvo graditeljstva točan popis i plan obnove zgrada koje će se obnavljati iz Fonda solidarnosti trebalo dobiti od Ministarstva kulture i je li taj popis bio poslan te je li bio potpun, koji je bio zadatak i odgovornost Ministarstva kulture, a koji Ministarstva graditeljstva i na što je točno do sada utrošen iznos iz tog Fonda, na koji je način uopće određen iznos od 5,1 milijardu kuna, tko je i na temelju čega radio procjenu štete i je li se iznos od 5,1 milijardu kuna trošio na druge projekte (koji se nisu smjeli financirati iz Fonda solidarnosti i koji su to projekti), to jest je li bio nenamjenski trošen, iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odgovorili su:

“Odgovornost za korištenje sredstava Fonda solidarnosti EU, namijenjenih sanaciji šteta nakon potresa, podijeljena je između svih tijela u sustavu provedbe, kako ovog ministarstva koje je određeno kao nacionalno koordinacijsko tijelo, tako i svih provedbenih tijela određenih Odlukom Vlade RH (Odluka Vlade, Prilog 1 i Prilog 2). Napominjemo kako su predmetna sredstva namijenjena prvenstveno za osiguravanje privremene zaštite, hitne intervencije, zbrinjavanje ljudi kroz osiguravanje privremenog smještaja, sanaciju prometne, energetske, vodovodne, telekomunikacije infrastrukture te povratak u prethodno stanje obrazovne, zdravstvene, kulturne i ostale javne infrastrukture.

Pored samih provedbenih tijela u sustavu, dinamika korištenja sredstava u najvećoj mjeri ovisi o spremnosti projekata obnove krajnjih korisnika sredstava, koji podnose projektne prijedloge. To u najvećoj mjeri podrazumijeva izradu potrebne projektne dokumentacije te izvođenje radova, kao i provedbu javne nabave za sve usluge i radove. Ovdje još jednom valja naglasiti kako sredstva FSEU-a nisu namijenjena samo za obnovu javnih zgrada i zaštitu kulturne baštine, već i za sve ostale operacije navedene u Odluci Vlade RH na gornjoj poveznici.

Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat bit će jedan od najodgovornijih ako propadnu sredstva EU-a. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

U proteklom razdoblju, najveći dio refundiranih sredstava odnosio se na hitne operacije, poput nadoknade sredstava za postavljanje privremene zaštite zgrada, financiranje službi spašavanja i osiguravanje privremenog smještaja ljudi, kao i na troškove projektiranja čiji je udio u ukupnom dobivenom iznosu relativno malen, te se u narednom periodu očekuje intenzivnije podnošenje ZNS-ova, sukladno dovršetku pojedinih zahvata i radova obnove na javnim zgradama i infrastrukturi. Do današnjeg dana ukupno je kroz 14 raspisanih poziva zaprimljeno 545 projektnih prijava, ukupne vrijednosti 11,9 milijardi kuna, te je do sada sklopljeno 316 ugovora vrijednih 8,4 milijarde kuna.

Ministarstvo kulture i medija jedno je od 9 provedbenih tijela čija je nadležnost vezana isključivo uz provedbu operacija zaštite kulturne baštine, dok su uz ostala nadležna ministarstva to i dvije pogođene županije (Krapinsko-zagorska i Zagrebačka) te Grad Zagreb. Prilikom izrade Brze procjene štete i potreba (RDNA) napravljena je inicijalna procjena šteta na kulturnoj baštini, a ti su se podaci tijekom vremena dopunjavali i ažurirali. U tijeku tog postupka cijenilo se za svaku pojedinu zgradu je li svrsishodnije obnavljati ju kao dio infrastrukture ili kroz zaštitu kulturne baštine. Konačna lista samih projektnih prijedloga po svakoj operaciji dobivena je tek po objavi poziva na dostavu projektnih prijedloga i njihovoj evaluaciji. Napominje se da svako provedbeno tijelo u sklopu ‘zagrebačkog’ potresa ima vlastitu listu zaprimljenih i prihvaćenih, odnosno ugovorenih projektnih prijedloga te se Ministarstvo kulture i medija, u tom smislu, ne izdvaja.

Vezano uz osnivanje posebnog odjela za rad na Fondu solidarnosti dajemo informaciju kako je ovo Ministarstvo od samog početka provedbe sredstava pomoći iz FSEU -a zadužilo poseban tim službenika Ministarstva za njegovu provedbu i praćenje realizacije, dok je kasnije uspostavljena i nova ustrojstvena jedinica (novi sektor) koja će uz sredstva iz FSEU-a, koordinirati i provedbu NPOO-a, inicijative 6. – obnova zgrada, kako bi se osigurao integralni pristup obnovi.

Nadalje, vezano uz izradu tzv. Brze procjene šteta i potreba (RDNA), iste su napravljene neposredno nakon svakog od dvaju potresa koja su pogodila područje Republike Hrvatske, po zadanoj metodologiji i u suradnji sa Svjetskom bankom.

 

RDNA_web_04082020

 

RDNA_2021_07_02_web_HR

 

Podaci su prikupljeni od svih relevantnih dionika na svim razinama – nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj. Ovi dokumenti su osnova za podnošenje zahtjeva za sredstva bespovratne financijske pomoći iz FSEU-a, a konačni iznos sredstava pomoći određuje se sukladno Uredbi o osnivanju Fonda solidarnosti EU.

Po zaprimanju Prijedloga odluke Europske komisije o visini sredstava pomoći, Odlukom Vlade  odnosno njenim prilozima pobliže se određuju vrste operacija koje će se provoditi, sredstva koja su za njih namijenjena, tijela koja su zadužena za pojedinu operaciju i područja primjene (Prilog 1 i Prilog 2).

Na kraju, ističemo kako svaki zahtjev za nadoknadu sredstava (ZNS) po ugovorenim projektnim prijedlozima prolazi potrebnu provjeru te zasad nemamo informacija kako bi sredstva bila nenamjenski korištena.”


‘Po isteku roka država ima šest mjeseci za revizijsko izvješće’

Iz Ministarstva kulture i medija na Nacionalova pitanja poslali su sljedeće odgovore:

  1. Koje je točno ministarstvo odgovorno zbog neiskorištavanja 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti za obnovu javnih zgrada i zaštićenih spomenika kulture nakon potresa u Zagrebu?

Nije točna teza koju plasiraju mediji o neiskorištavanju sredstava iz Fonda solidarnosti EU. Ukupno je odobreno 5,1 milijardu kuna, prvenstveno za hitne intervencije, zbrinjavanje ljudi i sanaciju prometne, energetske, vodovodne, telekomunikacijske i ostale infrastrukture, a zatim povratak u prethodno stanje zdravstvene, obrazovne, kulturne i javne infrastrukture. Prijavljeno je više od 11 milijardi, a do sada je ugovoreno više od 8 milijardi kuna. U međuvremenu raspisani su i javni pozivi za sredstva Fonda solidarnosti za obnovu oštećenih građevina u drugom katastrofalnom potresu 29. prosinca 2020. godine.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je nacionalno koordinacijsko tijelo  za provedbu Odluke o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje šteta na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije. Natječaje provode pojedina provedbena tijela, uz ministarstva su to navedene županije i Grad Zagreb.

Odgovornost za korištenje sredstava Fonda solidarnosti EU, namijenjenih sanaciji šteta nakon potresa, podijeljena je između svih tijela u sustavu provedbe, kako ministarstva koje je određeno kao nacionalno koordinacijsko tijelo, tako i svih provedbenih tijela određenih Odlukom Vlade RH među kojima su i ostala ministarstva, ali i gradovi i navedene županije pogođene potresom.

Ministarstvo kulture i medija je na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava imenovano tijelom odgovornim za provedbu financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije za mjere zaštite kulturne baštine oštećene u potresu.

Kroz Poziv na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava, Povjerenstvo za odabir projekata Ministarstva kulture i medija odobrilo je 150 projekata ukupne vrijednosti 3.548.393.904,64 kuna.

Odobreni projekti uključuju pripremu projektne dokumentacije i provođenje radova konstrukcijske sanacije javnih zgrada sa statusom kulturnog dobra (pojedinačno zaštićena kulturna dobra ili objekti koji se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina).

Od 150 odobrenih projekata, najveći broj su projekti vjerskih zajednica (51), zatim tijela državne uprave (30), ustanova Grada Zagreba (25), ustanova Ministarstva kulture i medija (17), Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (15), ustanova ostalih jedinica lokalne i područne samouprave (8) i kulturnih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska (4).

Početna dodijeljena financijska alokacija u okviru Poziva iznosila je 870.000.000,00 kuna, uz mogućnosti sklapanja ugovora do visine 400% alokacije odnosno do 3.480.000.000,00 kn.

  1. Europska komisija tražila je da se u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja osnuju odjeli uspostavljeni isključivo za rad na Fondu, ali ti odjeli osnovani su tek u prosincu (prije mjesec dana). Jesu li takvi odjeli osnovani – i kada – i u Ministarstvu kulture?

U okviru Ministarstva kulture i medija formiran je Sektor za upravljanje rizicima u kulturnoj baštini koji provodi većinu poslova vezano za Fond solidarnosti, međutim u okviru redovitih poslova Uprave za zaštitu kulturne baštine i konzervatorskih odjela odrađuje se cijeli niz poslova vezanih za planiranje i praćenje obnove, ishođenje potrebne dokumentacije, procjenu i popis šteta, provođenje hitnih mjera itd. U Ministarstvu kulture i medija na poslovima vezanim za sanacije posljedica potresa angažirano je u određenom postotku svog radnog vremena više od 50 djelatnika što uključuje konzervatorske odjele diljem Hrvatske i djelatnike u sjedištu Ministarstva u Runjaninovoj ulici u Zagrebu. Uz to, angažirani su i stručnjaci Restauratorskog zavoda putem kojeg su provođene hitne mjere u Sisačko-moslavačkoj županiji i veliki broj aktivnosti u Zagrebu i okolnim županijama. Stručnjaci Ministarstva, Restauratorskog zavoda i niza muzeja i arhiva sudjeluju od početka u evakuacijama kulturnih dobara.

  1. Koji je bio zadatak i odgovornost Ministarstva kulture vezano uz trošenje sredstava iz Fonda solidarnosti? I na što je točno do sada utrošen iznos iz tog Fonda?

Većina štete na javnim zgradama u Zagrebu nastala je na zgradama koje se nalaze u kulturno-povijesnoj cjelini (škole, bolnice, fakulteti, muzeji, javne ustanove, sudovi itd.) U tijeku su radovi odnosno završava se projektiranje za velikom broju zgrada. U tijeku je rad na 150 projekata koji su u različitim fazama realizacije, a ugovoreni su kroz sredstva za zagrebački potres.

Napravljene su sve predradnje za povlačenje sredstava iz drugog Fonda solidarnosti, odnosno za petrinjski potres. Provedene su hitne mjere vrijednosti više od 90 milijuna kuna. Ministarstvo kulture i medija je donijelo Plan obnove kulturno-povijesne cjeline Petrinje, a pripremljen je i Plan obnove kulturno-povijesne cjeline Siska.

Podsjećamo i da je u okviru Ministarstva formirano međunarodno stručno-savjetodavno povjerenstvo koje pomaže pri realizaciji iznimno zahtjevnih i složenih projekata protupotresne obnove vrijednih kulturnih dobara. Domaći i međunarodni stručnjaci, većinom inženjeri građevine – statičari razmatraju složene projekte s ciljem postizanja sporazuma o prihvatljivim rješenjima iz područja konstrukcijskih ojačanja na graditeljskoj baštini potresom pogođenih područja.

Zagrebački Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode nadležan je za praćenje svih projekata na području Zagreba, ishođenje prethodnih uvjeta i odobravanje projekte dokumentacije. Riječ je o gradskom uredu kojem Ministarstvo kulture i medija daje stručnu pomoć i potporu, međutim očito je da grad mora ojačati kapacitete tog ureda. Jednako tako, u kontekstu obnove kulturne baštine, zakonska je obveza grada Zagreba bila usvojiti Plan obnove kulturno-povijesne cjeline Zagreba što do danas nije napravljeno.

  1. Na koji je način određen iznos od 5,1 milijardu kuna, tko je i na temelju čega radio procjenu štete – i na što se točno taj iznos odnosio?

Proces prijave štete je koordiniralo Ministarstvo graditeljstva, a stručni dio posla i verifikaciju vodili su stručnjaci Svjetske banke.

  1. Možete li precizno navesti je li se iznos od 5,1 milijardu trošio na druge projekte (koji se nisu smjeli financirati iz Fonda solidarnosti i koji su to projekti), to jest je li bio nenamjenski trošen?

Ne postoje u ovoj fazi namjenski ili nenamjenski troškovi. U razdoblju od 18 mjeseci država i lokalna samouprava poduzimaju cijeli niz aktivnosti na otklanjanju šteta od kojih su neki troškovi prihvatljivi, a neki nisu prihvatljivi za financiranje iz Fonda solidarnosti. Po isteku roka za korištenje Fonda, država ima 6 mjeseci vremena za podnijeti revizijsko izvješće u kojem će se prikazati oni troškovi koji će biti prihvatljivi.


Ministarstvo fondova EU-a nema nadzor nad sredstvima iz Fonda solidarnosti

Nacional je slična pitanja kao Ministarstvu kulture i Ministarstvu graditeljstva poslao i Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a oni su poslali sljedeći odgovor:

“Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Vam nije u mogućnosti dati odgovore na postavljena pitanja jer nema nadležnost niti nadzor nad sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije odobrenih za financiranje sanacije štete od potresa te Vas stoga upućujemo da se obratite nadležnim tijelima koja su sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske imenovana kao odgovorna za koordinaciju i provedbu financijskih doprinosa: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_11_125_2404.html

Komentiraj